zapošljavanje da ne bude na osnovu zasluga

Muk: Reforme nema s partijskim vojnicima

"Pravi test principijelnosti nove vlasti biće javni konkursi za rukovodioce u punom mandatu", kazala je Milena Muk. Iz Radničke partije poručuju da je riječ o uklanjanju onih koji su za 30 godina doveli Crnu Goru do ivice ambisa

27358 pregleda 49 reakcija 26 komentar(a)
Milena Muk, Foto: Balša Rakočević
Milena Muk, Foto: Balša Rakočević

Nova vlast političko djelovanje treba da prevede u reforme i javne politike koje sprovodi nezavisna administracija, a ne u raspodjelu pozicija koje su po slovu zakona profesionalne, ocijenila je Milena Muk iz Instituta alternativa.

Ona je za “Vijesti” kazala da su upozorili da su partijske raspodjele starješinskih i visokorukovodnih pozicija suprotne obećanom otvaranju i profesionalizaciji uprave.

“Partije nijesu odlučno demantovale navode o političkoj raspodjeli pozicija, a svjedoci smo i međusobnih trvenja između Vlade i parlamentarne većine, koje se više svode na to ko će biti na kojoj poziciji nego koje politike i reforme treba sprovesti“, kaže Muk.

Naglasila je da je ipak rano govoriti o stvarnim razmjerama politizacije postupaka zapošljavanja nove vlasti, iako poruke o partijskim kvotama ne ohrabruju.

“Reorganizacija ministarstava nije završena i mnoge rukovodeće pozicije su u stanju vršilaca dužnosti. Pravi test principijelnosti nove vlasti biće sprovođenje javnih konkursa za osobe koje će biti rukovodioci u punom mandatu i ne bi bilo dobro da unaprijed određeni politički favoriti imaju neopravdanu prednost“, rekla je Muk.

Većina partija nije odgovorila na pitanja o tome da li su prekršili predizborna obećanja da će prioritet pri zapošljavanju u državnoj upravi imati sposobni, a ne politički podobni, da li delegiranjem partijskih članova na pozicije unutar Vlade i pojedinih preduzeća pokazuju licemjerje, jer su oštro kritikovali partijsko zapošljavanje prethodne DPS vlasti.

“Vijesti” su od većine partija ostale uskraćene i za odgovore da li partije treba da naplate svoje opoziciono djelovanje time što će svoj kadar zapošljavati u javnim institucijama i preduzećima i da li bi građani koji su podržavali sadašnje partije na vlasti trebalo da imaju ista očekivanja i šanse kao i članovi partija.

Iz Radničke partije su odgovorili da partijsko zapošljavanje ne smije da bude praksa i pravilo, ali da se postavlja i pitanje da li to znači da članovi partija neće moći da se zaposle.

Radnička partija
foto: Radnička partija

“Radnička partija je protiv toga da neko dobije neku funkciju samo zato što je član partije, iako je, na primjer, Zdravko Krivokapić premijer samo zato što je bio nosilac liste ‘Za budućnost Crne Gore’. Ili, Aleksa Bečić, on je predsjednik Skupštine samo zato što je bio nosilac liste ‘Mir je naša nacija’”, kazali su iz Radničke partije.

Prvo veće nezadovoljstvo unutar nove vlasti je izazvao izbor novog Odbora direktora Elektroprivrede 16. marta, jer je na zahtjev Krivokapića promijenjena ranije usvojena lista kandidata resornog ministra za kapitalne investicije Mladena Bojanića. To je dodatno poremetilo odnose Vlade sa Pokretom za promjene iz kojeg je tada poručeno da će Krivokapić od PzP “dobiti odgovor koji zaslužuje”.

Vlada je za članove borda imenovala Milutina Đukanovića (DF), Aleksandra Dožića (DF), Nenada Markovića (pravnik, predsjednik opštinskog odbora SNP-a), Jovana Radoševića (predstavnik sindikata), Miluna Božovića (bivši rukovodilac u “Crnagoraputu”), Mirjanu Čizmović (docent ekonomije) i inženjera Rajka Radusinovića (“Ne damo Crnu Goru”).

Milutin Đukanović
Milutin Đukanović

Za direktora EPCG je postavljen doskorašnji portparol Demokrata Nikola Rovčanin. U Odbor, odlukom Vlade, nijesu ušli Martin Ćalasan, Veljko Vasiljević (PzP), kao i Marko Živković i Saša Miličić, koji su, kako je ranije objavljeno, bliski organizaciji “Ne damo Crnu Goru” i bili su potpisnici peticije 1.600 inženjera protiv ranijeg zakona o vjerskim organizacijama.

Vasiljević je, nakon toga, dobio mjesto u bordu Rudnika uglja Pljevlja. Za nove članovi Odbora direktora Rudnika izabrani su i Dušan Janjušević (Demokrate) koji je i predsjednik, Slavica Batizić (Nova srpska demokratija), Budimir Tanjević (SNP) i Zoran Radulović (SNP).

Nova vlast je, takođe, smijenila direktore Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS), Pošte, Nacionalnih parkova, Fonda zdravstva, Investiciono-razvojnog fonda, Željezničke infrastrukture, bolnica, domova zdravlja, škola... U novom sazivu Odbora direktora CEDIS-a su Rajko Radošević, Jelena Bošnjak, Ilija Miljanić, Miloš Krivokapić i Emir Sijarić, dok je za izvršnog direktora izabran Vladimir Čađenović (Demokrate).

Vladimir Čađenović
Vladimir Čađenovićfoto: Demokratska Crna Gora

Za predsjednicu Upravnog odbora (UO) Nacionalnih parkova u decembru je imenovana Marina Jočić, bivša poslanica DF-a. U januaru je za direktoricu tog preduzeća izabrana Jelena Kljajević, portparolka Demokratske narodne partije Milana Kneževića. Ona je na toj poziciji zamijenila Elvira Klicu (SD) kojeg je novi Upravni odbor razriješio zbog, kako su saopštili, nesavjesnog finansijskog poslovanja i nezakonitog zapošljavanja. Najavljeno je i pokretanju krivičnog postupka protiv njega...

Milena Muk podsjeća da su se neke partije parlamentarne većine, prvenstveno DF, ranije zalagale za ukidanje diskrecionog prava prilikom zapošljavanja u javnoj upravi.

“To diskreciono pravo, koje podrazumijeva da se ne izabere prvorangirani kandidat, ne da nije ukinuto već je prošireno novim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Ako su dosljedne, partije koje su ranije bile za ukidanje diskrecionog zapošljavanja, treba i sada da poguraju takva rješenja, a ne da jednostrano mijenjaju zakone bez javnih rasprava, kao što je to bio slučaj sa izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koje su usvojene u januaru“.

Poručuje da građani ne treba da snose posljedice izostajanja partijske raspodjele političkih funkcija ministara i državnih sekretara.

Na pitanje da li partijsko zapošljavanje može da sruši Vladu, Muk odgovara da se u ovom trenutku više čini da bi nepartijsko zapošljavanje, odnosno ignorisanje partijskih zahtjeva za pozicijama u javnom sektoru, moglo da ugrozi Vladu.

Zgrada Vlade
Zgrada Vladefoto: Boris Pejović

“To bi bio porazan scenario, koji bi sigurno demotivisao građanke i građane da utiču na političke promjene”, kazala je Muk.

Objašnjava da se u javnosti često manipuliše pojmom partijskog zapošljavanja.

“Treba razdvojiti dva nivoa. Jedan je pravni, i podrazumijeva otvoreno kršenje ionako manjkavih procedura zapošljavanja, koje je i te kako učestalo od strane DPS-a i dugogodišnjih partnera, ali i partija nove većine u opštinama u kojima su na vlasti. Tu prvenstveno mislim na zloupotrebe ugovora o djelu i o privremenim i povremenim poslovima, proceduralne greške u koracima, ali i na ‘korisne zakonske nejasnoće’ koje omogućavaju političku samovolju“, rekla je Muk.

Ona je dodala da je drugi nivo etički i ogleda su u polemikama o tome da li svi članovi određenih familija treba da nađu takozvano “uhljebljenje”, čak i kada je to u skladu sa zakonom.

“Bez namjere da potcjenjujem ovu etičku dimenziju, činjenica je da je ona podložnija slobodnim tumačenjima i tzv. pristrasnosti potvrđivanja koja se ogleda u tome da je u redu kad se zapošljavaju ‘naši’, ali ne i ‘njihovi’. Mi se prvenstveno zalažemo za zapošljavanje na osnovu zasluga, koje podrazumijeva punu transparentnost postupaka, ali i otklanjanje manjkavih zakonskih rješenja. To podrazumijeva i odsustvo diskriminacije po osnovu političke pripadnosti bilo kojoj opciji i neispoljavanje političkih uvjerenja, kakva god ona bila, pri vršenju javne službe“.

Iz Radničke partije su, odgovarajući na pitanje da li su partijskim zapošljavanjem prekršili obećanja da će prioritet biti sposobni, a ne politički podobni, istakli da se ne radi o politički podobnim.

“Radi se o odstranjivanju nezdravog tkiva iz crnogorskog društva, odnosno o uklanjanju kadrova koji su proteklih 30 godina doveli Crnu Goru do ivice ambisa. To što na njihova mjesta treba da dođu kadrovi koji su se proteklih 30 godina borili upravo za smjenu nesposobnih, ne znači da se radi o dovođenju partijski podobnih. Nama trebaju sposobni kadrovi, ali sposobnih ima mnogo u partijama koje su postigle istorijsku pobjedu na izborima 30. avgusta prošle godine”, kazali su iz RP-a i dodali da je “licemjerno spinovati javnost da premijer i ministri računaju isključivo na kadrove koji nijesu članovi nijedne partije”.

“Uzmimo za primjer potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića i njegove kadrove. Licemjerno je da se po automatizmu odbacuju partijski kadrovi, a u Vladi mjesta ima i za one koji su bili aktivni čuvari bivšeg režima”, rekli su iz RP.

Naveli su da je sada lakše doći do funkcije onima koji nijesu podržavali pobjedničku opciju na izborima 30. avgusta.

Iz Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Bošnjačke stranke su od početka formiranja nove vlasti stizala saopštenja u kojima su kritikovana partijska zapošljavanja iako su upravo te partije godinama sprovodile tu praksu.

Partije nove parlamentarne većine dogovorile su se početkom godine o načelnoj podjeli većine mjesta “po dubini”, što je naišlo na kritike većeg dijela javnosti i oštre komentare na društvenim mrežama.

Iz vladajuće većine podjelu funkcija u državnim preduzećima i agencijama, pravdaju time da žele da imaju spremna kadrovska rješenja u slučaju potrebe, ali da će konačnu odluku donijeti Vlada. Tvrde i da će njihov kadar biti stručan, a za mjesta za koje bude raspisan konkurs, biće ravnopravan sa ostalima koji se budu javili.

Građanska alijansa: Nastavak loše prakse prethodne vlasti

Iz Građanske alijanse (GA) su saopštili da se, umjesto promjena, nastavljaju loše prakse, počevši od procedura za imenovanje državnih funkcionera, pa do zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda na vodećim pozicijama u javnoj upravi.

Građanska alijansa
foto: Građanska alijansa

“Od 205 imenovanih funkcionera u mandatu nove Vlade, samo 7 dolazi iz reda manjina, dok manje od trećine pozicija pokrivaju žene. Dostupni podaci, do kojih smo došli preko sajta Vlade i Službenog lista, ukazuju da su pripadnici manjina imenovani na nižim radnim mjestima, te da ih nema u redovima državnih sekretara i direktora direktorata tj. pomoćnika ministara, a poznato je da nijedan ministar ne dolazi iz reda manjina“, navodi se u analizi GA.

Odgovarajući na pitanja poslanika, Abazović je kazao da su se prilikom zapošljavanja vodili sposobnostima, a ne time “ko se kako zove i kakva im je boja očiju“. Naveo je da ni prethodna vlast nije zapošljavala pripadnike manjinskih narodna, nego njima podobne.

Preporučujemo za Vas