intervju sa potpredsjednikom vlade i predsjednikom GP URA

Abazović za "Vijesti": Ispitujemo veze bivše vlasti sa švercom cigareta

Priča o švercu cigareta traje decenijama. Počelo je prikupljanje dokaznog materijala u vezi s tim. Taj posao nije mogao da radi onaj ko nije bio blizak bivšem režimu Politika za koju se (URA) bori i dalje nije dovoljno aktuelna u Crnoj Gori, i zato je ovo što radimo postavljanje jakih temelja za ono na čemu treba graditi državu

56315 pregleda 602 reakcija 98 komentar(a)
Nema opipavanja terena za neke potencijalne koalicione aranžmane: Abazović, Foto: Savo Prelević
Nema opipavanja terena za neke potencijalne koalicione aranžmane: Abazović, Foto: Savo Prelević

Potpredsjednik Vlade i predsjednik GP URA, Dritan Abazović, kazao je da, prema operativnim podacima stranih službi bezbjednosti, oko 20 odsto svih švercovanih cigareta u EU - dolazi preko Crne Gore.

On je u intervjuu „Vijestima“ rekao da je počelo prikupljanje dokaznog materijala u vezi sa švercom cigareta u državi.

„Taj posao nije mogao da radi onaj ko nije bio blizak bivšem režimu. Međutim, morate sprovesti dokazni postupak. Frustrira me da ljudi koji su 10-15 godina inkorporirani u ove slučajeve, nijesu mogli da dođu do podataka do kojih smo mi došli za tri mjeseca“, istakao je Abazović.

On je protekle sedmice reizabran na funkciju predsjednika Ure, s koje najavljuje još kadrovskih promjena u pokretu.

Na Kongresu Ure, koji je u nedjelju održan u Ulcinju, dogodile su se kadrovske promjene koje ste najavljivali - izabrali ste dva nova potpredsjednika. Šta je cilj ovih promjena?

Mislim da smo dobili velika pojačanja. Novi potpredsjednici su istaknuta NVO aktivistkinja Jovana Marović, koja će biti zadužena za međunarodnu saradnju i evropske integracije, i poznati privrednik i veliki humanista Goran Đurović, vlasnik kompanije „Cerovo“ koja je dugo na „bijeloj“ poreskoj listi. Te dvije komponente - evropske integracije i zdrav biznis - važne su karike koje su nam nedostajale da zaokružimo našu politiku. Ali, biće još kadrovskih osvježenja. Uskoro očekujem i imenovanje nove političke direktorice.

foto: SAVO PRELEVIC

Hoće li to biti civilna aktivistkinja, gđa Ana Novaković Đurović?

Ne želim da prejudiciram jer to pitanje još nije formalizovano. Postoji još nekoliko kandidata, ali će Ana Novaković Đurović u svakom slučaju biti dio samog vrha Ure.

Čime ste privukli nove ljude?

Mislim da smo ih privukli principijelnom i iskrenom politikom koju vodimo sve vrijeme. Principijelnost se na duge staze isplati. Smatram da politika za koju se borimo i dalje nije dovoljno aktuelna u Crnoj Gori, i zato je ovo što radimo postavljanje jakih temelja za ono na čemu treba graditi državu.

Rizikujući da budem zajedljiv, ali i nepravedan prema vašim novim kadrovima čiji rad izuzetno cijenim - moram Vas pitati zašto, ako vodite principijelnu politiku od starta, oni nijesu pristupili Uri dok je bila u opoziciji?

Siguran sam da su dijelili apsolutno iste vrijednosti, ali su možda dijelili i neke dileme. Možda nijesu bili dovoljno sigurni u našu politiku, možda im ambijent koji je postojao nije bio privlačan... Oni su bili uspješni u svojim poslovima.

Kad su Politički savjet Ure 21. maja napustili Žarko Rakčević, Šerbo Rastoder, Blagoje Grahovac... kazali ste da vam je njihovom odlukom „olakšana situacija pred reforme“. Da li je to, uslovno rečeno, značilo da ste namjeravali da okončate saradnju s njima?

Ne. To su moji lični prijatelji, u odličnim smo odnosima, ne vidim nikakve trzavice...

Dritan Abazović
foto: Savo Prelević

Jeste li razgovarali sa g. Rakčevićem nakon njegovog odlaska?

Razgovarao sam sa svima njima. Dio njih mi je čestitao reizbor. Možda je zvučalo grubo to što sam kazao - da su nam odlaskom olakšali posao. Samo želim da istaknem da ne možemo voditi progresivnu politiku koja je opterećena onim što se dešavalo 90-ih u Crnoj Gori. Ne umanjujući njihov značaj i ne dovodeći u pitanje njihovu vrednosnu orijentaciju, možda ovo vrijeme traži samo malo više energije, koju vjerovatno imaju neki mlađi ljudi.

U Političkom savjetu će u narednom periodu biti nekoliko novih ljudi.

O kome je riječ?

Ne bih da otkrivam. Mislim da će čelni ljudi Savjeta biti iznenađenje za javnost.

Jeste li zadovoljni posljednjim CEDEM-ovim istraživanjem javnog mnjenja, koje Uri daje 6,4 odsto podrške građana?

Ne mislim da je istraživanje tačno. Ne dovodim u kontekst kako je URA percipirana, već rejtinge svih partija. Čak i da je istraživanje tačno, osjećam da URA raste.

Dritan Abazović
foto: Savo Prelević

Brinu li vas glasovi koji kažu da bi URA, zbog svoje politike, mogla da doživi sudbinu PzP-a - da se u budućnosti „utopi“ u neki veći savez i izgubi svoj identitet? G. Rakčević je, napuštajući Politički savjet, rekao da je građanski koncept Ure doveden u pitanje zbog popuštanja i ugađanja nacionalnim strankama.

Nemam tu percepciju. Politika Ure je apsolutno autonomna i samostalna. Van koalicije „Crno na bijelo“, drugi koalicioni aranžmani nas ne zanimaju. Da li ćemo u nekom periodu, u nekom gradu, na nekim izborima sarađivati s drugim subjektima - s tim nemam nikakav problem.

Kad je riječ o hipotezi o ugađanjima - koji je to princip koji je URA postavila od 30. avgusta naovamo a koji nije ispoštovan? Postavio bih suprotnu hipotezu - da su se drugi politički subjekti potpuno povinovali programu Ure. Na primjer, sporazum tri lidera pobjedničkih koalicija na izborima je stoprocentno upodobljen s našom politikom.

Bez obzira na kadrovske promjene, utisak je da je najveće iznenađenje na Kongresu Ure bilo prisustvo generalnog sekretara DPS-a g. Aleksandra Bogdanovića i lidera SD-a g. Ivana Brajovića. Ni Vi ni vaš pokret nijeste s njihovim partijama u baš najboljim odnosima. Otkud oni na Kongresu?

Mnogi članovi Ure su me pitali isto. Poslali smo poziv svima, i nijednoj partiji nijesmo određivali koga će da pošalje. Naša obaveza bila je da sve kulturno dočekamo. Nakon što smo pobijedili DPS i SD - ali i ostale satelitske partije - ne osjećam da više treba da postoji neka specijalna restrikcija prema bilo kome kad je riječ o ovakvim događajima. Ali to ne znači da smo promijenili mišljenja jedni o drugima, da su nam se politike približile, niti da neki od onih koji su bili na Kongresu ne treba da odgovaraju pred zakonom.

Dritan Abazović
foto: Savo Prelević

Ali neko bi rekao da je neprincipijelno to što je na Kongresu bio g. Brajović, kojem ste u parlamentu poručivali da treba da snosi krivičnu odgovornost za afere...

Ne mislim da je neprincipijelno. Nijesmo mogli da odredimo SD-u ko će da ih predstavlja. Naša politika se prema nikome nije pomjerila ni za milimetar. To se najviše odnosi na DPS, ali i na druge partije.

Dakle, prisustvo predstavnika pomenutih partija ne može se posmatrati kao opipavanje terena za neke potencijalne koalicione aranžmane?

Što se nas tiče - ne. Vidim da postoje takve tendencije, ali one sigurno ne dolaze od Ure.

Od koga dolaze?

Pa, ne znam... Imam osjećaj da je možda poboljšana komunikacija između nekih drugih političkih subjekata. Što se tiče Ure, reformski put Crne Gore je samo začet, i dok se on nekako ne kapitalizuje, o nekim drugačijim odnosima između političkih aktera nije moguće govoriti, niti je moguće ostvariti veću kooperativnost i saradnju izuzev ove, koja predstavlja stvar kurtoazije.

Dritan Abazović
foto: Savo Prelević

Kad pominjemo opozicione partije, počeo je parlamentarni dijalog o pitanjima - prvenstveno imenovanjima čelnika pravosuđa - za čije je rješavanje potrebna dvotrećinska, odnosno tropetinska podrška poslanika. Međutim, neki opozicioni subjekti ulaze u te razgovore s drugim zahtjevima - BS poziva na formiranje tehničke vlade, SD pominje nove izbore... Kako gledate na to?

Našim međunarodnim partnerima obećali smo da ćemo odmah nakon promjene Zakona o državnom tužilaštvu otvoriti dijalog o nosiocima najvećih tužilačkih i sudskih funkcija. Da li imamo snage da pronađemo rješenja - skeptičan sam. Nijesam siguran da to tek tako možemo da odradimo, ali smo u obavezi da krenemo od nečega.

Zahtjevi koje pominju opozicione partije ne treba da budu predmet ovog sastanka. To su teme za parlamentarnu većinu.

Prije nego dođemo do toga, čini li Vam se da su neke opozicione partije već u kampanji? Lider DPS-a, g. Milo Đukanović, počeo je da obilazi crnogorske opštine...

Ne vidim šta mu to pomaže, niti imam osjećaj da će mu to nešto značajnije promijeniti poziciju. Imam osjećaj da se oni pribojavaju glavne stvari, koja se odnosi na promjenu sastava Tužilačkog savjeta i izbora novih ljudi u Tužilaštvu. Cijela ova gungula - koja je, nažalost, nekad potpomognuta i od parlamentarne većine - nastala je upravo zbog toga. Spasavanje redova Đukanovića raznoraznim teorijama, deklaracijama i pokušajima da se unese nova nestabilnost - mislim da iza toga stoji ovo o čemu sam govorio. Očekujem da sistem vladavine prava profunkcioniše mnogo značajnije od jeseni.

Dritan Abazović
foto: Savo Prelević

Hoće li Vlada dočekati to? U posljednjem intervjuu ste naveli tri modela za rješenje krize vlasti - ekspertsku vladu, političku ili ekspertsko-političku. Da bi se došlo do bilo kojeg od tih modela, potrebno je, kažete, potpisati novi koalicioni sporazum, nalik onom septembarskom. Koje rješenje je najizglednije?

Ne mogu eksplicitno reći. URA je saopštila da saradnju treba da baziramo na sporazumu koji smo potpisali 8. septembra. Ako su svim subjektima vlasti ti principi prihvatljivi, onda možemo da govorimo o aranžmanima. Ako nijesu, onda nijesmo partneri u tome. Očekujem prvo da nam, pogotovo kolege iz DF-a, ali i ostali, kažu - da, mi smo na ovim principima i na osnovu njih možemo da idemo dalje.

Ali oni predlažu g. Miodraga Lekića za novog premijera.

Ne možete jednog dana da predlažete nekog, a da drugog kažete da je sporazum u suprotnosti s vašim ciljevima. Volio bih da iznađemo rješenje. Ako ga ne bude bilo, moraćemo ponovo da izmjerimo snagu. Što se tiče Ure, ona nikad neće dati Crnu Goru. Možemo da odemo u opoziciju, to nije sporno, već smo bili dugo tamo, ali da sad pravimo dilove u kojima bi se promijenio u potpunosti kurs i kontekst države - to se sigurno neće desiti uz našu pomoć.

Dritan Abazović
foto: Savo Prelević

Ko nudi te dilove?

Ne nudi ih niko. Kažem to jer hoću da imamo čista posla u vezi principa - da znamo gdje vidimo Crnu Goru i gdje želimo da je Vlada vodi. Ako vidimo zajednički put, onda aranžani koji se tiču personalnih osvježenja, nove vlade, eksperata... mogu da dobiju smisao.

Rekli ste nedavno da ste zadovoljni radom Vlade, „ali da može i bolje“. Vladi se zamjera što nije krenula jače u borbu protiv kriminala, ali su se stvari ipak pomjerile s mrtve tačke - Vlada je prije nekoliko dana, na Vaš predlog, donijela odluku da zabrani skladištenje cigareta u Luci Bar. Zašto ste tu odluku donijeli tek 1. jula, ako lider PzP-a Nebojša Medojević upozorava na problem šverca preko Luke još od maja?

Nijesam čuo da je g. Medojević mene optuživao za šverc cigareta, ali sigurno neću dozvoliti da bilo ko dovodi šverc u vezu s novom Vladom.

Priča o švercu cigareta u Crnoj Gori traje decenijama. Počelo je prikupljanje dokaznog materijala u vezi toga.

Ko stoji iza šverca? Ispitujete li veze bivše vlasti s tim poslom?

Ispitujemo, naravno. Pa to su veze bivše vlasti. Taj posao nije mogao da radi onaj ko nije bio blizak bivšem režimu. Međutim, morate sprovesti dokazni postupak. Frustrira me da ljudi koji su 10-15 godina inkorporirani u ove slučajeve, nijesu mogli da dođu do podataka do kojih smo mi došli za tri mjeseca.

Dritan Abazović
foto: Savo Prelević

Odluka Vlade za Luku Bar je istorijska, isto kao i duplo hapšenje Slobodana Kašćelana. Ne želeći da prejudiciram, mislim da će - ako se Tužilaštvo konačno oslobodi - dosta ljudi koji su obavljali značajne funkcije u prethodnom periodu biti predmet raznih procesa.

Da li je na slučaju šverca cigareta bilo saradnje sa stranim obavještajnim službama?

Jeste, ali neću otkrivati o kojim službama je riječ. Strane službe su ovdje bile prisutne i prije ove Vlade, pa nijesu imale rezultate. Strane službe pružaju veliku podršku za aktivnosti koje se tiču suzbijanja šverca.

Koliku će štetu država pretrpjeti zbog zabrane skladištenja cigareta u Luci?

Vladina odluka će sigurno proizvesti neku ekonomsku štetu, ali znamo da za neke stvari moramo i da platimo. Napravićemo procjenu.

Po mojim saznanjima, tu je 20-30 firmi koje imaju zakupljena skladišta. Moraćemo da ispoštujemo ugovore do kraja, oni ističu u različitim periodima, ali nijesu dugi. Ovo je kidanje jednog velikog pipka hobotnice, najvećeg, jer je Luka Bar jedino mjesto u Crnoj Gori gdje mogu da pristaju veliki brodovi. Prema operativnim podacima stranih službi, oko 20 odsto svih švercovanih cigareta na području EU prelazi preko Crne Gore.

Jeste li se zbog tog, kako rekoste, kidanja najvećeg pipka hobotnice, zamjerili nekome? Je li Vam ugrožena bezbjednost?

Osjećam da sam se zamjerio mnogima koji ne rade u skladu sa zakonom. Ali ovo je moja dužnost i nemam namjeru od sebe da pravim žrtvu. Spreman sam da platim bilo koju cijenu da se stvari po pitanju vladavine prava pokrenu.

Nijeste u skorije vrijeme doživljavali prijetnje?

Nijesam. Iz toga isključujem stvari koje se dešavaju na društvenim mrežama, a koje ne prijavljujem.

Kad smo kod bezbjednosnih pitanja, zašto se ne održavaju sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost? Član tog tijela bio je i bivši ministar pravde Vladimir Leposavić. Ko će popuniti njegovo mjesto?

S tim se definitivno ne možemo pohvaliti. Volio bih da Vijeće bude ažurnije, da češće ima sjednice. Postoju mnogo savjeta i tijela kojima upravlja premijer, pa možda i to utiče na dinamiku procesa. Što se tiče promjene člana, g. Leposavića će zamijeniti ministar koji trenutno koordinira Ministarstvom pravde, a to je g. Sergej Sekulović.

Dritan Abazović
foto: Savo Prelević

Kad će zakon o porijeklu imovine biti u skupštinskoj proceduri? Šta se dešava sa zakonom o lustraciji, protiv čijeg donošenja su međunarodni eksperti?

Zakon o porijeklu imovine prvobitno je trebalo da kreira Ministarstvo finansija, ali ono zbog pripreme budžeta i drugih stvari nije uspjelo da završi posao. Tražio sam od premijera da taj zadatak prebaci na kabinet potpredsjednika Vlade, što je prihvaćeno. Formirana je radna grupa, i obećao sam da ćemo do prvog jesenjeg zasjedanja Skupštine imati spreman predlog zakona. U radu na njemu učestvuju i strani stručnjaci, a pomoći će nam i dvije ambasade.

Što se tiče zakona o lustraciji, ne mogu da kažem da nije opravdano ono što su rekli iz međunarodne zajednice o tome. U zemljama u kojima je donešen taj zakon, on je često prerastao u svoju suprotnost, tako što su službe žigosale ljude na osnovu svoje političke preferencije.

Ako je bilo propusta prilikom imenovanja Vukšića, neka Upravni sud da posljednju riječ

Kad pominjete službe, nije li premijer djelovao nedemokratski prilikom imenovanja g. Dejana Vukšića za direktora ANB-a bez mišljenja Odbora za bezbjednost i Skupštine?

To je jedna neoubičajena situacija koja je na ivici... Shvatio bih da se Odbor sastao i dao negativno mišljenje, ali ako se on ne sastaje i čeka da istekne v.d. period od šest mjeseci (u ANB-u), onda se obezvrjeđuje norma kojom se traži mišljenje Odbora. Mislim da je time podstaknuta odluka premijera. Ja sam glasao za nju. Ako je bilo proceduralnih propusta u ovom slučaju, posljednju riječ nek da Upravni sud.

Dritan Abazović
foto: Savo Prelević

Kako gledate na izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, u dijelu koji se odnosi na izbor direktora policije? Novim zakonom Vlada neće moći da postavi direktora policije bez pozitivnog mišljenja Skupštine. Iz NVO tvrde da je izmjenama pojačan politički pritisak na policiju.

URA i Demokrate su podnijele ocjenu ustavnosti za dio tog zakona. Lično mi je sporan član koji se odnosi na izbor direktora policije. Nijesam protiv toga da parlament nema u svakom trenutku mogućnost da interveniše i sprovodi monitoring nad radom svih organa, ali moramo da znamo da ljudi, da bi dali rezultate, moraju da se osjećaju komotno u poslu.

Prave aferu zbog dolaska u Srebrenicu

Bićete u Potočarima 11. jula na obilježavanju 26. godišnjice genocida u Srebrenici. Neki mediji su najavili da ćete govoriti na komemoraciji, ali je direktor Memorijalnog centra u Srebrenici rekao da nikakve liste govornika još nema...

Iskazao sam spremnost da se obratim, i čudi me da od toga neki žele da naprave aferu. Ako bilo ko procijeni da ne treba da se obratim - neću se obratiti i nema problema. Obaviješten sam da ispred države, zbog velikog broja delegacija, može da govori samo jedan član. Ako predsjednik države bude bio tamo, neka on održi govor. Ako ne bude želio, a mi budemo imali mogućnost, ja ću se obratiti.

U BiH se pojavila priča da ne bi trebalo da se obratim jer sam u koaliciji s ljudima koji ne priznaju genocid. Ako idemo tom logikom, nijedan zvaničnik BiH nikad nije mogao da se obrati u Potočarima. A vjerovatno i dobar dio zvaničnika ostalih država regiona.

Preporučujemo za Vas