"prostor ogromnog potencijala se trajno i bespovratno uništava"

Rakčević: Vuković počinje ograđivanje kanjona Morače sedmospratnicama, rijeka se pretvara u kanal

On je poručio da Vuković traži od Vlade i nadležnih ministarstava, da mu omoguće prodaju čak 12.574 kvadratnih metara zemlje na obali Morače, na prostoru u blizini uskoro bivšeg "Kolektora" (PPOV), kako bi se na toj zemlji gradile zgrade spratnosti Po+S+P+7

12778 pregleda 24 reakcija 25 komentar(a)
Rakčević, Foto: Građanski pokret URA
Rakčević, Foto: Građanski pokret URA

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković svjesno otpočinje proces ograđivanja kanjona rijeke Morače sedmospratnicama, čime se prostor ogromnog potencijala (koji se ostvaruje skorim izmještanjem Kolektora/PPOV), trajno i bespovratno uništava, a rijeka Morača pretvara u kanal, saopštio je danas Luka Rakčević, odbornik Građanskog pokreta URA u Skupštini Glavnog grada.

On je poručio da Vuković traži od Vlade i nadležnih ministarstava, da mu omoguće prodaju čak 12.574 kvadratnih metara zemlje na obali Morače, na prostoru u blizini uskoro bivšeg "Kolektora" (PPOV), kako bi se na toj zemlji gradile zgrade spratnosti Po+S+P+7.

"Time Glavni grad kreće u realizaciju svog katastrofalnog DUP-a „Naselje 1. Maj – dio“, koji je Demokratska partija socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada usvojila krajem 2013. godine, a kojim je na potezu od mosta u ulici Vojislavljevića, pa sve do mosta "Union Bridge", planirana izgradnja čak sedam stambeno-poslovnih zgrada, ogromne bruto površine i spratnosti Po+S+P+7, dok je velika većina objekata u pozadini planiranog bedema sedmospratnica - značajno niže spratnosti. Namjerom da proda navedeno zemljište, Vuković svjesno otpočinje proces ograđivanja kanjona Morače sedmospratnicama, čime se prostor ogromnog potencijala (koji se ostvaruje skorim izmještanjem Kolektora/PPOV), trajno i bespovratno uništava, a rijeka Morača pretvara – u kanal. Ukoliko dozvolimo podizanje lanca zgrada i devastaciju obale Morače, sva priča o zelenom razvoju Podgorice i njenom "spuštanju na rijeke" pada u vodu. Prostor uz Moraču mora ostati – u javnom vlasništvu i namijenjen isključivo javnim (sportsko-rekreativnim, kulturnim, obrazovnim i dr.) sadržajima", napisao je Rakčević na Fejsbuku.

On je poručio da Podgorica ima sasvim dovoljno slobodnog prostora i mimo Gorice, Ljubovića, Njegoševog parka i obala Morače, na kome se može graditi i razvijati.

"Koliko je ovakav naum gradonačelnika Vukovića tragičan, govori i podatak da je svo zaleđe pomenutih zgrada (City kvart, Unistan 2, Master kvart, Central Point/bivši Duvanski, kao i urbanizovani privatni prostor preko puta KCCG) već preizgrađen i natrpan zgradama velike gustine, bez adekvatne infrastrukture, zelenih površina, ali i doma zdravlja, osnovne škole i kulturnih institucija, pa bi lanac novih sedmospratnica na jedinom preostalom slobodnom terenu uz obalu Morače – bio konačni pucanj u kvalitet života građana/ki koji žive u tom uvredljivo betonizovanom dijelu grada. Zbog toga pozivamo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da ne da saglasnost na prodaju vrijednog zemljišta uz rijeku Moraču, a Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma da kroz izmjene Prostornog urbanističkog plana (PUP) ovu i druge lokacije uz kanjon Morače predvide za isključivo – javne sadržaje. Time bi bili poništeni štetni planovi nižeg reda, poput pomenutog DUP-a kojim je DPS planirao "valorizaciju" obale naše najveće rijeke, dok bi se stvorili preduslovi za zdraviji razvoj našeg obalnog područja. Tu mislim i na prostor Kasarne Morača, za koji se borimo godinama, a koji će kad – tad postati jedan od najljepših i najvećih parkova u našem gradu", napisao je Rakčević.

On je poručio da razumije da Glavni grad, zbog neodgovorne ekonomske politike i ogromnog partijskog zapošljavanja, nema dovoljno novca za sve željene projekte i da bi tih četiri miliona eura, a i svi oni milioni koji bi uslijedili prilikom naplate komunalija i prodaje preostalog zemljišta uz Moraču, pomogli u procesu krpljenja budžetskih rupa.

"Ali recpet za to nije prodaja vrijedne gradske imovine, već racionalizacija nagomilane gradske uprave i gradskih preduzeća, u kojima nema dovoljno stolica za sve one koji su na platnom spisku, a šta ne utiče na kvalitet usluge koju pružaju građanima/kama našeg grada. Poređenja radi, za plate zaposlenih u organima lokalne uprave i gradskim preduzećima, početkom 2015. godine trošili smo 21.568.287 eura na godišnjem nivou. Na kraju 2020. godine, ti godišnji troškovi (samo za plate) porasli su na čak 26.246.349 eura. Dakle, umjesto što nabijamo tekuću potrošnju i što smo za svega pet godina godišnje izdatke za plate uvećali za skoro 5 miliona eura, zbog čega Glavni grad mora prodavati svoje najvrijednije resurse, krajnje je vrijeme da napravimo suštinski zaokret i počnemo voditi odgovorniju politiku", zaključio je Rakčević.

Preporučujemo za Vas