Foto: Savo Prelević

Katnić odlazak ponovo uslovljava

Mišljenje Venecijanske do kraja marta, blokada parlamenta manje izvjesna

U skupštinskoj proceduri više važnih ekonomskih i socijalnih predloga, očekuje se predlog budžeta, mišljenje za izbor novog direktora Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost

53040 pregleda 380 reakcija 49 komentar(a)
Foto: Savo Prelević
Foto: Savo Prelević

Obećanje Demokratskog fronta da neće podržati nijedan zakon dok se ne usvoje izmjene tužilačkih, mogli bi privremeno da blokira rad parlamenta ali i Vlade, iako postoje uvjeravanja i političke procjene da do toga neće doći.

U skupštinskoj proceduri je više ekonomskih i socijalnih inicijativa čije je usvajanje važno, a uskoro se očekuje i predlog budžeta Vlade za ovu godinu, zatim za izbor novog direktora Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost za čije imenovanje poslanici treba da daju saglasnost. Više sagovornika “Vijesti” iz vladajućeg saveza izrazilo je nadu da se to neće desiti i da postoji namjera da se do kraja marta zakaže sjednica, na kojoj bi bili zakoni čije je usvajanje bilo planirano 18. februara, a među kojima i dva tužilačka.

Očekuje se da do tada stigne mišljenje Venecijanske komisije Savjeta Evrope o predlozima izmjena Zakona o državnom tužilaštvu i Predloga zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju. “Vijestima” je juče iz VK potvrđeno da bi to moglo biti realno:

“Ministar pravde Crne Gore Vladimir Leposavić dostavio je zahtjev za davanje mišljenja Venecijanskoj komisiji za Nacrt amandmana na Zakon o Državnom tužilaštvu i Nacrt zakona o tužilaštvu za kriminal i korupciju. Mišljenje na ova dva nacrta biće pripremljena sa predlogom za usvajanje za sledeću Plenarnu sjednicu VK koja će se održati 19. i 20. marta ove godine,”navode iz pres službe VK za “Vijesti”.

Pored tužilačkih zakona na dnevnom redu sjednice koja je trebala biti juče su i izmjene zakona o obrazovanju, socijalnoj zaštiti, zakona o radu...

U Skupštinskoj proceduru se nalazi i set poreskih zakona koji se moraju usvojiti kako bi se stvorio pravni osnov za primjenu dijela seta socijalno-ekonomskih mjera za pomoć privredi i građanima zbog korona krize, odnosno poreskih olakšica pri zapošljavanju onih koji su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

To su predlozi zakona za obavezno socijalno osiguranje i porezu na dohodak fizičkih lica kojima je predvđeno da se poslodavci oslobađaju obaveze plaćanja poreza i doprinosa na zarade i to 90 odsto u ovoj godini, 60 odsto u 2022. i 30 odsto 2023. godine.

Pored ova dva predloga, u proceduru su i izmjene zakona o PDV-u za povećanje oporezivog prometa za registraciju za taj porez sa 18.000 eura na 30.000 eura, što je takođe olakšica iz novog paketa mjera pomoći.

Skupština je trebalo da raspravlja o izmjenama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti kojima se uvodi pečatiranje i zatvaranje privrednih objekata od tri do 30 dana, povećanje kazni i do četiri puta i uključivanje komunalnih inspektora u kontrolu sprovođenja mjera za suzbijanje epidemije virusa korona. Izmjenama, koje je predložilo Ministarstvo zdravlja, propisane su i kazne za građane - u iznosu od 30 eura ako ne poštuju mjeru fizičke udaljenosti od drugih lica, ne koristi propisanu ličnu zaštitnu opremu masku ili maramu...

Komentarišući stav DF-a, da neće glasati za druge zakone dok se tužilački ne vrate na dnevni red, vicepremijer i predsjednik GP URA Dritan Abazović kazao je da je to njihovo pravo, ali Vlada vodi pregovore sa EU.

“Nije tužilaštvo jedino pitanje u pregovorima sa EU, imamo i ekonomske aranžmane sa EU, infrastrukturne, tako da je situacija mnogo komplikovanija nego kada gledamo kroz jednu tačku vezano za tužilaštvo. Vlada je rekla da je nezadovoljna radom tužilaštva, ali da samo treba ispoštovati te procedure i vidjeti da to partnerstvo ne urušimo, ipak smo ga gradili godinama. Moramo malo da prihvatimo pravila ako želimo da budemo dio kluba. Mislim da će se ova politička kriza prevazići u dobrom duhu i nadam se da ćemo konstatovati rezultate u nekom narednom periodu”, kazao je Abazović na pres konferenciji u vezi sa pronevjerama u MUP-u tokom mandata vlasti DPS-a.

Do kraja marta pred poslanicima bi trebalo da se nađe i Predlog zakona o budžetu za ovu godinu, za koji se u dijelu javnosti spekuliše da bi mogao zatresti izvršnu vlast - što zbog moguće blokade Skupštine, a što zbog najave Nebojše Medojevića (DF) da možda neće podržati.

Pravnik i direktor CEGAS-a Boris Marić kaže da neusvajanje budžeta ne bi oborilo Vladu, jer privremeno finansiranje nije ograničeno. Vlada je krajem prošle godine, umjesto budžeta za 2021. donijelo mjeru privremenog finansiranja.

Ono je omogućeno Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. U članu 37 tog Zakona piše da ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini. U zakonu nije navedeno do kada mjere privremenog fimnansiranja mogu biti na snazi.

Prema Ustavu, Vladi, između ostalog, prestaje mandat ako ne predloži budžet do 31. marta. U Vladi uvjerevaju da se to neće desiti i da se budžet ubrzano priprema.

Marić navodi da se smjena Vlade može pokrenuti u Skupštini, ali ne vjeruje da će se to desiti jer bi parlamentarnoj većini za to bila potrebna i podrška DPS-a.

Marić
Marićfoto: Savo Prelević

“Prije će se ići na dogovor o rekonstrukciji Vlade. Tu su i izbori u Nikšiću bitni, od čijeg će ishoda zavisiti pozicije pojedinih partija koje to mogu iskorisiti za dodatni pritisak na Vladu”, kazao je Marić.

Poslanici DF-a inicirali su izmjene tužilačkih zakona, čija je suština ukidanje Specijalnog tužilaštva i formiranje novog kojim ne bi mogao rukovoditi Milivoje Katnić, jer je, kako smatraju, politilčki proganjao poslanike Fronta. Takođe i promjena odnosa snaga u Tužilačkom savjetu u korist uglednih pravnika, koje bi birala skupštinska većina a koji bi potom kadrirali tužilaštvom.

Predsjednik SDP-a Raško Konjević je tokom susreta sa ambasadorima država članica EU, organizovanog u okviru konsultacija sa šefovima opozicionih poslaničkih klubova, iskazao zahvalnost na podršci Crnoj Gori da sistemski rješava izazove u oblasti vladavine prava, prenosi SDP.

On je podsjetio da je ta partija uputila javni poziv parlamentarnoj većini da se kroz dijalog otklanjaju sporna pitanja u vezi sa pravosuđem.

“Sve te probleme i neophodne promjene u pravosuđu možemo jedino rješavati dijalogom i na Ustavan i zakoniti način jer se vladavina prava ne može unapređivati tako što ćemo ignorisati Ustavne procedure i naše evropske obaveze... Ponosni smo što smo zajedno sa evropskim partnerima i Venecijanskom komisijom presudno doprinijeli da se u dogovoru sa tadašnjom opozicijom rješavaju krupni izazovi kao što je bilo usvajanje ustavnih amandmana 2013. i imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija. Podsjećam da smo sve to tada izglasali dvotrećinskom ili kvalifikovanom većinom i tako omogućili otvaranje pregovora sa EU, omogućavajući na taj način evropski put Crne Gore”, naveo je Konjević.

Katnić odlazak ponovo uslovljava zahtjevom da mu se ne diraju saradnici u policiji i Tužilaštvu

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ponovio je da je spreman da podnese ostavku, uslovljavajući to drugi put obavezivanjem GP URA da tokom mandata Skupštine neće mijenjati tužilačke zakone, sastav Tužilačkog savjeta do kraja njegovog mandata.

“Isto tako, URA kao politički subjekat i suverenistička stranka treba da se obaveže da neće mijenjati personalni sastav i organizaciju Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja, niti organizaciju i sastav Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala, kao najboljih i dokazanih državnih organa koji su do sada sa velikim uspjehom sprovodili i sprovode borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije”, naveo je Katnić u reagovanju nakon pres konferencije.

Na njoj je vicepremijer Dritan Abazović rekao je da bi najbolje bilo da Katnić sam podnese ostavku, ali da ne vjeruje da će se to desiti. On je poručio i da će pomoćnik direktora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije (UP) Zoran Lazović biti smijenjen.

Odlazak neminovan: Lazović i Katnić
Odlazak neminovan: Lazović i Katnić foto: Zoran Đurić

Opozicija od EU očekuje proaktivniji odnos

Kadrovska rješenja u bezbjednosnom sektoru, zakoni iz oblasti zdravstva, ekonomije, obrazovanja koja su bila predmet pažnje ukupne javnosti nakon 30. avgusta, način i procedure njihovog usvajanja, kao i ponašanje aktuelne vlasti pokazuju da u redovima parlamentarne većine ne postoji iskrena volja za partnerstvo u dinamizaciji reformi za članstvo u EU, zajednička je ocjena šefova poslaničkih klubova opozicionih partija u Skupštini koji su juče razgovarali sa ambasadorima zemalja članica EU.

U saopštenju DPS-a se navodi da je na sastanku ukazano da namjera da se bez širih konsultacija ukine Specijalno državno tužilaštvo i oformi Tužilaštvo za borbu protiv kriminala i korupcije, urušava dostignuti nivo pravne harmonizacije zakonodavstva sa zakonima EU.

Organizatori sastanka pozvali su na proaktivniji odnos međunarodnih partnera, u prvom redu EU na, kako se navodi, zaustavljanju negativnih tendencija koji mogu napraviti dugoročnu štetu evropskom putu Crne Gore, zdravlju građana i potencijalno ugroziti suverenost države.

Damjanović vjerovatno ostaje v. d., izbor direktora policije pri kraju

Da li će se v. d. stanje u Upravi policije uskoro riješiti zavisi i od toga da li će Vlada uvažiti mišljenje skupštinskog Odbora za bezbjednost, na kojem, prema najavama lidera Demokratskog fronta (DF), niko od kandidata neće dobiti podršku zbog njihovih sumnji u način postupka konkursa Uprave za kadrove.

Na čelu tog skupštinskog tijela je jedan od lidera tog političkog saveza Milan Knežević, ali stav odbora nije obavezujući za izvršnu vlast. Ukoliko Vlada bude ignorisala mišljenje poslanika, izvjesno je da će se novi direktor policije znati već krajem sljedeće sedmice. To do sada nije bila praksa.

U završnu fazu konkursa za šefa policije, prema ocjenama sa testa Uprave za kadrove, izabrani su policijski oficiri Zoran Brđanin i Dragan Klikovac, koji su po bodovima dijelili prvo mjesto, a zatim i šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić i Vojo Laković, načelnik u Odjeljenju Budva krajem 80-ih godina.

Oni će morati da prođu i intervju kod ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića, nakon čega će najboljeg kandidata predložiti Vladi.

Osim što je mjesto direktora policije upražnjeno više od dva mjeseca, Uprava policije će se od sjutra - 20. februara, suočiti i sa još jednim rukovodećim problemom - v. d. direktoru Vesku Damjanoviću i pomoćniku za uniformisanu policiju Nikoli Janjuševiću ističe petogodišnji mandat.

Zbog toga je Damjanović pisao ministru Sekuloviću, nakon čega je pravni tim MUP-a konstatovao da to što mu ističe pomoćnički mandat, nije prepreka da i dalje u v. d. stanju rukovodi najbrojnijim bezbjednosnim sistemom, a najviše pola godine do izbora novog direktora UP.

Iz trke za direktora UP su eliminisani advokat Dražen Medojević i nekadašnji šef kriminalistike Predrag Šuković, kako je utvrdila Uprava za kadrove, zbog nepotpune dokumentacije. Zbog Medojevića su negodovali i iz DF-a.

Preporučujemo za Vas