Nisam ponosan na to što je u državnom parlamentu samo 20 poslanica, saopštio je predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić.
On je otvorio Trinaesto zasijedanje "Ženskog parlamenta", koje organizuje Odbor za rodnu ravnopravnost.
"Uloga gosta mi na današnjem zasijedanju godi. Žene u pravima i obavezama moraju da bude jednake sa muškarcima", poručio je Bečić.
On je istakao da su žene učestvovale u izgradnji i obnovi zemlje nakon Drugog svjetskog rata i dodao da snažno osuđuje sve uratke, kojima se žele poniziti žene, kao i nasilje nad njima.
"Svako nasilje nad ženama u politici mora da bude procesuirano", poručio je Bečić.
Tema ovogodišnjeg zasijedanja je „Vodeći aspekti doprinosa (ekonomija i neplaćeni rad) i dodatnih opterećenja žena tokom pandemije COVID-19".
Tokom sjednice biće predstavljeni rezultati rada izvršnog mehanizma Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava – Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti (Indeks rodne ravnopravnosti, publikacija Žene i muškarci u Crnoj Gori, Rodna mapa, sprovedene obuke i kampanje); Proces izrade novog strateškog dokumenta, odnosno buduće nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost 2021-2025., istraživanje UNDP-a u Crnoj Gori o uticaju virusa COVID-19 na društveno-ekonomski položaj žena u Crnoj Gori "Doprinos žena ekonomiji Crne Gore i neplaćeni ženski rad i njega u vrijeme COVID pandemije".
Bečić je otvorio je izložbu „Jednake i slobodne - AFŽ podsjetnik političkog vaspitanja“.
Obraćajući se prisutnima, predsjednik Skupštine istakao je da izložba predstavlja “mali podsjetnik koliko su žene ugradile sebe u antifašističku borbu Crne Gore, a zatim i izgradnju naše države na ruševinama rata i nakon posljedica jednog od najstrašnijih svjetskih sukoba u istoriji”.
Navodeći da su upravo crnogorske žene svojim zajedništvom, silovitom voljom i nesebičnim podvigom vrijednim divljenja, dale nemjerljiv doprinos u borbi za oslobođenje u periodu od 1941. do 1945. godine, Bečić je naglasio da na putu za ravnopravnst i punu jednakost žene ne smiju biti same, kao i da će se zalagati da politika rodne ravnopravnosti ne bude samo deklarativno postavljena.
Prisutnima se obratila i predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić, koja je kazala da je period od deset godina AFŽ-a, između 1943. i 1953. bio period kada su žene zaista ostvarile punu afirmaciju.
“Želeći da zapravo počnemo od tog trenutka u vremenu, od trenutka jednom ostvarenih prava, željela bih da i naš Parlament, kako je predsjednik rekao, ne bude prostor u kojem će žene da izgledaju, da budu samo njegova dekoracija i nužna kvota, nego i da donosimo zakone i provjeravamo zakone iz rodnog ugla, da orodnjavamo sve što se može orodniti, jer tek tada neutralne zakonske norme mogu postati jednake za sve”, istakla je predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost.
Izložba, koja se odnose na ženski pokret u Crnoj Gori od 1943. do 1953., obuhvata fotografije i dokumente iz istorijskog arhiva, koji su nastali kao refleksija na ovaj istorijski period, kada su žene u Crnoj Gori, ohrabrene međuratnim revolucionarnim zamahom, komunističkom ideologijom i antifašističkim pokretom napravile najveći emancipatorski iskorak u svojoj istoriji.Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić otvorio je danas izložbu „Jednake i slobodne - AFŽ podsjetnik političkog vaspitanja“.
Obraćajući se prisutnima, predsjednik Skupštine istakao je da izložba predstavlja “mali podsjetnik koliko su žene ugradile sebe u antifašističku borbu Crne Gore, a zatim i izgradnju naše države na ruševinama rata i nakon posljedica jednog od najstrašnijih svjetskih sukoba u istoriji”.
Navodeći da su upravo crnogorske žene svojim zajedništvom, silovitom voljom i nesebičnim podvigom vrijednim divljenja, dale nemjerljiv doprinos u borbi za oslobođenje u periodu od 1941. do 1945. godine, predsjednik Bečić je naglasio da na putu za ravnopravnst i punu jednakost žene ne smiju biti same, kao i da će se zalagati da politika rodne ravnopravnosti ne bude samo deklarativno postavljena.
Prisutnima se obratila i predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić, koja je kazala da je period od deset godina AFŽ-a, između 1943. i 1953. bio period kada su žene zaista ostvarile punu afirmaciju.
“Želeći da zapravo počnemo od tog trenutka u vremenu, od trenutka jednom ostvarenih prava, željela bih da i naš Parlament, kako je predsjednik rekao, ne bude prostor u kojem će žene da izgledaju, da budu samo njegova dekoracija i nužna kvota, nego i da donosimo zakone i provjeravamo zakone iz rodnog ugla, da orodnjavamo sve što se može orodniti, jer tek tada neutralne zakonske norme mogu postati jednake za sve”, istakla je predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost.
Izložba, koja se odnose na ženski pokret u Crnoj Gori od 1943. do 1953., obuhvata fotografije i dokumente iz istorijskog arhiva, koji su nastali kao refleksija na ovaj istorijski period, kada su žene u Crnoj Gori, ohrabrene međuratnim revolucionarnim zamahom, komunističkom ideologijom i antifašističkim pokretom napravile najveći emancipatorski iskorak u svojoj istoriji.
"Ravnopravnost žena nije samo naša ustavna i pravna obaveza nego je to ispunjavanje pravde, a u tome nam sigurno ne mogu pomoći mizogine, seksističke izjave i foto i video montaže kojima se na gnusan način pokušavaju diskreditovati žene", poručio je Bečić.
Jelušić: Nejednakost žena u vrijeme pandemije Covid-19 još više došla do izražaja
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić kazala je da je nejednakost žena u vrijeme pandemije Covid-19 još više došla do izražaja.
Bečić je kazao da dobivši pravo glasa Ustavom iz 1945. godine žena iz Crne Gore mogla se uključiti u sve društvene procese, no i nakon 75 godina, ta uključenost nije potpuna i ravnopravna i na tome svi moramo da radimo.
"Nije to samo naša ustavna i pravna obaveza nego je to ispunjavanje pravde. U tome nam sigurno ne mogu pomoći mizogini i seksistički izjave i foto i video montaže kojima se na gnusan način pokušavaju diskreditovati žene, a naročito žene u politici, čemu sve više svjedočimo u posljednje vrijeme", istakao je Bečić.
Osudio je sve uratke kojima se žene objektivizuju ili vrijeđaju samo zato što su žene.
"To je potpuno neprihvatljivo", kazao je Bečić.
Dodao je i da osuđuje svako nasilje prema ženama, posebno prema ženama u politici.
“Zato svako nasilje treba najoštrije kazniti“, poručio je on.
Jelušić je napomenula je da prema istraživanju iz 2019. godine indeks rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori iznosi 55, što je mnogo manje nego u zemljama EU gdje je taj indeks 67, 4 odsto.
"Rezultati mjerenja pokazuju da su na nacionalnom nivou u Crnoj Gori žene najmanje jednake kada je riječ o moći, zatim slijede vrijeme, znanje, novac i rad, a da su najviše jednake kada je riječ o zdravlju", kazala je Jelušić.
Zato je jasno koliko težak rez na nejednakost ostavlja pandemija.
"A žene u Crnoj Gori su najpogođenije krizom u vrijeme pandemije budući da rade u sektorima privrede koji su bili pod najsnažnijim udarom, bilo da su u pitanju usluge, maloprodaja, turizam, ugostiteljstvo ili dva velika sektora koja su tražila dodatne napore, a koja su znatno feminizovana, to su zdravstvo i školstvo. Kada se sve to ima u vidu, jasno je da se ponavlja situacija kada su žene učestvovale u obnovi razrušene zemlje. To su i sada uradile žene, mada se to nije ni vidjelo", dodaje ona.
Ona je naglasila da je nerazumijevanje značaja rodne ravnopravnosti suštinski nerazumijevanje ekonomije jedne zemlje, njenog održivog i demokratskog razvoja, a da tokom pandemije smo vidjeli da su se učvrstile patrijarhalne rodne uloge.
"Da neutralni zakoni ne djeluju jednako na žene i muškarce, da ne postoje rodno senzitivni ciljevi, da smo još daleko od jednog takozvanog rodnog budžetiranja, da se još posvećuje nedovoljno pažnje diskriminaciji žena", kazala je Jelušić.
Borovinić Bojović: Povećati plate svom medicinskom kadru
Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović je istakla da je da je danas u zdravsttvu zaposleno radi 70 odsto žena, a da to ranije nije bilo tako.
"Kada sam ja upisivala fakultet nije bilo tako. Sve više žena je ljekarki. Moram da istaknem sve medicinske sestre, koje su na svojim plećima iznijele teret zbrinjavanja njege u koronadgovoru", istakla je ministarka.
Ona je naglasila da zbog toga je protiv toga da se plate povećaju samo ljekarima, već da je za to da to bude svom medicinskom kadru.
"U Crnoj Gori kroz istoriju nikada sestra nije izdala brata, to govori koliko su one shvatale tu svoju ulogu i koliko su bile posvećene. Crnogorke su bile poznate kao stub porodice, ali treba da pokažemo da osim uloge majke, koja je naravno važna, treba da pokažemo da mogu da budu i ljekarke, šefice neke hale...", kazala je Borovinić Bojović.
Bjeković: Žene imaju dvostruki teret
Ombdusman Siniša Bjeković je istakao da je pandemija koronavirusa zakomplikovala položaj žena u crnoj Gori.
"Dvostruki teret imaju, osim rodnih obaveza, traži se od njih da budu ekonomski faktor", kazao je Bjeković.
On je istakao da podržava da žene budu stvarno ravnoprvane, a ne faktički.
"Podređene su u ekonomskom i socijalnom položaju. Nije ni to dovoljno, pa su neki sebi dali za pravo da etiketiraju žene u politici", istakao je Bjeković.
Đurović: Žene na pozicijama su najveći predmet omalovažavanja
Članica Odbora za rodnu ravnopravnost Danijela Đurović (SNP) istakla je da je zabrinjavajuće da danas u Crnoj Gori nazadujemo po pitanju rodne ravnopravnosti.
"Žene na pozicijama danas su najveći predmet omalovažavanja. To su žene na najistaknutijim mjestima, poslanice, ministarke, koje treba da su vodilje, upravo su one predmet diskriminacije. Bilo je jako mnogo primjera u posljednje vrijeme, nećemo ih prebrojavati", kazala je Đurović
Predstavljajući istraživanje UNDP-a, Miloš Vuković, je istakao da ti podaci ukazuju na poznatu činjenicu da žene u Crnoj Gori nijesu ravnopravne sa muškarcima.
Naveo je da se pitanje ženskih prava se površno razmatra, a istraživanje je pokazalo da su pandemijom koronavirusa žene zaposlene u privatnom sektoru više pogođene, od onih koje rade u javnom sektoru.
i pored činjenice da čine većinu stanovništva u Crnoj Gori, Vuković je kazao, da žene u BDP Crne Gore učestvuju samo sa 44 odsto.
Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) je, kroz učešće njene predstavnice na trinaestom zasijedanju Ženskog parlamenta, po prvi put crnogorskoj javnosti prezentovala jedan dio podataka iz istraživanja koje je sprovela uz podršku Međunarodne organizacije rada, na temu uticaja COVID-19 na poslovanje žena preduzetnica u Crnoj Gori. Online istraživanje je realizovano u periodu oktobar-novembar, dok su dubinski intervjui obavljeni u toku decembra 2020. godine.
Podaci do kojih je UPCG došla pokazuju da je održivost biznisa u vlasništvu žena vrlo zabrinjavajuća. Zato UPCG i ovom prilikom ponavlja da zdravstvenu i ekonomsku krizu treba rješavati istovremeno, a nikako odvojeno.
Kod ekonomskih mjera podrške posebno je važna brzina njihovog donošenja i sprovođenja, ali i stavljanje fokusa na one koje su COVID-19 kriza i njene posljedice naročito pogodile, što svakako uključuje i žene preduzetnice. Iako će cjelokupno istraživanje UPCG tek biti prezentovano javnosti, u nastavku slijede neki od podataka koji govore o stanju ženskog preduzetništva u Crnoj Gori:
Istraživanje UPCG je pokazalo da je čak 85 odsto žena preduzetnica, u trećem i četvrtom kvartalu 2020. godine, zabilježilo pad prihoda u odnosu na isti period 2019. godine, dok je 69 odsto žena preduzetnica prijavilo pad produktivnosti u odnosu na 2019. godinu.
"38 odsto žena preduzetnica predviđa potpuni oporavak poslovanja, dok 37 odsto navodi da će morati da sprovedu dodatne mjere smanjenja troškova kako bi omogućili oporavak. Sa druge strane, 16 odsto preduzetnica predviđa privremeno zatvaranje, a 7 odsto trajni prekid poslovanja preduzeća čije su vlasnice. Kad je u pitanju procjena vremena potrebnog za puni oporavak poslovanja, najveći broj ispitanica (43 odsto) je ocijenilo da će im za oporavak nakon završetka krize trebati više od godinu dana, dok je 39 odsto žena preduzetnica navelo da će taj period iznositi od 6 mjeseci do godinu dana", naveli su iz UPCG.
Iako 70 odsto ispitanica u istraživanju UPCG navodi da u narednom periodu ne planira nova zapošljavanja, ono što posebno ohrabruje je podatak po kojem čak 83 odsto žena preduzetnica ne planira otpuštanja zaposlenih zbog posljedica krize COVID-19.
"Što se tiče ekonomskih mjera Vlade iz druge polovine 2020. godine, 37 odsto ispitanica je navelo da su one mogle biti bolje, 34 odsto preduzetnica je ocijenilo da su mjere bile neadekvatne, dok je 2 odsto ocijenilo da su mjere podrške Vlade spasile njihove kompanije"
Bonus video:
