kraj treće godine đukanovićevog predsjedničkog mandata

Umjesto boljeg života dobili smo igru prijestola

Analitičar Srđan Perić ocijenio je za “Vijesti” da je nesnalaženje nove vlasti Đukanoviću donijelo stabilnu poziciju na političkoj sceni, umjesto političke marginalizacije.

58261 pregleda 129 reakcija 98 komentar(a)
Kohabitacija više puta bila na testu: Đukanović sa Dritanom Abazovićem, Aleksom Bečićem i Zdravkom Krivokapićem, Foto: predsjednik.me
Kohabitacija više puta bila na testu: Đukanović sa Dritanom Abazovićem, Aleksom Bečićem i Zdravkom Krivokapićem, Foto: predsjednik.me

Nesnalaženje nove vlasti, predsjedniku države Milu Đukanoviću donijelo je stabilnu poziciju na političkoj sceni, umjesto političke marginalizacije kakvu mu je namjenjivala nekadašnja opozicija, ocjenjuje bivši poslanik, sada civilni aktivista Srđan Perić.

Dan pred obilježavanje Dana nezavisnosti - 20. maja, Đukanović završava treću godinu nakon preuzimanja predsjedničkog mandata - po drugi put. On je na čelu Crne Gore bio i u periodu od 1998. do 2002. dok je ona bila federalna jedinica SR Jugoslavije.

Perić kaže da predsjednik države, koji se nije odrekao liderske pozicije u DPS-u, “jubilej” dočekuje sa stabilnom pozicijom jer mu kohabitacija donosi više prednosti, nego novoj vlasti.

“Između uvođenja vanrednog stanja zbog, kako je vlast tvrdila dok je bila opozicija - srastanja organizovanog kriminala sa državnim aparatom, sa jedne strane i kohabitacije sa druge - nova vlast se odlučila za potonju opciju, a koja podrazumijeva veliko znanje i političku vještinu. Tu je novo rukovodstvo u velikom deficitu i sada umjesto da imamo sasvim novu konfiguraciju političke mape, mi smo zapravo dobili dva duboko podijeljena tabora i što je najviše za brigu - dobili smo duboko podijeljenu zajednicu”, kazao je Perić.

Đukanovićeva partija je nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora razvlašćena nakon više od tri decenije vlasti, a kohabitacija je uspostavljena kada je formirana nova Vlada Crne Gore Zdravka Krivokapića početkom decembra 2020. godine.

Perić je ocijenio da su građani glasali za pravdu i promjenu sistema, a umjesto mjerljivih rezultata nabolje, ili makar prijatnijeg životnog okruženja, oni su dobili igre prijestola.

“Nova vlast ne uspijeva ni da integriše protivnike načina vladanja prethodne vlasti, već ih na izvjestan način gura od sebe. Razlog je sve vidljiviji: ipak se žele zadržati poluge vlasti, a da promjene budu manje-više personalne. Kritičko mišljenje je ostalo nepoželjno - kako kod prethodne, tako i kod nove vlasti”, kazao je Perić.

Perić
Perićfoto: Luka Zeković

On je istakao da je kohabitacija više prednosti donijela Đukanoviću. Ta vrsta političke saradnje, do sada nepoznata u Crnoj Gori, do sada je više puta bila na testu. Đukanoviću je Ustavom, između ostalog, omogućeno da Skupštini vraća zakone na ponovno odlučivanje, da postavlja i razrješava ambasadore i prima akreditivna pisma, komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost. On je to prethodnih mjeseci i koristio.

Najprije je odbio da potpiše sve zakone koje su poslanici usvojili na sjednici 29. decembra 2020, uključujući i izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Vratio ih je Skupštini na ponovno odlučivanje, uz obrazloženje da je bio sporan kvorum na sjednici. Nakon što ih je Skupština ponovo usvojila, Đukanović je potpisao ukaze o proglašenju zakona jer ga na to obavezuje Ustav.

Drugi test je bilo njegovo opiranje da potpiše odluku o opozivu sedam crnogorskih ambasadora. Takav stav je opravdavao činjenicom da Vladin predlog nije prošao neophodne zakonske procedure i da je bio bez obrazloženja. Krajem februara je ipak potpisao ukaz o opozivu diplomata, navodeći da nema pravo “prepravljati izborni rezultat”.

Đukanović je takođe prvobitno odbio i predlog Ministarstva odbrane o razrješenju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Dragutina Dakića i prestanku službe general - majora Rajka Pešića. Obrazložio je da je odluka o postavljenju i razrješenju načelnika GŠ u isključivoj nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost, koji se ovim povodom nije sastajao. Dakić je zatim razriješen na sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu 16. aprila.

Perić je ocijenio da je prilično siguran da je predsjednik države, opet, svjestan političke izolovanosti i da je to njegov veliki problem. “Uz to, evidentno je da politički spektar kojem on pripada, nije spreman da oslobodi prostor na čelnim pozicijima ljudima koji nemaju hipoteke”, kazao je Perić.

Đukanović je na kormilo DPS-a prvi put stupio 1998. godine. Iako je privremeno odlazio sa državnih, nikada nije napuštao partijsku funkciju. Na pitanje da li tako može biti predsjednik svih građana, odgovarao je da u njegovom rukvođenju DPS-om nema ništa nezakonito.

Partijski aparat trebalo bi da demontiraju ljudi koje je lično selektovao

I nakon izbornog poraza, Đukanović je ostao neprikosnoven u partiji, pa je u januaru ponovo izabran za predsjednika DPS-a: “Pored svega toga imamo jednu neobičnu situaciju, da bi Đukanovićev partijski aparat trebalo da demontiraju ljudi koji su godinama bili kadrovi prethodne vlasti - ili još dalje - kadrovi koje je on lično selektovao, a koji nas sada ubjeđuju da su oni isključivo bili na pozicijama jer su bili najbolji, čime obaraju tezu da je prethodna vlast promovisala samo politički lojalne kadrove”, kazao je Perić.

On je zaključio da su građani glasali suštinsku promjenu, a dobili jedva formalnu.

“Sada živimo posljedice te situacije i politička inercija nas uvodi u polje u kojem je sve politički moguće. Odgovornost za to ima nova vlast - i to potpunu”, istakao je Perić.

Preporučujemo za Vas