Sekulović: Nema značajnih razlika u broju stanovnika, a birački spisak se povećao, nešto nije u redu

„Postoji sigurno veliki broj crnogorskih državljana koji objektivno imaju prebivalište van Crne Gore, ali su dalje registrovani u Crnoj Gori. Pri činjenici da je promjena prebivališta, de fakto - opciona, po našem zakonodavstvu, jer nas ne obavezuje i ne postoje kaznene odredbe, taj sistem je ostao neuređen“, kazao je Sekulović

10308 pregleda 10 komentar(a)
Sa konferencije, Foto: CDT
Sa konferencije, Foto: CDT

To što u posljednjih 30 godina nema značajnih razlika u broju stanovnika Crne Gore, a da se birački spisak povećao za 100 hiljada ljudi, pokazuje da sa sistemom nije nešto u redu, kazao je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

On je na konferenciji “Kako do izbornog integriteta” dodao da u izbornom procesu dodatan problem predstavlja i prebivalište.

„Postoji sigurno veliki broj crnogorskih državljana koji objektivno imaju prebivalište van Crne Gore, ali su dalje registrovani u Crnoj Gori. Pri činjenici da je promjena prebivališta, de fakto - opciona, po našem zakonodavstvu, jer nas ne obavezuje i ne postoje kaznene odredbe, taj sistem je ostao neuređen“, kazao je Sekulović.

On je dodao to žele da promijene kroz aktivnosti Savjeta za kontrolu biračkog spiska na čijem je čelu.

„Ovaj tehnički dio mora da prate odgovarajuća pravna rješenja, jer može da dođe u sukobu sa zaštitom podataka o ličnosti, koji će biti primarno vezan za uparivanje baza podataka i da dođemo do onog broja lica koja se nalaze u biračkom spisku, a koji sistem kao takav ne prepoznaje. Dakle, oni ne plaćaju porez u Crnoj Gori, oni nisu evidentirani da su negdje zapošljeni, oni nisu na birou rada, oni nisu dio penzionog sistema, njih sistem ne vidi ili ih ne vidi u dužem vremenskom periodu, a nalaze se u biračkom spisku“, rekao je Sekulović.

On je dodao da se takav problem može riješiti izmjenom i dopunom zakona o registru prebivališta koji će omogućiti terensku kontrolu.

„Kad dođemo do tog broja, imamo ciljane grupe, de fakto, upravni postupak koji mora da se vodi na osnovu određenih imputa, koji će da da sistem i jednostavno da se dođe do sređivanje biračkog spiska“, kazao je Sekulović.

On je dodao da je uređeno prebivalište fudamentalno kada se radi o rješavanju bilo kog problema i da se na osnovu toga mogu praviti kredibilni planovi na državnom nivou.

Konjević: Riješiti problem sa "fantom biračima", ako ih je bilo

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević je kazao da kada je kada je u pitanju birački spisak, fokus više nije na takozvanim "fantom biračima", kako se to pričalo od 2014.

"Ljudi će da uvide da nije suština bila u samom biračkom spisku. Iz nove vlasti niko ne govori da ima fantoma u Nikšiću, a cifre su im nekada išle i do 50.000 fantoma", rekao je Konjević.

On je podsjetio da partije i nevladine organizaciju imaju pristup svim promjenama i svakom upravnom postupku za promjene u biračkom spisku.

"Ako je problem jednog registra, onda zaboravimo na fantome. Imamo sistemski problem. Problem sa prebivalištem je nešto s čim se suočavamo 30 godina zbog velike migracije stanovništva, posebno sa sjevera Crne Gore", dodao je Konjević i naglasio da se prebivalište stiče rođenjem.

"I ne može se nijednom administrativnom mjerom uzeti, ne smije država nijednom mjerom uzeti stečeno pravo", kazao je predsjednik SDP i ponovio da mu je "drago što je nova Vlada odustala od priča o 60-70 hiljada fantoma2.

"Sad je vrijeme da se sve to provjeri. Koji rok parlamentarna većina daje ovoj Vladi da utvrdi da li ima 60-70 hiljada fantoma? Sve partije iz vlasti su to govorile. To bi podrazumijevalo da u spisku ima 60.000 ljudi koji ne postoje a da im je neko izdao falsifikovane lične karte", istakao je Konjević.

Česta poređenja popisa stanovništva i biračkog spiska, kazao je Konjević, je kao "poređenje baba i žaba".

"Popis je anketa, a birački spisak je evidencija na bazi fakata koje vam daju ili oduzimaju neku vrstu prava da se u njoj nalazite", ističe Konjević.

Sekulović je kazao da bi bilo neodgovorno da bez dokaza kaže da ima u biračkom spisku fantoma, ali da ima ljudi koji se nezakonito nalaze u spisku.

On je istakao da AFIS, sistem koji MUP koristi, treba unaprijediti za fotogragije i centralizovati, čime bi se, kako kaže ministar, spriječilo da jedno lice glasa na više biračkih mjesta.

"To košta ali je u javnom interesu", poručio je Sekulović.

Bošnjak: Od 1992. do 2018. smanjen broj građana, a povećan broj birača

Poslanica Pokreta za promjene (PzP) Branka Bošnjak kazala je da u Demokratskom frontu nikada nisu bili za to da se neko olako briše iz biračkog spiska.

"Potrebna je provjera, ali nevjerovatno je da se oslanjamao na savjest grđana, da li će on da se odjavi ili ne, a nemamo kaznene mehanizme", kazala je Bošnjak.

Ona je navela da je od 1992. do 2018. smanjen broj građana, a povećan broj birača i nije se saglasila sa Konjevićem da je poređenje popisa sa biračkim spiskom kao poređenje "baba i žaba".

"Nevjerovatno je da broj birača raste dok se smanjuje broj stanovnika i državljanja. Do 2018. godine imali smo samo šest ipo odsto onih koji nemaju pravo glasa. Realan birački spisak ima oko 450.000 birača", rekla je Bošnjak.

Dodala je i da se od 1992. do 1997. za osam odsto povećao broj birača.

"2001. je napravljen realniji birački spisak, a 2006. je došlo do drastičnog povećanja. Mi imamo 85 odsto birača u broju državljana. Više je nego jasno da je to manipulacija u svrhu dobijanja izbora", kazala je Bošnjak.

Živković: Izbori održavani u fer atmosferi

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković podsjetio je da je posmatračka misija OEBS-a ocijenila da su svi izbori održani u fer atmosferi i da su građani mogli slobodno da izraze svoju volju.

"Ko god je imao priliku da vidi kako izgleda vođenje biračkog spiska u MUP nije imao nikakvu dilemu da se taj spisak vodi vrlo transparentno i ažurno. Prostora za poboljšanje ima, a od priče o fantomima ostale su samo fantomske priče", kazao je on.

Živković je kazao da nevladin sektor nije značajno problematizovalo kontrolu birački spisak, već registar o prebivalištu.

"U smislu da li postoji jedan broj građana koji imaju prebivalište u Crnoj Gori a da ne žive u Crnoj Gori. Treba da se utvrdi da li ima nešto od te priče o fantomskim biračima. Da se kaže da li u spisku postoji jedan broj nepostojećh građana i da li je neko u MUP vršio krivično djelo. To bi značilo da je više ljudi na više mjesta u više urpavnih pstupaka vršilo krivična djela. Ja sam slušao priče da ima i 100 hiljada fantom birača", kazao je poslanik DPS.

Vujović: fantomi nisu ljudi koji su duplo upisani u spisak, to su ljudi koji nemaju prebavilašte, a u spisku su

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI), Zlatko Vujović, ocjenio je da je ključni problem je povjerenje, odnosno nepovjerenje u birački spisak, i to mnogo više nego što su stvarni problemi.

"Postojeća rješenja za registar prebivališta nisu odgovarajuća. Ako govorimo o fantomima to nisu ljudi koji su duplo upisani u spisak, to bi bili ljudi koji nemaju prebavilašte a u spisku su", kazao je Vujović i dodao da podaci iz popisa i biračkog spiska nisu uporedivi.

"Popis se u nekim zemlljama ne sprovodi nad cijelim stanovništvom. Popis u Crnoj Gori nije uporediv je jer jedno od pravila da u popis nisu uključena lica koja nisu u Crnoj Gori, a nemaju namjeru da se u narednih godinu dana vrate, kao i lica koja su odsutna i nije moguće utvrditi da li će se vratiti. Ja, na primjer, živim sam, popisivači su dolazili, nisam bio tu, opet su dolazili ja nisam bio tu. Ja nisam obuhvaćen popisom ali imam pravo glasa", istakao je Vujović.

Dodao je da se mora riješiti kako će se ljudi koji nemaju stalno prebivalište isključiti iz spiska.

"Imamo oko sedam do osam hiljada građana sa starim ličnim kartama, pretpostavka je da su to ljudi u inostranstvu kojma nije stalo da imaju novi dokument, ali i da su u pitanju osobe preminulE u inostranstvu a da niko nije informisao naše nadležne organe. Mi imamo problem da iako terenski znamo da ta osoba ne živi tu, ne znami kako da je uklonimo iz spiska", kaže Vujović.

Neka lica bi, možda, preldaže Vujović, trebalo staviti u status mirovanja u biračkom spisku.

"Ili uvesti zakonsku obavezu obnavljanja prebivališta. Ukoliko se ne obnovi, stavlja se u status mirovanja, ako obnovi onda se aktivira. Ako neko nije dolazio u Crnu Goru četiri godine da to obnovi, onda ne treba da glasa", zaključio je Vujović.

On je ocijenio i da bi bilo dobro za naredne izbore makar birački spisak nije tema.

"Veoma je bitno da se promijenila vlast i da oni koji su bili opozicija sada sa pozicije vlasti vide kako se vodi birački spisak", kazao je Vujović.

Bonus video: