Teže do reformi kad fali novac

U dokumentu “EU i zapadni Balkan: Tako blizu a ipak tako daleko”, autori poručuju da pristup prema regionu mora biti prilagodljiviji situaciji u regionu
0 komentar(a)
Duško Marković. Žank Klod Junker, Foto: Gov.me
Duško Marković. Žank Klod Junker, Foto: Gov.me
Ažurirano: 20.12.2017. 10:03h

U novoj strategiji za proširenje, Evropska komisija (EK) mora imati u vidu da siromaštvo nije plodno tlo za vladavinu prava, poručeno je iz Njemačkog instituta za međunarodnu politiku i bezbjednost.

“Osim ukoliko nova strategija proširenja nudi realističan plan za rješavanje nedovoljnog ekonomskog rasta i društvenog napretka u regionu, to će biti još jedna uzaludna institucionalna vježba zato što demokratija, vladavina prava i druga suštinska obilježja 'evropejstva' ne mogu imati trajni učinak u upornom siromaštvu na zapadnom Balkanu”, ocijenili su stručnjaci Instituta Mateo Bonomi i Dušan Reljić.

Oni su istakli da, na primjer, Crna Gora, Srbija i BiH još nisu dostigle nivo BDP-a iz 1989.

Evropska komisija predstaviće 6. februara strategiju za proširenje, a predsjednik Žan-Klod Junker je kazao da se ona odnosi na Crnu Goru i Srbiju za prijem do 2025.

U dokumentu “EU i zapadni Balkan: Tako blizu a ipak tako daleko”, autori poručuju da pristup prema regionu mora biti prilagodljiviji situaciji u regionu.

Oni su predložili šest konkretnih programa koje bi Brisel trebalo da uključi u strategiju za proširenje.

Prvo, EU bi trebalo da proširi mehanizme finansijske stabilnosti na region. “Uzimajući u obzir da je lokalni bankarski sistem uglavnom u vlasništvu banaka iz EU”, ističu autori.

Zemlje regiona, kako tvrde, trebalo bi integrisati u digitalno tržište EU i osigurati besplatni roming kako bi se olakšali poslovni kontakti. Trebalo bi proširiti saradnju u oblastima obrazovanja i istraživanja i inovacija, ali i naći načina da se zemlje regiona uključe u politike i aktivnosti EU na polju pravosuđa i unutrašnjih poslova. Oni tvrde da EU mora da omogući snažniju integraciju za njihova tržišta rada koja bi favorizovala cirkularnu migraciju i povratak ekonomskih migranata. Treba razmotriti i otvaranje strukturalnih fondova za njih i prije pristupanja ili da se osiguraju slična sredstva kroz regionalne ili druge projekte.

Autori ističu da bi veliku ekonomsku ali i političku korist od toga imala sama EU, koja bi se izborila za primat na Balkanu u trenutku kada se više sila bori za uticaj.

Bonus video: