U Crnoj Gori postoji usporen proces prihvatanja demokratskih vrijednosti uz afirmisanje tradicionalnih vrijednosti i to će se u narednom periodu usložnjavati na dalji proces demokratizacije u državi.
Ovo je kazala Nikoleta Đukanović sa Univerziteta Donja Gorica na centralnom panelu "Žive li evropske vrijednosti i standardi u Crnoj Gori – gdje smo na putu ka EU?" tokom debate "Različiti putevi – zajedničke vrijednosti" u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Đukanović je istakla da su evrospke vrijednosti za građane Crne Gore dosta mistifikovane.
"Jako je dobro govoriti o tome koliko su uopšte te demokratske, univerzalne, ne samo evropske vrijednosti demokratije svojstvene crnogorskom građaninu i koliko su svojstvene našoj političkoj kulturi. To posebno govorim sa aspekta ideala, imajući u vidu da je ideja evropskog ujedinjavanja starija od onog perioda kada se ona uspjela realizovati nakon Drugog svjetskog rata i upravo znamo da osnivanjem te evropske zajednice za ugalj i čelik je oživjela ta stara ideja o ujedinjavanju evropskih država", rekla je Đukanović.
Ona je objasnila da je evropeizacija u Crnoj Gori negdje karakteristična za realtivno uspješan proces usklađivanja zakonodavstava, a ne po njegovoj implementaciji ili izgrađivanju institucija. Kao ključ rješenja, Đukanović vidi političku volju za uspostavljanje jakih insitucija.
Direktorka NVO "Politikon" Jovana Marović je tokom panel diskusije istakla da je način trazicije vlasti pokazao da imamo više demokratije nego što smo mislili i to je bitno za sve buduće procese i izbore.
"To je nešto što je nezamislivo za Srbiju ili neke druge države u regionu, čini se da je to potencijal za neke naredne izbore, Vlade. Ipak, ne bih rekla da dobro stoji građanska svijest... Građanska svijet i partije su, nažalost sve slabije, a to je zbog toga što mi imamo jačanje nacionalizma, najvidljiviji je i najjači srpski nacionalizam, ali on utiče na crnogorski bez obzira da li neko žmurio na to, jedan utiče na drugi i onda jača, to je u Crnoj Gori najveći problem", rekla je Marović.
Ona je kazala da između Crne Gore i Evropske unije ne postoji dijalog, nego da je to nametanje uslova - to je nešto što država hoće ili neće.
"Ono što mene zabrinjava što mi u Evropskoj uniji imamo primat odlučivanja na osnovu političkog, u odnosu na odlučivanje na osnovu zasluga. Sjeverna Makedonija je čist primjer za to, to je bila poruka za cijeli zapadni Balkan i zbog toga sam ja pesimistična što se tiče procesa pregovora. To nije razlog da mi radimo svoj posao na primjer na evropske, koje su univerzalne vrijednosti - mi moramo da imamo njima da težimo bez obzira kakva je perpektiva članstva u Evropskoj uniji, dobro bi bilo da mi svojim primjerom pokažemo da je moguće dostići te vrijednosti i na taj način pokazati Evropskoj uniji da može da promijeni strategiju", kazala je Marović.
Književnik i urednik dodatka Art ND „Vijesti“ Balša Brković je kazao da su, da bi društvo išlo naprijed, potrebni političari koji se ne boje konfrontacije sa "mentalitetskom inercijom, sa jednom vrstom utvare tradicije".
"Političari nijesu toliko kuražni kada se treba konfrontirati sa tom mentalitetskom inercijom, sa jednom vrstom utvare tradicije, jer tradicija je uvijek u principu utvara i ta priča o tradiciji je na neki način, u interpretaciji crnogorskih stručnjaka za tradiciju, uglavnom je, ne samo kontraproduktivna, nego je nešto retrogradno što vuče ovo društvo nazad", kazao je Brković.
Dodao je da je zamah jednog antievropskog sistema vrijednosti to što u Crnoj Gori postoji žilavo nasljeđe antizapadništva i antievropeizma koje je prisutno u posljednjih stotinjak godina.
Reditelj i direktor Crnogorske kinoteke Andro Martinović je istakao da je potrebna neka vrsta integrtivnog faktora koji bi uvažio različitosti u državi, jer su sve to prednosti.
"Ova politička tranzicija koje je prošla mirno, ali je prilično uzdrmana, to je bila jedna vrsta testa, ali mislim da će u sljedećim ciklusima ta stvar stajati bolje i da ćemo na greškama učiti", kazao je Martinović.
Istakao je da je nastavljena praksa da vlast donosi odluke bez opozicije, čime se preglasavaju manjine, iako je smisao demokratije pravo na čuvanje manjina.
"Vi time stvarate pretpotavku da kad se sjutra stvori neka nova većina, ona poništi ove odluke, pa ćemo se tako ponavljati i u tom smislu se stanje nije mnogo promijenilo, kao i kad se govori o podjelama. Da li je su se podjele produbile? Mislim da ne. Mislim da je to pitanje o kojima oni koji odlučuju, zaista moraju da ozbiljno razmisle", rekao je Martinović.
Bonus video:
