profesor Fakulteta političkih nauka za "Vijesti"

Stojiljković: Nema snage ni volje za rušenje Vlade

"Zajednička borba protiv prethodnog stabilokratskog i koruptivnog režima je, za sada, dovoljno jak lijepak koji partnere u promjenama drži zajedno", ocijenio profesor Zoran Stojiljković

29928 pregleda 28 reakcija 29 komentar(a)
Zoran Stojiljković, Foto: MILAN OBRADOVIC
Zoran Stojiljković, Foto: MILAN OBRADOVIC

Vlada u Crnoj Gori funkcioniše tako što nijedan akter nema ni snage ni volje da je obori, a pitanje je da li su Rezolucija o Srebrenici i ostavka jednog ministra dovoljan razlog za tako nešto, ocijenio je profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Zoran Stojiljković.

On za “Vijesti” kaže da su sastav Vlade i struktura parlamenta određeni izbornim rezultatom, logikom složenih političkih podjela i, posebno, voljom lidera i pristalica sve tri opozicione koalicione kolone da dođe do promjene vlasti nakon čitave tri decenije.

“Logika udruživanja dovela je prvo do većine koja unutar sebe sadrži značajne programske i taktičke razlike, a onda i do toga da izvan Vlade ostanu stranke i lideri Demokratskog fronta, najjače formacije unutar tanke nove parlamentarne većine. Nastala je situacija u kojoj stranke vlasti plutaju između brojnijih blokova uz stalnu opasnost pada Vlade. Praktično, Vlada funkcioniše tako što nijedan akter nema ni snage ni volje da je obori”, rekao je Stojiljković.

Nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta, vlast u Crnoj Gori su formirali koalicija “Za budućnost Crne Gore” okupljena oko DF-a, “Mir je naša nacija” okupljena oko Demokrata i “Crno na bijelo” koju predvodi GP URA.

Bečić, Krivokapić i Abazović
Bečić, Krivokapić i Abazovićfoto: Luka Zeković

Među konstituentima vlasti nekoliko puta je došlo do kriza, naročito nakon formiranja Vlade 4. decembra, kada u njoj nije bilo mjesta za predstavnike pobjedničkih koalicija, što je posebno zasmetalo DF-u. U Vladi je mjesto dobio samo Dritan Abazović (GP URA), što je premijer Zdravko Krivokapić obrazložio time da je on predstavnik liste “Za budućnost Crne Gore”, lider Demokrata Aleksa Bečić je predsjednik Skupštine, a da URA nije dobila ništa.

Nova kriza vlasti desila se u četvrtak nakon što je dio vladajuće većine, zajedno sa DPS-om i ostalim opozicionim partijama, izglasao Rezoluciju o Srebrenici i smijenio ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog njegove izjave o Srebrenici.

U DF-u su to nazvali izdajom i proglašavanje srpskog naroda genocidnim. Najavili su bojkot rada parlamenta i optužili premijera da sarađuje sa DPS-om, na šta im je Krivokapić odgovorio da oni sarađuju sa DPS-om i da je bilo sve isplanirano sa Leposavićem.

Leposavić
Leposavićfoto: Luka Zeković

Na pitanje da li je takav način glasanja normalan u demokratskim državama i zašto kod nas to još nailazi na osudu i smatra se izdajom, Stojiljković odgovara da blok stranaka vlasti sa opozicijom protiv stava drugih aktera parlamentarne većine je i komparativno gledano dosta neuobičajena pojava iza koje stoje ključni strateške razlike i razlozi.

“I veliki rizici, naravno. Pitanje je da li su Rezolucija o Srebrenici i ostavka jednog ministra dovoljan razlog za tako nešto. Ili se prije radi o uvodu u pitanja strateških izbora Crne Gore i, posebno, njenog odnosa prema Srbiji. Zajednička borba protiv prethodnog stabilokratskog i koruptivnog režima je, za sada, dovoljno jak lijepak koji partnere u promjenama drži zajedno”, kazao je Stojiljković.

Prema njegovim riječima, manjinske koalicione vlade traju onoliko dugo koliko ne postoji ni taktički privremeni dogovor suprotstavljenih aktera da ih zajedno ruše.

“Ili dok svi akteri parlamentarne većine ne smisle novi aranžman i rekonstruišu vlast ili pak odluče da tako više ne ide i raspišu privremene izbore. Dodaću cinično i dok im to interni i spoljni mentori ne sugerišu i dozvole”, rekao je Stojiljković.

DF za sada ne želi da u Skupštini pokrene pitanje povjerenja Vladi, već traži da premijer sam podnese ostavku. Traže i pregovore sa partnerima u vlasti, kako bi postigli dogovor o novom premijeru.

Odnos između Vlade i dijela parlamentarne većine dodatno je zaoštrila izjava Krivokapića u Skupštini u srijedu, kada je rekao da je u parlamentu prisutan nemoral i političko licemjerje...

Pravna savjetnica pri Akciji za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović podsjetila je da je premijer saopštio da neće podnijeti ostavku, a Ustav Crne Gore, u nedostatku zakona o Vladi, ne definiše pravnu situaciju zamjene premijera, za razliku od situacije prestanka mandata ministra u Vladi.

Mrdović
Mrdovićfoto: Boris Pejović

Navodi da se ostavka predsjednika Vlade, shodno Ustavu, smatra ostavkom cijele Vlade, što je jedan od načina za prestanak njenog mandata i značio bi nove izbore, dok je pravno nejasno kako bi dio parlamentarne većine izveo zamjenu premijera, a da to ne dovede do novih izbora.

“Dio parlamentarne većine danima u javnosti insistira na povlačenju aktuelnog premijera, tvrdeći da je nedostojan funkcije, ali pri tome ne objašnjavaju kako planiraju njegovu zamjenu, a koja ne bi dovela do novih parlamentarnih izbora u zemlji. U nedostatku jasnih ustavnih i zakonskih normi, otvoren je niz pravnih pitanja, poput toga da li predlaganje novog kandidata za premijera znači da je on po automatizmu mandatar (mandat za sastav Vlade po Ustavu daje šef države), da li se podnosi novi program vlade, da li se moraju povući svi ministri ili ne”, navela je Mrdović.

Mrdović: DPS će tražiti izbore ako Krivokapić padne

Mrdović upozorava da je naivno očekivati da DPS i njen predsjednik, koji je istovremeno i šef države, “pravno neće osporavati mogućnost rekonstrukcije Vlade, koja uključuje zamjenu premijera, a da ne traže nove parlamentarne izbore”.

“Ovo posebno što Ustav, kao osnove za kraći mandat Vlade, pored ostaloga, navodi izglasavanje nepovjerenja u parlamentu ili podnošenje ostavke, pri čemu se ostavka predsjednika Vlade smatra ostavkom cijele Vlade. Politički posmatrano, iako se radi o ličnom činu, predsjednik Vlade ostavku obično podnosi ako smatra da više ne može rukovoditi radom Vlade, pa onda ni ostali članovi Vlade ne mogu ostati u njoj. To dalje otvara pitanje da li bi analognim tumačenjem situacija u kojoj bi došlo do zamjene predsjednika Vlade podrazumijeva odlazak svih ostalih ministara i da li takva situacija pravno znači pad Vlade i raspisivanje novih parlamentarnih izbora”.

Navodi da u javnosti za sada nema jasnih odgovora na sva ta bitna pitanja.

“U političkom kontekstu, mandat ekspertskih vlada je obično kraći i one su po svojoj prirodi prelazne vlade, pa je vjerovatno napravljena greška što prilikom formiranja Krivokapićeve Vlade unaprijed nije određen period njenog trajanja, već je ovako napravljen prostor da se onemogućava njen rad, dominantno kroz blokadu u parlamentu i najviše od onih koji su je birali”.

Preporučujemo za Vas