Crna Gora je otvorila sva poglavlja i ne bi bilo razumno da ignorišu zahtjeve koji dolaze iz Evrope u vezi pravosudnih zakona, ocijenio je francuski ambasador u Podgorici, Kristijan Timonije.
On je u intervjuu “Vijestima” rekao da je period od devet godina, koliko Crna Gora pregovara sa EU, dug kada se nešto čeka, ali istovremeno i kratak za promjenu društva.
“Nedostaci se nadovezuju jedan na drugi - nesklad između usvojenih zakona i primjene na terenu, korupcija i težina organizovanog kriminala su objektivne prepreke za stvarno usklađivanje sa društvima Evropske unije”, kazao je Timonije.
Poručuje da ako smjena vlasti bude vođena mudrošću i umjerenošću, ona će moći da ubrza proces reformi tako što će otvoriti put novim talentima, uzdrmati stečene pozicije ili porušiti barijere.
Iz Brisela su upozorili Crnu Goru zbog namjere usvajanja izmjena Zakona o državnom tužilaštvu i Predloga zakona o tužilaštvu za organizovani kirminal. Kakvo je Vaše mišljenje o tim zakonima, koji treba da omoguće smjene u pravosuđu?
Kada su namjere dobre, rasprava među prijateljima može biti, odnosno i treba da bude živa. Pitanje vladavine prava postalo je još važnije za razvoj Evropske unije. Ne radi se o ovoj ili onoj ličnosti već o metodi i sadržaju. „Ponekad je potrebno promijeniti određene zakone, ali to se rijetko događa, a i kad se dogodi, treba ih dodirnuti tek drhtavom rukom“, govorio je naš Monteskje, jedan od očeva političkog liberalizma. Ovo posebno važi kada je riječ o pravosuđu i kada je riječ o zakonima koji su već reformisani u evropskom duhu, uz aktivnu pomoć EU. Izabrana većina, zarad promjene kadrova, nema sposobnost da po svom nahođenju mijenja zakone koji uređuju sudsku vlast. U svakom slučaju, to je poimanje vladavine prava koje dijele članice osnivači EU i velika većina njenih članova. Čini se da su ovaj pristup razumjeli i premijer i predsjednik parlamenta. Računamo na njihovu mudrost i sposobnost lidera političkih partija da, kada prođu uzajamna trvenja usljed smjene vlasti, vide suštinu, a to je očuvanje povjerenja evropskih partnera.
Da li bi Brisel zbog tih zakona mogao aktivirati klauzulu balansa u pregovorima, a nije je aktivirao zbog brojnih koruptivnih afera?
Možemo se zapitati da li bi bilo pametno da u ovoj fazi primijenimo logiku sankcija, odnosno „klauzulu balansa“. Ova klauzula podrazumijeva zaustavljanje procesa otvaranja novih poglavlja u slučaju velikog problema u odnosu na evropske zahtjeve. Međutim, Crna Gora je već otvorila sva poglavlja. Jasno je da ne bi bilo razumno od strane crnogorskih zvaničnika da ignorišu zahtjeve koji dolaze iz Evrope, a tiču se sudskih zakona. Ali, da sada ne dramatizujemo. Evropa ne vodi spor sa neprijateljem nego dijalog sa budućim članom i želi da mu pomogne da izbjegne ishitrene odluke koje bi mogle da dovedu do odlaganja njegovog članstva. Radi se o namjeri da se bolje razumijemo i bolje razjasnimo kako bismo napravili korak više u pravcu članstva. Ocjene prestižnih pravnika Evropske komisije za demokratiju kroz pravo, poznate kao Venecijanska komisija, su se sa nestrpljenjem čekale. One će biti značajan doprinos u sagledavanju stavova u cilju donošenja odgovornih odluka.
Kako ocjenjujete stanje u Crnoj Gori, vjerujete li da će promjena vlasti ubrzati reforme neophodne za članstvo u EU?
U Crnoj Gori se desila demokratska smjena vlasti, jedinstvena u njenoj istoriji. To ide u prilog čitavom crnogorskom društvu koje je na taj način potvrdilo svoju evropsku opredijeljenost. Sve se to dešava tokom najmasovnije zdravstvene krize u posljednjih 100 godina. Krize koja je veoma teško pogodila ovu zemlju, uprkos veoma dobro poznatoj otpornosti Crnogoraca. Pored toga, kriza je uzdrmala turizam, kao jedan od glavnih stubova ekonomije i razvoja zemlje. Naravno, tu su i tenzije, podjele i neizbježna trvenja usljed smjene vlasti, kao i veoma živo demokratsko nadmetanje koje se prirodno nastavlja. Ako to rivalstvo ostane u razumnim granicama, odnosno granicama zakona i nacionalnog interesa, ono može imati pozitivan efekat. Naime, može doprinijeti da se poprave slabosti ili isprave greške iz prethodnog perioda, uz očuvanje onoga što je postignuto. Ukoliko smjena vlasti bude vođena mudrošću i umjerenošću ona će moći da ubrza proces reformi tako što će otvoriti put novim talentima, uzdrmati stečene pozicije ili porušiti barijere. Čini se da je Crna Gora, koja je u prednosti u odnosu na sve ostale zemlje u regionu, već neko vrijeme usporila na evropskom putu. To se može reći i za ostale. Očekujemo da politička promjena doprinese obnovi dinamike. Uostalom, to je i cilj koji je Francuska postavila kada je podstaknula na stvaranje nove metodologije za članstvo u EU. Ovih dana se na nivou Evropske komisije vode razgovori o sprovođenju ove metodologije. A onda će biti na svim Crnogorcima zajedno, na njihovoj administraciji i političkim snagama, da uz našu pomoć učine da nova metodologija zaživi.
Očekujete li da će nova metodologija pregovara ubrzati put Crne Gore ka EU?
U toku je uspostavljanje praktičnih modaliteta i pratećih važnih tehničkih elemenata. Morao bi se zadržati duh kojim smo htjeli da nadahnemo pregovarački proces, iako može doći do preispitivanja nekih modaliteta ili njihovog prilagođavanja. Naime, radi se o tome da tokom čitavog procesa vladavina prava mora zauzimati centralno mjesto u svojim najkonkretnijim primjenama. U slučaju napretka, prednosti i nagrade bi trebalo da budu dio tog procesa, a u slučaju nazadovanja, princip reverzibilnosti procesa. Cilj nove metodologije je da, kroz demokratsku kontrolu, vlasti odgovaraju pred svojim građanima kako za napredak tako i za nedostatke.
Smatrate li da je razlog sporog procesa pristupanja Crne Gore, koja je ušla u devetu godinu pregovora sa EU, nedostatak rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije ili se EU zamorila od proširenja?
Period od devet godina je dug period kada se nešto čeka, ali istovremeno i kratak period za promjenu društva. Nedostaci se nadovezuju jedan na drugi - nesklad između usvojenih zakona i primjene na terenu, korupcija i težina organizovanog kriminala su objektivne prepreke za stvarno usklađivanje sa društvima Evropske unije. Naši građani tome poklanjaju sve više pažnje. Uostalom, svijet se kreće brže nego ikada, a i samo zapadno društvo se promijenilo u posljednjoj deceniji. Izgradnja Evrope je postala složenija, a donošenje odluka sve teže zbog uzastopnih proširenja. I mi imamo svoje gradilište na kome radimo kako bismo mogli da vas primimo u uniju koja funkcioniše i kako bismo mogli da štitimo, budemo inovativni i da djelujemo u jednom komepetitivnom svijetu.
Koliko je realna procjena da će Crna Gora biti prva naredna članica EU, s obzirom na to da je otvorila sva 33 poglavlja u pregovorima, a nije zatvorila nijedno?
Izazov nije nedostižan, s obzirom na veličinu zemlje, njene adute i mobilizaciju javnog mnjenja koja prevazilazi stranačke razlike u korist članstva u EU. Ono je i dalje snažan faktor uprkos krizi, sa regionalnim pristupom koji se proteže na čitav Balkan. Važno je da Crna Gora, nakon pokretanja dinamike, ostane na čelu, kao uspješan primjer, kako vladavine prava tako i uravnoteženog razvoja, na socijalnom i ekološkom planu.
Ne doživljavajte političkog protivnika kao izdajnika
Crna Gora se prvi put susrijeće sa kohabitacijom. S obzirom na iskustvo Francuske, koje su Vaše preporuke Crnoj Gori kako bi kohabitacija funkcionisala?
Razmišljajte prije svega o nacionalnom i evropskom interesu u vrijeme presudnih promjena. Ne doživljavajte političkog protivnika kao neprijatelja ili izdajnika, već kao sugrađanina. Uvijek iskoristite dio kritičke mudrosti koja postoji kod suprotne strane. Koristite sve vještine u službi opšteg dobra... Ne mogu garantovati da smo se uvijek držali ovih principa tokom naše kohabitacije, ali kada smo to činili, pobjeđivali smo, posebno u evropskoj politici.
Bonus video:
