POLITIKA "RELATIVIZACIJE GENOCIDA"

Gorjanc Prelević: Leposavić ne može da vodi ka EU

Od ministra pravde države u kojoj je negiranje ili umanjivanje zločina utvrđenih presudama međunarodnog suda krivično djelo, i države koja je kandidatkinja za članstvo u EU, očekuje se da poznaje, priznaje i poštuje njegove odluke, ocijenila Gorjanc Prelević

47461 pregleda 1464 reakcija 234 komentar(a)
Tea Gorjanc Prelević, Foto: Savo Prelević
Tea Gorjanc Prelević, Foto: Savo Prelević

Relativizujućom izjavom da genocid u Srebrenici nije nedvosmisleno utvrđen presudama međunarodnih sudova i dovođenjem u pitanje legaliteta i legitimiteta Haškog tribunala, ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić diskvalifikuje sebe kao ministra koji Crnu Goru može da vodi ka Evropskoj uniji (EU).

To je ocijenila izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević, istakavši da se Crna Gora 2010. obavezala da će sarađivati sa Haškim tribunalom zaključivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU.

“Od ministra pravde države u kojoj je negiranje ili umanjivanje zločina utvrđenih presudama međunarodnog suda krivično djelo, i države koja je kandidatkinja za članstvo u EU, očekuje se da poznaje, priznaje i poštuje odluke međunarodnih sudova. Da je u Srebrenici izvršen genocid, utvrdili su, pravosnažno, i Međunarodni sud pravde u predmetu Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore, i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (Haški tribunal) u šest predmeta, Sud Bosne i Hercegovine takođe u više predmeta i sud u Holandiji. Evropski parlament je donio i posebnu rezoluciju kojom je nedvosmisleno osudio ne samo genocid u Srebrenici, već i svako negiranje i relativizaciju tog zločina”, kazala je Gorjanc Prelević za “Vijesti”.

Premijer Zdravko Krivokapić nije odgovorio na pitanja “Vijesti” kako komentariše izjavu Leposavića i da li će ministar da podnese ostavku, nakon brojnih kritika zbog Leposavićevog stava iznesenog u petak u Skupštini...

Akademik i redovni profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Suad Kurtćehajić istakao je da je Leposavić “ušao na teren politike i onih političkih opcija koje su izvršili genocid”.

“To je politika negiranja genocida... to je jednostavno nešto što se ne smije negirati, jer je civilizacijski nedopustivo i ministar je ušao na teren politike i to onih političkih opcija koje su izvršile genocid. Sramota je da minisar pravde Crne Gore ne zna ove činjenice i negira ono što je cijeli civilizacijski svijet prihvatio, jer o presudama ovog suda se ne polemiše. To je za pravo završena stvar”, rekao je on za “Vijesti”.

 Suad Kurtćehajić
Suad Kurtćehajićfoto: Privatna arhiva

Sagovornici “Vijesti” ocijenili su da je odluka Međunarodnog suda pravde (IJC) da se u Srebrenici desio genocid nedvosmislena i neosporiva, i da se odluke glavnog sudskog organa Ujedinjenih nacija ne smiju dovoditi u pitanje.

Kurtćehajić je za “Vijesti” kazao da ono što neoborivo potvrđuje da se genocid u Srebrenici dogodio jeste presuda IJC donesena 26. februara 2007. godine protiv Srbije i Crne Gore po tužbi Bosne i Hercegovine, za nesprečavanje genocida u i oko Srebrenice:

“Sud zaključuje da su djela počinjena u Srebrenici koja potpadaju pod član II (a) i (b) Konvencije, izvršena sa specifičnom namjerom da se djelimično uništi grupa muslimana Bosne i Hercegovine kao takva; i shodno tome, da ona predstavljaju djela genocida koji su izvršili pripadnici VRS u Srebrenici i u njenoj okolini, jula 1995. godine”.

Istom presudom je Srbija oslobođena optužbi da su njhovi državni ograni počinili, učestvovali u zavjeri ili bili saučesnici u genocidu...

Koordinatorka programa za ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje Tamara Milaš pojasnila je da je podnijeta tužba i protiv Crne Gore zbog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida, ali je Srbija jedina ostala u tom sporu iz formalno-pravnih razloga, jer je preuzela državni kontinuitet nekadašnje SRJ.

Presudom je IJC potvrdio kvalifikaciju Žalbenog vijeća Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), takozvanog Haškog tribunala koji je 2004. godine u presudi okvalifikovao zločine u Srebrenici kao genocid. Gorjanc Prelević za “Vijesti” je kazala da je ubjedljiva većina sudija u IJC donijela odluku da je u Srebrenici izvršen genocid.

“Od petnaest sudija Međunarodnog suda pravde, različitih nacionalnosti, koji su donijeli presudu kojom je utvrđena odgovornost Srbije za nesprečavanje genocida u Srebrenici, samo se dvoje sudija, od kojih jedan ad hoc sudija iz Srbije, nije složilo s odlukom većine od njih trinaest da je u Srebrenici izvršen genocid, pa nema nikakvog opravdanja da ministar pravde prosto ne prihvati takvu odluku”.

Leposavić je u petak kazao da je sudska odluka da je u Srebrenici počinjen genocid bazirana na stavu Haškog tribunala koji je osnovan rezolucijom, a ne međunarodnom odlukom. Naveo je i da je taj sud “kompromitovan” jer je prikrio dokaze o zločinima nad Srbima “na Kosmetu”.

“Spreman sam da priznam da je učinjen zločin kada se to nedvosmisleno utvrdi. Svakako neću sporiti pravnu važnost odluka međunarodnih tijela, niti ću sporiti pravo Bošnjaka i Muslimana da u srcima ovaj zločin doživljavaju kao trajnu patnju i tragediju.

Spreman da se poklonim svim žrtvama, a naročito žrtvama Srebrenice jer su to žrtve mojih prijatelja i sugrađana i to i ovom prilikom činim”, rekao je, između ostalog, ministar u petak, odgovarajući na poslaničko pitanje Andrije Nikolića (DPS).

Leposavić
Leposavićfoto: Boris Pejović

Kurtćehajić je istakao da se ne mogu osporiti nalazi Haškog tribunala jer je osnovan rezolucijom, a ne međunarodnim ugovorom, zato što IJC može da presudi samo na osnovu neosporivih dokaza nezavisno o kojoj se instituciji radilo.

“Ne može se negirati Haški tribunal iako je osnovan rezolucijom, posebno ne dokaze koje on priložio Međunarodnom sudu pravde u kojem predsjedava 15 stalnih sudija. Naprosto, radi se o najjačem sudu na planeti, taj sud da nije mogao ne bi donio presudu. Ako se nije moglo zasnivati na bazi činjenica Haškog tribunala na bazi čijih činjenica je trebao da zasniva? Nelogično je to što Leposavić osporava presudu, jer je donijeta na osnovu dokaza Haškog tribunala. Ako nećeš da priznaš tim sistemom i nenormalnom logikom možeš reći da ni nad Jevrejima nije počinjen genocid”.

On je dodao da je besmisleno urušavati legitimitet Haškog tribunala zbog slučaja u kojem su dokazi izvjestioca Savjeta Evrope o vađenju i trgovini organima civilnih srpskih žrtava na Kosovu uništeni u samom tom sudu.

“Haški tribunal sudi na osnovu tvrdih i neosporivih dokaza, drugim riječima može se desiti da je neko kriv, ali da nema čvrstih dokaza i da bude oslobođen, ali se ne može desiti da neko bude osuđen, a da nije kriv. Pa se evo kaže da je Naser Orić napravio zločin, a da mu nije presuđeno, to znači da nije bilo čvrstih dokaza, a ne da on nije kriv. Tek kada se utvrdi nedvosmislenost, tada se presuđuje”.

On je objasnio da se mora praviti razlika između Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (Haškog tribunal) i Međunaordni sud pravda (IJC).

“Jedan je sud koji je stvoren 1993. godine koji je stvoren od UN kao Privremeni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju i koji je presudio ukupno preko hiljadu i sto godina plus više doživornih kazni zatvora političkom i vojnom vođstvu bosanskih Srba i ukupno oko pedeset godina zatvora bošnjačkom vođstvu što je ogromna razlika, a drugi je Internacionalni sud pravde u Hagu (takođe znan i kao Svjetski sud ili ICJ engleski: International Court of Justice). Sjedište suda je u Palati mira u Hagu, Holandija. Sud je osnovan 1945. godine Poveljom Ujedinjenih nacija, a počeo je sa radom 1946. godine kao nasljednik Stalnog suda za međunarodnu pravdu”.

Istakao je da se mora usvojiti zakon prema kojem se ne bi smio negirati genocid u Srebrenici.

Gorjanc Prelević je podsjetila je da je u Srebrenici do sada sahranjeno 6.710 civilnih žrtava genocida, a da se još 1.200 ljudi vode kao nestali.

“Među stradalima je bio ogroman broj djece, i da poslije svega, nikome ne bi trebalo ni da je svejedno, a ni da sumnja u ono što je utvrđeno svim pomenutim presudama, da su čelnici Vojske bosanskih Srba sistematskom likvidacijom 8.000 bespomoćnih ljudi imali namjeru da djelimično unište Muslimane u Bosni i Hercegovini i da su tako izvršili genocid”. Ona je dodala da je potrebno više saosjećanja prema patnjama drugih, posebno u ovako teškim vremenima.

“Ne mogu da razumijem potrebu da se takav masovni zločin bilo kako umanjuje i time neminovno ponižavaju žrtve, i da se nanosi dodatna bol svim njihovim porodicama, kao i svima nama ostalima, u Crnoj Gori i Evropi, koje zločin u Srebrenici pogađa i koji saosjećamo s njima”.

Opozicija traži ostavku

Demokratska partija socijalista (DPS) je najavila da će pokrenuti zakon koji zabranjuje negiranje genocida i tražili su da se premijer izjasni o Leposavićevim stavovima.

Reagovao je i predsjednik države Milo Đukanović, podijelivši poruku koju je poslao povodom obilježavanja godišnjice genocida 2020.

“Da se ne zaboravi! Sve dok žive ideologije koje negiraju počinjene zločine, ne prestaje ni opasnost od novih stradanja”.

Iz URA su juče saopštili da bez jasne osude genocida u Srebrenici ne može biti napretka u prevazilaženju ružne prošlosti. Navode da visoki državni funkcioneri u javnim nastupima moraju isključivo zastupati zvanične stavove koji su u interesu države.

“Leposavić je morao biti svjestan težine riječi koje, kao visoki državni funckioner, izgovara povodom slučaja genocida u Srebrenici i konsekvencama koje relativizovanje ili nejasan stav mogu izazvati u javnosti”.

Iz Liberalne partije zahtijevaju hitnu ostavku ministra Vladimira Leposavića zbog, kako su kazali, sramotnih stavova.

“Leposavić je ugrozio ugled Crne Gore u regionu i svijetu i uvrijedio svakog normalnog čovjeka, građanina Crne Gore, posebno ugrožavajući nacionalne manjine u Crnoj Gori i dovodeći u pitanje građanski koncept države propisan Ustavom”.

Smailović: Žao mi je što ste ministar u mojoj državi

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović za “Vijesti” je kazao da se negiranjem genocida produbljuju podjele i da je Leposavić izjavom uznemirio javnost.

“Žao mi je, ministre Leposaviću, što kao mlada osoba relativizujete zločine i svjesno produbljujete podjele. Vi ste u parlamentu Crne Gore jasno i glasno potvrdili da ova Vlada ne želi evropski put naše zemlje i da ne želite da budete Vlada svih njenih građana. Žao mi je što ste ministar u mojoj državi. S obzirom da je vaša izjava ne samo uznemirila javnost, već dolazi od čovjeka koji je na čelu resora koji se bavi pravdom i ljudskim i manjinskim pravima, očekujemo da kao moralan čin podnesete ostavku”.

Nema pomirenja bez priznanja

Tamara Milaš je ocijenila da neće biti pomirenja dok zvaničnici svojim diskursom podstiču heroizaciju osuđenih ratnih zločinaca.

“Nema pomirenja sa negiranjem činjenica ili njihovim selektivnim korišćenjem. Nema pomirenja ni dok najviši zvaničnici i poslije dvije i po decenije od genocida u Srebrenici to negiraju. Nema pomirenja dok zvaničnici svojim diskursom podstiču heroizaciju osuđenih ratnih zločinaca”.

 Tamara Milaš
Tamara Milašfoto: Savo Prelević

Ona je dodala da se minimiziraju inicijative koje dolaze iz civilnog društva, a koje su usmjerene na pravdu i pomirenje, kao što je Inicijativa za REKOM.

“Podsjetiću da je aktuelni ministar pravde prije tri mjeseca najavio formiranje Komisije koja će se baviti ovim pitanjima, a da nije ni pozvao na konsultacije predstavnike REKOM-a, najveće mreže organizacija i pojedinaca u regionu koja duže od deceniju ulaže napore da se kreira regionalna komisija”.

Ona je dodala da uzrok neadekvatnog suočavanja sa ratnom prošlošću jeste i ovakav odnos prema onima koji istinski doprinose pomirenju.

Istakla je da se u Crnoj Gori i od strane prethodne vlasti sistemski potiskivao istinski proces suočavanja sa prošlošću i pomirenje, na šta je konstantno i godinama upozoravano i od strane dijela civilnog sektora i najrelevantnijih međunarodnih adresa.

Preporučujemo za Vas