Vlada je, izmjenama Zakona o državnoj upravi, ograničila sprovođenje javnih rasprava tako da ministarstva praktično mogu da preskoče tu fazu u donošenju odluka kad god hoće, saopšteno je iz Instituta alternativa (IA).
Kako se navodi u saopštenju te nevladine organizacije (NVO), Vlada je bez javne rasprave, najave i obrazloženja u četvrtak utvrdila izmjene Zakona o državnoj upravi.
"Prema predlogu koji je Vlada juče utvrdila javna rasprava se neće sprovoditi "kad se zakonom, odnosno strategijom uređuju pitanja iz oblasti odbrane i bezbjednosti i godišnjeg budžeta, u vanrednim, hitnim ili nepredvidljivim okolnostima, kad se zakonom bitno drukčije ne uređuje neko pitanje", saopšteno je iz IA.
Kako ocjenjuju, primjer zloupotrebe te široke formulacije je apsurdna situacija u utvrđivanju konkretno tih zakonskih izmjena koje su suštinske, a upućuju se Skupštini bez ikakvih konsultacija sa javnošću o tom pitanju.
Kako su rekli iz IA, taj Predlog zakona nije razmotrio ni Savjet za reformu javne uprave.
U IA smatraju da je Vlada tokom ove godine nazadovala u uključivanju javnosti u donošenje odluka, o čemu su, podsjećaju iz te NVO, pisali u svom izvještaju "Reforma javne uprave: Koliko daleko je 2020".
"Vlada je izbjegavala rasprave za ključne zakone, kao što je Zakon o javnim nabavkama, sprovela "djelimične" javne rasprave (izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama), organizovala rasprave "po skraćenom postupku" (izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti) ili je organizovala javne konsultacije umjesto javnih rasprava (set osam zakona iz oblasti obrazovanja)", saopšteno je iz IA.
Kako navode, propisivanje izuzetaka u zakonu, iako je to do sada bila materija za uredbu, najbolje govori da Vlada hoće da osigura da joj se građani ne miješaju u najvažnija pitanja - upravljanje javnim novcem i u poluge vlasti koje primjenjuju silu.
"S obzirom na to da su svi zakoni, pa i zakoni iz oblasti bezbjednosti i odbrane javni i građanin mora da bude upoznat sa njima i da uskladi svoje ponašanje i svakodnevno funkcionisanje sa njima, nema apsolutno nikakvog opravdanja da se pišu tajno. Tim prije što se upravo ovim zakonima privremeno sužavaju ustavna prava i slobode građana", poručuju iz IA.
Najbolji primjer je, kako su kazali, Zakon o unutrašnjim poslovima koji uređuje na koji način i u kojim situacijama policijski službenik može da primjeni svoja ovlašćenja nad građaninom: pozivanje na razgovor, privođenje, privremeno ograničenje slobode kretanja, oduzimanje predmeta, utvrđivanje prisustva alkohola u krvi i ona najosjetljivija kao primjena trinaest vrsta sredstava prinude od fizičke snage do upotrebe vatrenog oružja.
"Takođe nije jasno čime Vlada pravda zabranu javne rasprave o strategijama iz oblasti bezbjednosti i odbrane ako se ne radi o "tajnim" već o dokumentima koji se objavljuju na internet stranicama Vlade i ministarstava", navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, da u njima postoji išta čime se ugrožava nacionalna bezbjednost, nanose štete interesima države ili funkcionisanju organa, ne bi bili javno dostupni.
Prema istraživanju IA po globalno korišćenoj metodologiji "Indeks otvorenosti budžeta", Crna Gora je u oblasti Učešća javnosti u budžetskom procesu ostvarila sedam od mogućih 100 poena.
Kako su kazali iz te NVO, zabrana aktivnog učešća javnosti u procesu kreiranja godišnjeg budžeta dodatno će smanjiti ocjenu Crne Gore u tom globalnom rangiranju i spriječiti građane i civilno društvo da, kao i u slučaju bilo kojeg drugog zakonskog akta, pruže svoje prijedloge i komentare.
"Paradoksalno, zakonom se želi izričito zabraniti javna rasprava o budžetu države, koja je na lokalnom nivou zakonom garantovana", dodaju iz IA.
Bonus video:
