Svaki drugi izbor osim vladike Joanikija za novog mitropolita crnogorsko-primorskog, ozbiljno bi doveo u pitanje motive Sabora Srpske pravoslavne crkve (SPC). Vlasti u Beogradu bi svakako željele da vide nekog drugog na čelu Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP), ali i njihov uticaj, kako vidimo, ima granice - ocijenila je dugogodišnja novinarka beogradskog nedjeljnika „Vreme“ specijalizovana za crkvena pitanja, Jelena Jorgačević Kisić.
Ona je „Vijestima“ kazala da bi bila veoma iznenađena da vladika Joanikije nije izabran za nasljednika mitropolita Amfilohija. Rijetko gdje je, prema njenim riječima, Crkva tako živa i rijetko gdje je veza vjernika, sveštenstva i episkopa tako snažna kao u Crnoj Gori. To su, dodaje ona, između ostalog jasno pokazale i litije.
„U tom duhu, svaki drugi izbor osim vladike Joanikija ozbiljno bi doveo u pitanje motive Sabora. Činjenica da je izabran - i to aklamacijom - govori da su episkopi bili vođeni brigom za dobro cijele Crkve. Patrijarh Porfirije je, kako se i dalo očekivati, mudar i umjeren u odlukama. Nakon upornih poziva na zaliječenje raznih podjela - u čemu je za ova tri mjeseca, moj je utisak, bio dosta uspješan - bilo bi veoma loše po SPC da je izabran neko drugi a ne episkop Joanikije, odnosno da se podleglo pritiscima, političkim ili nekim drugim, i da se ponovo unio razdor među episkope“, ističe Jorgačević Kisić.
Joanikije je preksinoć izabran za poglavara MCP na Saboru u Beogradu. Srbijanski mediji danima su pisali da je njegov izbor izvjestan, jer je to, navodno, patrijarh Porfirije obećao vladikama. Međutim, pisalo se i da se tome žestoko protivi Porfirijev duhovni otac, episkop bački Irinej, koji slovi za čovjeka bliskog vlastima u Beogradu.
Bura koja je pratila Sabor zbog dolaska crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića u Beograd, gdje je, iako to nije bilo najavljeno, bio pozvan kako bi potpisao temeljni ugovor sa SPC, dodatno se podigla nakon što je upravo Krivokapić optužio jednog od lidera Demokratskog fronta (DF), Andriju Mandića, da je vršio pritisak da se izbor mitropolita odgodi do rekonstrukcije Vlade Crne Gore. Krivokapić je po iznenadnom slijetanju u Beogradu saopštio da je došao da prenese „poruku vjernog naroda“ da Joanikije treba da bude novi mitropolit.
Joanikije je izabran aklamacijom (nije bilo glasanja), i to na predlog patrijarha, ali su episkop zvorničko-tuzlanski Fotije, episkop kruševački David i Irinej tokom izbora prigovarali da nije u redu da se Sabor ucjenjuje, aludirajući na zahtjev premijera Krivokapića da se temeljni ugovor potpiše u Crnoj Gori 30. oktobra. Bez obzira na prigovore, niko nije tražio da se o Joanikijevom izboru glasa. Da je postojao i jedan takav zahtjev, procedura bi se morala pokrenuti.
Joanikija će na čelu Eparhije budimljansko-nikšićke zamijeniti dosadašnji vikar MCP, episkop dioklijski Metodije.
Upitana da li je izbor Joanikija znak da je SPC uspijela da odoli političkom uticaju, pošto se spekulisalo da će za Amfilohijevog nasljednika biti izabran neko blizak struji episkopa Irineja, Jorgačević Kisić odgovara da su te spekulacije ličile na probne balone i pokušaje da se uznemire duhovi.
„Po meni, vlasti u Beogradu bi svakako željele da vide nekog drugog na čelu Mitropolije, ali i njihov uticaj, kako vidimo, ima granice“, naglašava ona.
Sabor SPC odlučio je juče da ukine sve episkopske savjete. Oni su saopštili da su pomenuti savjeti bili osnovani kao privremena savjetodavna crkvena tijela, „dok traju vanredne prilike i nemogućnost međusobnog susretanja naših episkopa u tadašnjim ratnim uslovima“. Episkopski savjet u Crnoj Gori osnovan je odlukom Stevog arhijerskog sabora 26. maja 2006. godine. U tom periodu nije bilo nikakvih ratnih ili drugih vanrednih prilika u državi.
Rektor Cetinjske bogoslovije, Gojko Perović, kazao je, komentarišući ovu odluku, da je formulacija saborskog saopštenja takva „da nama koji nijesmo pravnici ne daje prostor za neki jasan zaključak“.
„Vjerujem da će isto tako u najskorije vrijeme biti jasno o čemu se tu u stvari radi i o kakvoj saborskoj odluci je riječ“, rekao je on za TV „Vijesti“.
Jorgačević Kisić navodi da se ne može prenebregnuti činjenica da episkopski savjeti u važećem Crkvenom Ustavu - ne postoje.
„Saborska odluka kojom su ustanovljeni donijeta je zbog ratnih okolnosti, nakon raspada bivše Jugoslavije, kako bi Crkva lakše sarađivala s novonastalim državama, odnosno da prate događaje vezane za crkveni život i misiju tamo. Episkopski savjet u Crnoj Gori ustanovljen je odlukom Sabora 2006. godine, kad je Crna Gora postala nezavisna. Oni postaje i u dijaspori, u SAD-u još odavno, i u Kanadi“, objašnjava sagovornica „Vijesti“.
Govoreći o ukidanja ovih tijela, Jorgačević Kisić ističe da su pojedine vladike u SAD-u i Crnoj Gori bile često na meti napada i optužbi da se ponašaju „kao da uživaju nekakav, laičkim jezikom rečeno, (polu)autonomni status“.
„I te su spekulacije i strahovi, rekla bih neopravdani, svako malo izranjali. Moguće je da se ovom odlukom htjelo stati na put nesporazumima, koji su, opet, bili potaknuti i pomenutom strepnjom, ali vjerujem da je bilo i onih u strukturama moći koji su namjerno podgrijavali takve priče. I patrijarh i novi mitropolit pričaju o jedinstvu kao nečemu što je neophodno Crkvi, nečemu čemu se teži, pa bi ova odluka mogla da se posmatra i u tom svjetlu“, navodi ona.
Sabor SPC juče je ponovo saopštio da crnogorska vlast izbjegava da potpiše temeljni ugovor, iako je premijer Krivokapić poručio da to pitanje za njega nije sporno. On smatra da bi temeljni ugovor trebalo potpisati 30. oktobra na Cetinju, na dan smrti mitropolita Amfilohija.
Beogradski istoričar blizak DF-u, Aleksandar Raković, juče je saopštio da je Andrija Mandić u srijedu, 26. maja, dan uoči Krivokapićeve iznenadne posjete Beogradu, bio gost patrijarha Porfirija i da je imao sastanak s članovima Sinoda, koji su mu otkrili da namjeravaju da do kraja Sabora potpišu temeljni ugovor, što je Mandić i potvrdio.
Gojko Perović ocjenjuje da je nesporazum na relaciji SPC - Vlada Crne Gore privremen, te da su obje strane spremne da potpišu ugovor.
„Činjenica je da nas nedostatak ugovora između države Crne Gore i SPC uvodi u zonu jedne diskriminacije, ali to, kao što je crnogorska javnost upoznata, traje godinama, deceniju... Činjenica je, takođe, da, koliko možemo da razumijemo iz saopštenja i iz onog što su iskazi predstavnika Vlade Crne Gore, da je ova Vlada spremna da potpiše taj ugovor i da se na tom potpisivanju radi. Maltene smo došli do par koraka pred finalizaciju tog čina. Činjenica je, isto tako, da je SPC raspoložena i pokazala je svoju spremnost da se ugovor potpiše, tako da vjerujem da će najskorija budućnost pokazati kako tu nema prostora više ni za kakvu diskriminaciju SPC u Crnoj Gori“, istakao je Perović.
Na pitanje misli li da će ugovor uskoro biti potpisan u Crnoj Gori, on je odgovorio da vjeruje „da će biti onako kako je bilo i najavljeno“.
Jorgačević Kisić takođe je uvjerena da će ugovor biti potpisan.
„Onako kako je prvobitno premijer Krivokapić najavio - nakon potrebnog usklađivanja i kad patrijarh Porfirije dođe u Crnu Goru“, kaže naša sagovornica.
Ona smatra da su saopštenja koja dolaze iz SPC određeni vid pritiska da se to što prije dogodi, odnosno da se situacija koja dugi niz godina ozbiljno remeti i ugrožava svakodnevni život Crkve u Crnoj Gori - konačno razriješi.
„E sada, kako se taj pritisak odražava na političku situaciju i stabilnost u Crnoj Gori, a odražava se, to je već druga tema“, zaključuje Jorgačević Kisić.
Nastavak Amfilohijevog nasljeđa
Jorgačević Kisić ocjenjuje da će se izborom vladike Joanikija za mitropolita nastaviti i razvijati dalje nasljeđe mitropolita Amfilohija.
„I izbor vladike Metodija govori o tome, oni su svi - zajedno s cjelokupnim monaštvom i sveštenstvom - odrastali u duhovnom smislu uz mitropolita. Moj je utisak da će, pored toga, ono nositi i novi pečat, i ovo govorim u vrlo pozitivnom svjetlu, jer znači da samo nasljeđe u sebi sadrži i nasljeđe slobode“, naglašava sagovornica „Vijesti“.
Bonus video:
