Koizvjestioci Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE) za Crnu Goru Emanuelis Zingeris i Damjan Kotije poručili su crnogorskim vlastima da organizuju šifroke konsultacije prije nego odluče da sprovedu neku važnu reformu.
“Ovo je preporuka koju dajemo crnogorskim vlastima: pobrinite se da budu sprovedene široke konsultacije s političkim partijama i zainteresovanim stranama prije nego što se donese odluka o važnoj reformi, a ne nakon nje”, naveli su koizvjestioci u pisanom intervjuu za “Vijesti”. Oni su na pitanja odgovarali zajedno a poruku su uputili u kontekstu primjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Njegove izmjene u nedavnoj rezoluciji PSSE o Crnoj Gori ocijenjene su afirmativno.
U razgovoru za “Vijesti” oni su ponovili očekivanje da će crnogorska Vlada poštovati preporuke Venecijanske komisije prilikom izmjena Zakona o državnom tužilaštvu.
“Čineći to, pokazali bi da u potpunosti razumiju šta je vladavina prava, a suprotno od toga je da imate većinu i radite šta želite s njom, ne poštujući odgovarajući postupak. To bi takođe pokazalo političku zrelost koju smo pohvalili, jer će sprovođenje preporuka značiti kompromis sa parlamentarnom većinom o temi koja je bila visoko na dnevnom redu nekih partija. Zbog toga mislimo da je poštovanje preporuka VK dobitno rješenje za sve političke grupe unutar većine. Crnogorske vlasti uključene su u dijalog s VK i počela je nova runda inkluzivnih konsultacija. Nestrpljivi smo da vidimo kakav će biti rezultat”, navode koizvjestioci.
Šefovi poslaničkih klubova skupštinske većine u ponedjeljak su u proceduru stavili novi Predlog izmjena zakona o državnom tužilaštvu, nakon što na prethodni, kao i Predlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal, VK nije dala pozitivno mišljenje. Iz VK su potvrdili da će mišljenje donijeti u hitnoj proceduri, do 11. maja kada je zakazana sjednica crnogorskog parlamenta.
Novi Predlog je gotovo identičan onome o kome se razgovaralo prethodnih dana na konsultacijama koje je organizovao potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i preporuke VK su uglavnom prihvaćene, osim u dijelu reizbora vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca. U dijelu preporuka koji se odnose na Tužilački savjet, u rezoluciji je naglašeno da treba izbjegavati politizaciju članova koji nijesu tužioci.
KAKO IZBJEĆI POLITIZACIJU TS
Na pitanje da li se može izbjeći politizacija izbora članova TS koji nijesu tužiocu s obzirom na to da ih bira parlamentarna većina, koja kadriranje dogovara političkim sporazumom, sagovornici su naveli:
“Rizik politizacije TS u cjelini ne dolazi samo iz činjenice da parlament bira članove koji nisu tužioci. Postoji rizik da TS može više da zavisi od političke moći, ako članovi koji nijesu tužioci više ne budu u manjini već postanu većina u Tužilačkom savjetu, a da ih istovremeno parlament bira i to prostom većinom. Venecijanska komisija u svom mišljenju navodi nekoliko mogućnosti koje bi mogle ograničiti ovaj rizik. Jedna od njih je kvalifikovana većina. Zašto? Jer, ‘u teoriji’, kaže Venecijanska komisija, ‘trebalo bi da pomogne u izboru kandidata koji uživa povjerenje različitih političkih snaga i stoga je politički neutralan’. Ključna riječ je ‘politički neutralan’.”
Zatim dodaju: “ Ali, Venecijanska komisija takođe kaže da kvalifikovana većina ne mora nužno izbjegavati politički ‘quid pro quo’ (usluga za uslugu – prim.aut), što znači da u tom slučaju više nije bitna politička neutralnost kandidata. Iz te perspektive kvalifikovana većina možda neće biti dovoljna za ograničavanje rizika od politizacije, zavisno od toga kako će se ponašati političke grupe u parlamentu. Venecijanska komisija detaljno opisuje druge scenarije, poput dopuštanja proporcionalne zastupljenosti različitih političkih stranaka u imenovanju članova koji nijesu tužioci, ili davanja ovlašćenja za imenovanje - a parlament odlučuje - ili za postavljanje članova koji nijesu tužioci iz neke organizacije civilnog društva ili pravne zajednice. Raspon rješenja za povećanje pluralnosti Tužilačkog savjeta prilično je širok”.
ISTOVREMENI IZBORI SPRIJEČIĆE DODVORAVANJE BIRAČIMA
Rezolucija Parlamentarne skupštine SE takođe podsjeća na potrebu održavanja lokalnih izbora u jednom danu i najmanje šest mjeseci nakon parlamentarnih. Na pitanje jesu li o tome razgovarali sa predsjednikom Skupštine Crne Gore i nekim iz vrha najveće opozicione stranke - DPS, odgovorili su da su bivši koizvjestioci koji su boravili u Podgorici 2019. godine o tom pitanju razgovarali s tadašnjim vlastima.
“Sada bismo većini i opoziciji trebalo da objasnimo važnost takve reforme, a o ovom pitanju trebalo bi raspravljati u procesu izborne reforme koji je nedavno pokrenut u parlamentu. Prethodni odbor za izbornu reformu imao je radnu grupu za lokalne izbore i ne vidimo razlog zašto novi Odbor ne bi mogao imati tu tačku na svom dnevnom redu. Za nas je važno održati lokalne izbore u jednom danu”, naveli su Zingeris i Kotije.
Kako su podsjetili, Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope dao je dobre razloge za to i rekao da će podići svijest javnosti o pitanjima od lokalnog značaja.
“Nijesmo sigurni da je dobro za Crnu Goru da bude stalno u izbornoj kampanji. Čuli smo da bi sljedeća godina u kojoj Crna Gora ne bi imala izbore bila 2027. što je prilično daleko! Za sada se čini da se lokalni izbori tumače kao potvrda ili opovrgavanje parlamentarnih izbora, a to dijelom može objasniti dobru, a ponekad i povećanu izlaznost. Ali, zar neće ponavljanje utakmice iz avgusta 2020. samo dosaditi glasačima?”, pitaju koizvjestioci.
Smatraju da u trenutnom političkom kontekstu rotacijski lokalni izbori mogu imati uticaja na nacionalnu politiku.
“Ako se odluke na nacionalnom nivou ne donose zbog neophodnog rješavanja određenih problema, već zbog potencijalnih posljedica na ishod lokalnih izbora, šta onda ostaje od volje za reformom? Održavanje lokalnih izbora u jednom danu moglo bi ograničiti taj rizik”, poručili su koizvjestioci.
KORUPCIJA, MEDIJI, PRAVOSUĐE I IZBORI
Na pitanje da li će post-monitoring izvještaj SE za Crnu Goru uticati na mišljenje Evropske komisije u novom non-pejperu i izvještaju o Crnoj Gori, odgovorili su da će izvještaj, dodatak i rezolucija koju je usvojila Parlamentarna skupština biti poslati Evropskoj komisiji koja će ih sigurno pročitati.
“Da li će primiti k znanju ono što kažemo? Uvjereni smo da hoće. Savjet Evrope i EU, iako su različite organizacije, partneri su, a mi dijelimo iste osnovne vrijednosti i krajnje ciljeve kada je riječ o ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava. Važno je da su naša zapažanja, procjene i preporuke kao koizvjestilaca vrlo slične onima koje je Evropska komisija dala na tim poljima. Prilično je upadljivo da četiri ključna područja, koja je Skupština SE identifikovala već 2015. godine, a to su nezavisnost pravosuđa, povjerenje u izborni proces, borba protiv korupcije i situacija u medijima, i na koje je post-monitoring dijalog fokusiran, Evropska komisija takođe smatra područjima u kojima je zaista potreban napredak. Kad dva različita prijatelja imaju isti savjet, obično ih vrijedi poslušati”, poručili su Zingeris i Kotije.
Parlamentarna skupština Savjeta Evrope izrazila je žaljenje što je Zakon o finansiranju političkih subjekata i predizbornih kampanja imao ograničen uticaj na prevenciju i sankcionisanje ilegalnih donacija, te ukazala na zloupotrebu državnih resursa.
Na pitanje je li bivša vlada DPS-a poštovala preporuke Evropske komisije i Savjeta Evrope u ovom području, koizvjestioci su odgovorili da je trebalo učiniti više na regulaciji finansiranja kampanje.
“Ali, kao što smo rekli u našem izvještaju, Crna Gora je već iskusila nekoliko pokušaja reforme svog izbornog okvira. Posljednji nije uspio, jer dio bivše opozicije nije našao zajednički jezik za kompromis s bivšom većinom i odlučio je da istupi iz tadašnjeg odbora za izbornu reformu. Danas se nadamo da će i većina i opozicija moći da postignu kompromis. To je u njihovom interesu”, rekli su Zingeris i Kotije.
RJEŠENJA POŠTOVALA VLADAVINU PRAVA
Podsjećaju da je Skupština SE pozdravila usvajanje izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti 28. decembra 2020. godine, kao rješenje koje je poštovalo demokratiju i vladavinu prava, a fokusiralo se na kontroverzne odredbe, zadržavajući one koje predstavljaju istinski napredak.
“Ali, izrazila je žaljenje što u konsultacije o ovim izmjenama nijesu potpuno bile uključene sve vjerske zajednice. Generalno, ovo je preporuka koju dajemo crnogorskim vlastima: pobrinite se da budu sprovedene široke konsultacije s političkim partijama i zainteresovanim stranama prije nego što se donese odluka o važnoj reformi, a ne nakon nje. Kad je riječ o sprovođenju Zakona, moraćemo to procijeniti u sljedećem izvještaju”, navode koizvjestioci.
Na pitanje da li su vlasti u Crnoj Gori, tačnije pravosuđe, reagovali na primjedbe o blagim kaznama za korupciju i organizovani kriminal, odgovorili su da kao što je navedeno u izvještaju, oni u to vrijeme nijesu dijelili primjedbe Evropske komisije 2019. na koje su se pozivali - da se čini da je krivično-pravni sistem „popustljiv”.
Crna Gora je čanica SE od 11. maja 2007. godine. U pripremama za članstvo i neposredno nakon učlanjenja, Crna Gora je bila u sistemu strogog i kontinuiranog monitoringa. U drugoj fazi implementirane su brojne politike i sprovedene višeslojne reforme, da bi treća faza bila obilježena aktivnostima koje u najvećem dijelu nosi Skupština posredstvom PSSE, gdje je i u narednom periodu neophodno sprovoditi reformske mjere na planu jačanja povjerenja u izborni proces, borbe protiv korupcije, sistemskih zakona okrenutih jačanju demokratije i promociji ljudskih prava i sloboda.
Vijeća se između nazadovanja i napredovanja Crne Gore
U rezoluciji je najavljeno da će SE pratiti što se događa u Crnoj Gori nakon parlamentarnih izbora. Koizvjestioci objašnjavaju da je to nastavak post-monitoring dijaloga i nije izuzetak.
“Inicijalno je o našem izvještaju o Crnoj Gori trebalo da se raspravlja 2020. godine prije izbora u avgustu, ali pandemija je promijenila dnevni red. Tada smo već odlučili da, s obzirom na ograničeni napredak postignut od 2015. godine, post-monitoring dijalog treba nastaviti i da situaciju treba procijeniti ponovo nakon održanih izbora. Nakon avgusta 2020, činilo se pravednim dati dovoljno vremena političkim subjektima da obrate pažnju na preporuke koje smo predložili Skupštini SE. Ono što je u pitanju zaista nije mala stvar: u našem sljedećem izvještaju moraćemo predložiti ili prekid post-monitoring dijaloga i uključivanje Crne Gore u države članice koje nijesu pod postupkom praćenja ili vraćanje Crne Gore tamo gdje je bilo prije 2015 - pod puni postupak praćenja. Nećemo imati mogućnost da produžimo post-monitoring dijalog još jednom. To u potpunosti opravdava izdvajanje nekog vremena da vidimo kako se crnogorske vlasti bave sa četiri ključna prioriteta i kako se razvija politička scena”, poručili su Zingeris i Kotije.
Kad smo hvalili, imali smo na umu promjenu političke kulture
Koizvjestioci su naveli da su tokom parlamentarnih izbora u avgustu vidjeli da su, uprkos nekoliko nepravilnosti koje su uočili međunarodni posmatrači, ishod glasanja prihvatile sve strane.
“Izborni okvir definitivno treba poboljšati, a preporuke OEBS/ ODIHR, kao i preporuke Venecijanske komisije, jasne su i ponavljaju se. Poboljšanje ovog okvira pomoći će jačanju povjerenja crnogorskih građana u izborni proces. Ali na kraju je važno kako se ovaj okvir sprovodi: politički akteri trebalo bi da izbjegavaju preispitivanje rezultata i takođe da izbjegavaju bojkot rada parlamenta. Nažalost, to smo već vidjeli i nadamo se da se neće ponoviti. Kad smo neposredno nakon izbora pohvalili i novu većinu i opoziciju zbog njihove demokratske zrelosti, to je ono što smo imali na umu: promjena političke kulture”, poručili su Zingeris i Kotije.
Četiri ključna područja, koja je Skupština SE identifikovala 2015 - nezavisnost pravosuđa, povjerenje u izborni proces, borba protiv korupcije i situacija u medijima, i na koje je post-monitoring dijalog fokusiran, Evropska komisija takođe smatra područjima u kojima je zaista potreban napredak. Kad dva različita prijatelja imaju isti savjet, obično ih vrijedi poslušati, poručili su Zingeris i Kotije
Bonus video:
