Glavna pregovaračica sa Evropskom unijom (EU) Zorka Kordić, kazala je da bi centralne teme međuvladine konferencije (MVK) između Crne Gore i EU, čiju je mogućnost održavanja za jun najavio komesar za proširenje Oliver Varhelji, bile vladavina prava i primjena nove pregovaračke metodologije.
Kordić je “Vijestima” kazala da bi se diskusija o tim temama zasnivala na posljednjem non-pejperu Evropske komisije (EK) o stanju u vladavini prava, kao i na dokumentu Predsjedništva Savjeta EU o sprovođenju nove metodologije.
Objavljivanje non-pejpera o stanju u poglavljima 23 i 24 očekuje se krajem maja.
Iz Delegacije EU u Crnoj Gori „Vijestima“ je potvrđeno da, u skladu sa revidiranom metodologijom proširenja, postoji mogućnost održavanja MVK sa Crnom Gorom, „u cilju pružanja političkih smjernica o narednim koracima u procesu pristupanja, koji se tiču potrebnog napretka u oblasti vladavine prava“. Kako su pojasnili, o vremenu održavanja konferencije odlučuju država koja predsjedava Savjetom EU i ostale države članice. Savjetom EU od 1. januara predsjedava Portugal.
Kordić navodi da ona i Kancelarija za evropske integracije imaju intenzivnu diplomatsku komunikaciju kako sa portugalskim Predsjedništvom Savjeta EU, tako i sa državama članicama, kako bi došlo do organizovanja konferencije.
„S obzirom na posvećeno angažovanje kako Predsjedništva Savjeta EU, tako i same EK, postoje dobre šanse za to, ali je, naravno, potrebno da se sa tim usaglase sve države članice“, pojasnila je ona.
Varhelji je u utorak u Podgorici rekao da EK očekuje reforme u Crnoj Gori, te da sad žele da ubijede članice da treba održati MVK sa Crnom Gorom. Za jun su, osim sa Crnom Gorom, u planu i konferencije sa Srbijom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom. U okviru MVK vode se pregovori o pristupanju između zemalja kandidata i članica EU.
Glavna pregovaračica smatra da bi održavanje MVK bilo prvi korak u primjeni nove metodologije, koja, prema njenim riječima, u slučaju Crne Gore stavlja veći akcenat na politički dijalog na visokom nivou.
EK je u februaru prošle godine najavila novu metodologiju sa ciljem unapređenja pristupnog procesa. Sjeverna Makedonija i Albanija su prve države koje će pregovarati po novom modelu, dok su ga, iako nisu bile obavezne jer su godinama u pregovorima sa EU, prihvatile i Crna Gora i Srbija.
Varhelji je prije dva mjeseca ambasadorima država članica EU predstavio non-pejper o primjeni nove metodologije za Crnu Goru i Srbiju, po kojem nijedno novo poglavlje neće moći da se zatvori prije nego što se ispune sva prelazna mjerila koja se tiču vladavine prava.
Potpredsjednica beogradskog Centra za spoljnu politiku i bivša potpredsjednica Vlade Srbije za evropske integracije Suzana Grubješić, kazala je „Vijestima“ da se na međuvladinim konferencijama sa Srbijom i Crnom Gorom, ako budu održane, može dogoditi nešto konkretno ukoliko EK procijeni da su dvije države ispunile uslove za primjenu metodologije.
„S obzirom da Crna Gora nastoji da ispuni 83 prelazna mjerila, a Srbija 98, pitanje je kakva će biti procjena EK. Iskreno se nadam da će biti takva da će Crna Gora moći da zatvara poglavlja, a da će Srbija moći da otvori bar jedan klaster sa poglavljima“, istakla je Grubješić.
Podsjećajući da je proširenje EU stavljeno „na čekanje“ i prije korona krize, ona ocjenjuje da pregovaračka metodologija zapravo i nikad nije bila problem.
„Mnoge stvari o kojima danas govorimo, postojale su i u staroj metodologiji. Uvijek je problem bila politička volja - kako zemalja članica, tako i zemalja kandidata. Možete napraviti i najsavršeniju metodologiju, a da uspjeh izostane“, konstatuje Grubješić.
Crna Gora je otvorila sva pregovaračka poglavlja sa EU - njih 33, dok su privremeno zatvorena tri. S druge strane, Srbija je otvorila 18 od ukupno 35 pogavlja, a privremeno zatvorila dva.
Grubješić vjeruje da nova metodologija može da bude znak da EU ima ozbiljnije planove sa Crnom Gorom i Srbijom.
„Jer su je one prihvatile iako nisu morale. Nadam se da će zemlje članice umjeti pravilno da izvagaju šta je korisnije za region - da li da Crna Gora i Srbija napreduju ili da stoje u mjestu“, zaključuje ona.
Kordić: To bi unijelo snažnu političku dimenziju u pregovore
Kordić napominje da bi održavanje Međuvladine konferencije unijelo snažnu političku dimenziju u pregovore sa EU. „Budući da smo jedina država kandidat sa svim otvorenim poglavljima i 100 odsto usklađenošću sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU“, naglasila je ona i dodala da se nada da će i usklađivanje sa politikama EU biti jedan od elemenata konferencije, „budući da nam je to, kao članici NATO-a, snažan geostrateški adut u političkom dijalogu sa EU“.
Bonus video:
