Izvjestilac za Crnu Goru u Evropskom parlamentu Tonino Picula poručio je da je presudno da crnogorska Skupština funkcioniše kao centralno mjesto demokratske političke akcije i da se nastavi dijalog.
On je u intervjuu za portal European Western Balkans podsjetio da je u pogledu daljeg napretka Crne Gore, najveći izazov zatvoriti otvorena poglavlja.
"Podržavam usvajanje nove metodologije, ali je jasno da će ukupni napredak u svim poglavljima ili klasterima zavisiti od napretka u vladavini prava, odnosno poglavljima 23 i 24. Bio bih veoma srećan da se to može postići do kraja ovog mandata, ali očigledno zavisi od volje crnogorske Vlade da usvoji i sprovede reforme", rekao je Picula.
Komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je prošle godine da je cilj da jedna od zemalja u regionu bude spremna za članstvo u EU do kraja mandata ove Evropske komisije.
Picula poručuje da članstvo u EU ne smije biti alibi za političke blokade ili političku manipulaciju bilo kojom političkom opcijom.
"Suprotno tome, politički sporazum ili takozvani savez za EU su presudni za ubrzanje procesa pristupanja EU. Mislim da je neophodno ublažiti retoriku sa obje strane, ali možda je važnije reći da bi se u situaciji takve polarizacije crnogorske politike Vlada trebalo da se uzdrži od poteza koje opozicija doživljava kao kršenje osnovnih vrijednosti zemlje. Očigledno je da čak i unutar vladajuće koalicije ne postoji jasan konsenzus o takvim pitanjima, a još manje kada se pokušava generalizovati kroz zakonske predloge", kazao je Picula.
On ipak čekuje da će Crna Gora ispuniti preostale obaveze, kao lider u procesu proširenja EU.
"Crna Gora treba da napreduje u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i jačanju slobode medija. Istovremeno, pozdravljam usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom spoljnom politikom EU i njenu konstruktivnu ulogu u regionu. Sa svoje strane mogu da kažem da ću i dalje podržavati građane Crne Gore u njihovim naporima da postignu cilj pristupanja EU", rekao je Picula.
Komentarišući usvajanje izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, kazao je da Crna Gora već ima mehanizme potrebne za obezbjeđenje i sudske i tužilačke nezavisnosti.
"Njihova nadogradnja ne bi trebalo da dovodi u pitanje principe podjele vlasti. Pomno sam pratio događaje u Skupštini i glasanje o Zakonu o državnom tužilaštvu. Podržavam konsultacije sa Venecijanskom komisijom, ali očekujem potpuno, a ne djelimično usklađivanje zakona sa oba seta preporuka. Vanredni postupci i djelimična rješenja mogu dovesti u pitanje ionako ograničen napredak koji je do sada postignut u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije", upozorio je Picula.
Skupština je izmjene Zakona usvojila 11. maja, ali je predsjednik države Milo Đukanović (DPS) odbio da potpiše. Nova sjednica Skupštine, na kojoj će se ponovo glasati o izmjenama tužilačkog zakona zakazana je za 27. maj.
Picula je pozdravio mirnu tranziciju vlasti, nakon izbora u avgustu, u skladu sa zakonima i ustavnim rokovima, kao i činjenicu da su predstavnici nove Vlade održali prve radne sastanke sa partnerima u Briselu.
"Međutim, mirna tranzicija se nažalost nije pretvorila u konstruktivan dijalog i saradnju sa opozicijom. Verujem da je važno kontaktirati opoziciju, njegovati dijalog i dogovoriti se o vitalnim pitanjima. Od suštinske je važnosti za ubrzanje procesa pristupanja zemlje EU", kazao je Picula.
Evropski parlament prošle sedmice je usvojio Rezoluciju o izvještaju za Crnu Goru 2019-2020, kojeg je pripremio Picula, prvu nakon prošlogodišnje promjene vlasti, koja je naglasila da je od vitalnog značaja da se ne ponište ranija dostignuća u procesu reformi, istovremeno podstičući ubrzanje reforme.
U izvještaju je iskazana zabrinutost zbog crnogorskog javnog duga, posebno izloženosti prema Kini zbog projekta autoputa.
"Moj izvještaj jasno poziva na jačanje saradnje sa Crnom Gorom u suočavanju sa prijetnjama koje podrivaju evropsku perspektivu regiona i izražava zabrinutost zbog sve veće ugroženosti Crne Gore rastućim javnim dugom, posebno u kontekstu Kine. Lično mislim da bi trebalo da pomognemo Crnoj Gori u pregovorima sa međunarodnim finansijskim institucijama o zajmovima, kako bi zemlja mogla da preuredi spoljni dug prema Kini, što ozbiljno ugrožava održivost javnih finansija i ima značajne političke i ekološke posljedice. Međutim, dodatna pomoć EU biće od punog značaja samo ako se odnosi na zakonodavne reforme koje su u skladu sa evropskim standardima i preporukama. Uspješno partnerstvo uvijek se zasniva na uzajamnom doprinosu", poručio je Picula.
Bonus video:
