sjednica odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu

Predstavnici sudstva i Tužilaštva nezadovoljni sredstvima koja su im opredijeljena budžetom

Predsjednik Ustavnog suda Budimir Šćepanović je rekao da je Ustavni sud na sjednici 17.marta utvrdio zahtjev za sredstva programskog budžeta za 2021. u iznosu od 949.385 eura, saglasno revidiranim smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period od 2012.do 2023.godine, koje je donijelo Ministarstvo finansija

6949 pregleda 20 reakcija 20 komentar(a)
Foto: Printscreen YouTube
Foto: Printscreen YouTube
Ažurirano: 04.05.2021. 14:08h

Predstavnici sudstva i Tužilaštva nisu zadovoljni sredstvima koja su im budžetom opredijeljena za 2021.godinu.

To su istakli na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu koji razmatra Predlog zakona o Budžetu Crne Gore za 2021. godinu, u dijelu koji se odnosi na Ustavni sud Crne Gore; Sudski savjet; Tužilački savjet, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.

Predsjednik Ustavnog suda Budimir Šćepanović je rekao da je Ustavni sud na sjednici 17.marta utvrdio zahtjev za sredstva programskog budžeta za 2021. u iznosu od 949.385 eura, saglasno revidiranim smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period od 2012.do 2023.godine, koje je donijelo Ministarstvo finansija.

On je kazao da je na sjednici konstatovano da sredstva opredijeljena za Ustavni sud nisu dovoljna za nesmetano funkcionisanje i ostvarivanje Ustavom utvrđenih nadležnosti:

“Posebno ukoliko se ima u vidu veliki broj predmeta sa jedne strane i činjenicu da će zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju dvoje sudija, sud morati da uloži dodatni napor kako bi ostvario svoju funkciju”, rekao je Šćepanović.

On je istakao da je u predlogu Zakona o budžetu za 2021. godinu, predloženi budžetski iznos Ustavnom sudu uvećan za samo 16.999 eura.

“Navedeni opredijeljeni iznos sudu je znatno ispod odobrenih budžetskih sredstava za poslednjih pet godina i na nivou je iz 2014.godine kada je sud imao manje 11 zaposlenih i znatno manji broj predmeta nego sada”, rekao je Šćepanović.

On je predložio da Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu prihvati zahtjev Ustavnog suda za povećanje budžetskih sredstava za “najnužnijih 43.997 eura, sa kojima bi mogli da zaposle još šest sudskih savjetnika, što bi bilo značajno imajući u vidu ukupan broj predmeta”.

Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer je kazala da ovogodišnjim predlogom nisu zadovoljni, navodeći da im je prošlogodišnji budžet bio nešto više od 29 miliona.

“Ove godine je umanjen za milion i 844 hiljade. Smatramo da su nam ta sredstva neophodna da bi mogli realizovati obaveze koje su pred Sudskim savjetom, ali i pred državom Crnom Gorom”, kazala je ona.

Ona je istakla da su za nabavku informatičke opreme za Data centar i sudove tražili 450.000 eura a dobijeno je oko 50.000, ok su za izradu i održavanje softvera koje im je prenijelo Ministarstvo pravde, tražili su 450.000, a dobili 200.000. Za komunikacijske usluge, koje uključuju poštanske usluge bez kojih sudovi ne mogu da rade, su, kako je kazala, tražili 655.000, a odobreno im je 520.000 eura.

Predsjednik komisije za pitanje budžeta, Hasan Lukač, kazao je da je Tužilački savjet u martu MF zahtijevalo dodjelu budžetskih sredstava i da je utvrđeni limit potrošnje nešto više od devet miliona eura, dok samo limit izdataka za zarade iznosi preko sedam miliona eura.

Istakao je je bilo vrlo teško uklopiti se u zadati limit, a istovremeno ispoštovati definisane aktivnosti tužilačke organizacije.

“Poređenja radi, odobreni budžet za 2020.godinu iznosio je 9.649.000 eura. A nakon rebalansa smanjen je za 200.000 eura, dok je naš prvobitni zahtjev za budžetskim sredstvima za 2021.godinu iznosio 12,6 miliona eura”.

On je kazao da su u sklopu traženih 12, 6 miliona eura tražili i 600.000 eura za rješavanje stambenih potreba državnih tužilaca i namještenika, ali da taj predlog nije prihvaćen.

Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Zoran Miljanić rekao je da je ovogodišnjim predlogom budžeta za MUP opredijeljeno 95, 3 miliona eura.

On je kazao da moraju biti zadovoljni ovim sredstvima, s obzirom na krizu zbog pandemije kovida i situaciju u državi i društvu.

Iz opredijeljenog budžeta, kako je rekao, moraju završiti sve započete projekte, među kojima su dva granična prelaza Ranče i Vraćenovići koja će biti otvorena u ovoj godini.

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić kazala je da su generalno zadovoljni predlogom budžeta od 10, 6 miliona eura koji im je opredijeljen.

“Trudićemo se domaćinskim trošenjem sredstava da nam ova cifra bude dovoljna. Ponosna sam na to što smo već upotrijebili tehnologije otvorenog koda i izgradili četiri platforme koje su nas koštale nula eura”, kazala je Srzentić.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović kazao je da je planirani budžet u iznosu od 2,4 milijarde eura, a izdaci na nešto više od dvije milijarde eura.

“Ovo je još uvijek godina krize i sve svoje aktivnosti i potrošnju moramo svesti na ono što je zasita nužno, da bi bili servis građana koji su nas ovdje i postavili”, kazao je Odović.

Poslanik Dragutin Papović (DPS) je kazao da Odović nije govorio o onome što je tema odbora, već je vršio samopromociju ukupnog budžeta.

“Ova priča je bespredmetna. Budžet je predložen 31.marta. Prema članu 110 Ustava stav 1 kaže se da Vladi prestaje mandat ako ne predloži budžet do 31.marta. Ovaj budžet je Vlada predložila Skupštini sa danom zakašnjenja. Prema tome, mislim da ova Vlada kojoj je prestao mandat, nema pravo da obrazlaže ovaj budžet...”, rekao je Papović.

Poslanica SNP-a Milosava Paunović je pitala predstavnike sudstva i tužilaštva na koji način će se riješiti pitanje dojele stanova:

“Da li mislite da se javnost, transparentnost i nezavisnost sudstva obezbjeđuju na taj način, da pojedini privilegovani sudije, tužioci ili bilo ko dobije stanove koji koštaju 100. 000 za 20. 000 eura i šta mislite tim povodom da preduzmete?”.

Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer je odgovorila da Sudski savjet nije davao te stanove, niti su tražili sredstva za njih :

“Niti nas je ko pitao, niti je ko tražio naše mišljenje. To je radila Vladina komisija po uredbi, koja je vrlo problematična. Svoj stav sam iznijela, mislim da je to nedopustivo u sistemu podjele vlasti, da bilo ko drugi rješava stambena pitanja sudijama liše Sudskog savjeta. Da li će se vršiti povraćaj ili neće, time će se baviti nova komisija. Mi tu nemamo nikakve nadležnosti”, kazala je Simović Zvicer.

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu je većinom glasova članova tog radnog tijela donio odluku da se u četvrtak u 14 i 30 održi konsultativno saslušanje-rasprava, povodom razmatranja Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu.

Predsjednik Odbora Momo Koprivica je predložio da se na saslušanje pozove Vrhovno državno tužilaštvo, Tužilački savjet, Sudski savjet, Ministarstvo pravde, advokatsku komoru, NVO koje su se bavile ovim pitanjem u javnosti-Institut alternativa, Akcija za ljudska prava, MANS, Politikon mreža, Centar za građanske slobode , Udruženje pravnika Crne Gore i profesora Nebojšu Vučinića.

On je kazao da na toj sjednici nikoga neće saslušavati, već da će se voditi rasprava.

“Cilj je pribavljanje potrebnih informacija i stručnih mišljenja, ne da polažu račune i ne da ih saslušavamo”, kazao je Koprivica.

Boris Mugoša (SD) je kazao da će se o tome raspravljati na sjednici, te da mu nije jasno zašto bi sada bilo saslušanja:

“Koga da saslušavamo nije mi jasno?”, kazao je Mugoša, tražeći da mu se saopšte imena autora zakona. On je tražio da se raspravlja o predlogu Zakona, a ne da se vodi kontrolno saslušanje.

Slaven Radunović (DF) je odgovorio da su zakon potpisali šefovi klubova i stoje iza njega:

“Ne treba da razmišljate ko ga je pisao. Pisali su ga šefovi klubova u saradnji sa ljudima kojima je to bliža materija”.

Odgovarajući na Mugošinu konstataciju da DF ucjenjuje ovim zakonom, Radunović je kazao da DF ovoliko instistira na tome, jer zna da bez promjene u Tužilaštvu nema nikakvog napretka.

Koprivica je kazao da je predložio prvo saslušanje, pa predlog Zakona o dranvom tužilaštvu.

Dragutin Papović je kazao da je ovakva vrsta saslušanja providno improvizovanje, da se zamagli da nije održana javna rasprava:

“ Vladajuća većina želi da Tužilaštvo pretvori u svoj servis i da sprovodi politički revanšizam i obračune”.

Preporučujemo za Vas