Crna Gora treba da obezbijedi postupak širokih i inkluzivnih konsultacija prilikom pripreme novog zakonodavstva i aktivnosti koje su presudne za uspjeh reformskog procesa u oblasti vladavine prava, poručili su iz Delegacije Evropske unije u Podgorici.
Da bi napredovala na putu ka EU i ispunila privremena mjerila za poglavlje 23, dodaju iz Delegacije, Crna Gora treba da ostvari dalji napredak u reformama iz oblasti vladavine prava, uključujući i da dalje napreduje, a ne da nazaduje u sprovođenju reforme pravosuđa.
Takav diplomatski stav, koji ukazuje da ne podržavaju hitne izmjene dva zakona o državnom tužilaštvu na sjednici Skupštine 18. februara, iz Delegacije na čijem je čelu Oana Kristina Popa, iznijet je u odgovoru na pitanja “Vijesti”.
“Vladavina prava je jedna od temeljnih vrijednosti EU i, kao takva, ključni element procesa pristupanja EU, koji određuje ukupan tempo pristupnih pregovora Crne Gore”, rekli su iz Delegacije, komentarišući najavu ukidanja Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i formiranja novog tužilaštva za organizovani kriminal. “Vijesti” su pitale i da li će to doprinijeti jačanju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori.
Predlogom Zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju ukida se SDT i uspostavlja Tužilaštvo za organizovani kirminal i korupciju. Starješinu tog organa bira Tužilački savjet (TS) nakon javnog konkursa, a glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i specijalni tužioci ostaće neraspoređeni.
U proceduri je i Predlog izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, kojim će nova vlast imati prevagu u Tužilačkom savjetu jer je najavljenim izmjenama smanjila broj tužilaca a povećala broj uglednih pravnika koje bira parlament.
Opozicija i dio pravnika već je osporilo ove predloge, podsjećajući na raniju praksu konsultovanja Evropske komisije i Savjeta Evrope (Venecijanske komisije) tokom izmjena propisa iz oblasti pravosuđa.
Iz Delegacije podsjećaju da je usvajanje ustavnih amandmana iz 2013, kojima je, kako navode, osnažena nezavisnost i odgovornost pravosuđa, bilo preduslov za otvaranje pristupnih pregovora Crne Gore sa EU.
“U poglavlju 23 postoji konkretno privremeno mjerilo koje zahtijeva od Crne Gore da sprovede ove ustavne amandmane u skladu sa preporukama VK i EK, kao i najboljim praksama. To takođe važi i za sprovođenje zakonodavstva, poput Zakona o državnom tužilaštvu i Zakona o SDT”, rekli su iz Delegacije. Navode da zahvaljujući već sprovedenim reformama, Crna Gora već ima uspostavljena tijela i mehanizme za obezbjeđivanje sudske i tužilačke nezavisnosti i odgovornosti.
“Crna Gora se ohrabruje da dosljedno iskoristi ove mehanizme i nadgrađuje ono što je već postignuto, u cilju ostvarenja daljih rezultata i bilansa uspjeha u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, poručuju iz Delegacije. Njemački ambasador u Crnoj Gori Robert Veber kazao je da je ubijeđen u to da nova Vlada, kad pravi izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, to radi u bliskoj koordinaciji sa evropskim partnerima. “Jer mi smo rekli da je to ključna oblast za pitanje u vezi sa tim da li se Crna Gora kreće ka EU, ili stagnira, ili ide čak korak unazad i to je zaista važno pitanje”, ocijenio je Veber za TVCG. Iz Venecijanske komisije (VK) nijesu juče komentarisali njegove izmjene jer, kako su kazali “Vijestima”, čekaju da dobiju više informacija o tome.
Za reformu pravosuđa i otvaranje poglavlja 23 i 24 bilo je ključno usvajanje Ustavnih amandmana kojima je uvodena kvalifikovna većina za izbore u sudstvu i tužilaštvu, ali mimo koje ostaje izbor članova Tužilačkog savjeta. Takvu sugestiju Venecijanska komisija je ponovila u mišljenju na Nacrt zakona o državnom tužilaštvu 2015.
VK je tada smatrala da bi predstavljalo politizovanje imenovanja i razrješenja članova TS u Skupštini ako ono ne bi bilo uz saglanost 2/3 poslanika... “Treba stremiti da što je moguće više nadležnosti u vezi sa imenovanjem i razrješenjem bude u rukama Tužilačkog savjeta, a ne parlamenta, zato što bi se time, sve u svemu, stvorio utisak da se bar ograničava realan rizik neodgovarajućeg političkog uticaja na ova pitanja”, navodi se u mišljenju koje se i danas može naći na sajtu Venecijanske komisije Savjeta Evrope. U pitanju je izbor pravnika, koji su članovi TS, i u tom dijelu nije se ništa promjenilo ni predlogom izmjena zakona, koji je sada predložila skupštinska većina.
Venecijanska komisija je prije šest godina zamjerila što u TS nema predstavnika ombudsmana, a to nije predviđeno ni novim predlogom. Venecijanska komisije je tada zamjerila što članove TS proglašava predsjednik države, navodeći da se “...povećava politički uticaj tako što se pravo imenovanja daje predsjedniku Crne Gore koji je politička figura, čak i u parlamentarnom sistemu”.
Parlamentarna većina je predložila da članove TS proglašava predsjednik Skupštine.
VK je bila stava da vrhovni državni tužilac ne treba da podnosi posebne izvještaje Skupštini ili Vladi, jer se time, kako piše u mišljenju, izbjegava mogućnost vršenja političkog pritiska na VDT-a u pojedinačnim slučajevima. Novim predlogom izmjena zakona koji će tek biti u proceduri, predviđeno je da su VDT i tužilac za organizovani kriminal dužni da se odazovu na poziv nadležnih parlamentarnih i anketnih odbora.
Kada je u pitanju bio stav u vezi sa Zakonom o specijalnom državnom tužilaštvu, sugerisalo se da specijalnom tužiocu, koji je pod nadležnošću VDT-a, treba omogućiti autonomiju, te da bi on trebalo da podnosi izvještaj parlamentu i da bude pod sudskom kontrolom. U vladinom predlogu zakona propisano je međutim da specijalnog tužioca kontrolišu VDT i Tužilački savjet, što je ostalo i u sadašnjem predlogu.
Portparol DPS-a Miloš Nikolić juče je saopštio da bi pokušaj ukidanja SDT-a i preuzimanje većine na političkoj osnovi u Tužilačkom savjetu, predstavljao potez revanšizma i pravnog nasilja svojstven diktaturama, a ne državi koja je kandidat za članstvo u EU.
VK ranije ukazala na moguće zloupotrebe premještanja tužilaca
Predlogom Zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju ukida se Specijalno državno tužilaštvo, a njegovi tužioci ostaju privremeno neraspoređeni. Tužilački savjet će u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu zakona rasporediti specijalne tužioce za šta, kako se predviđa, nije potreban pristanak.
VK u mišljenju na nacrt Zakona o državnom tužilaštvu iz 2015. navodi da bi “upućivanje tužioca na rad u drugo tužilaštvo bez njegovog pristanka moglo biti zloupotrijebljeno kao instrument za manevrisanje dodjelom predmeta, tj. da se tužilac ukloni sa određenog predmeta kako bi se u tom slučaju uticalo na sudsko gonjenje”.
“Prilikom primjene upućivanja na rad protiv volje tužioca, uz eventualne rizike treba predvidjeti i zaštitne mehanizme kao protivtežu”, smatra VK
Bonus video:
