EKSKLUZIVNI INTERVJU

Palmer za TV Vijesti: Kohabitacija je svuda teška, oprezno birati partnere za Luku Bar

"Mi smo potpuno uvjereni u uključenost trećih strana, vanjskih aktera, na crnogorskoj političkoj sceni. Uključujući naročito širenje dezinformacija putem interneta i napore kako bi se na neprimjeren način uticalo na politička dešavanja u ovoj zemlji", objasnio je Palmer

25294 pregleda 29 reakcija 29 komentar(a)
Foto: Screenshot/TV Vijesti
Foto: Screenshot/TV Vijesti

Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Aziju, Metju Palmer ocijenio je da je Vlada Crna Gore preduzela neke pozitivne korake i da je partnerstvo Sjedinjenih Američkih Država sa Vladom prilično dobro i konstruktivno.

Palmer je u intervjuu za TV Vijesti istakao da je kohabitacija teška svuda, pa i u Crnoj Gori, te da su uvjereni u uključenost vanjskih aktera na crnogorskoj političkoj sceni.

Ovo je Vaša prva posjeta Crnoj Gori nakon tri decenije vladavine i dominacije Demokratske partije socijalista (DPS), koja se preselila u opozicione klupe. Od tada se iz tih redova često može čuti tvrdnja da je nova Vlada skrenula sa zacrtanog spoljnopolitičkog kursa. Da li Vi u novoj Vladi prepoznajete iskrenog partnera i ima li stvari koje Vas zabrinjavaju?

Juče i danas sam imao dobre sastanke s predsjednikom, premijerom i članovima Vlade. Po pitanju politike, Vlada kaže da je posvećena članstvu Crne Gore u EU, da je posvećena tome da bude dobar partner NATO-u. Do danas, naše partnerstvo s ovom Vladom je prilično dobro i konstruktivno. Vidjeli smo neke korake koje je ova Vlada preduzela koje treba prepoznati kao pozitivne, uključujući smjenu jednog od svojih ministara zbog negiranja genocida, kao i usvajanja rezolucije koja je, mislim prikladno i s poštovanjem, označila godišnjicu genocida u Srebrenici. Predsjednik, zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova otputovaće u Srebrenicu na komemoraciju. To je važna poruka susjedima Crne Gore. Pa ipak, predstoji još mnogo posla. Kao partneri i saveznici, sarađivaćemo sa predsjednikom i Vladom kako bismo unaprjeđivali zajedničke ciljeve, uključujući reforme koje će Crnu Goru još više približiti članstvu u EU, napredak u borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala i promovisanja slobode medija. Bilo je nekih pozitivnih koraka, pozdravljamo posvećenost ove Vlade da zadrži prozapadnu orijentaciju i evropsku perspektivu, i radujemo se saradnji sa predsjednikom i premijerom i njegovom Vladom na unapređivanju zajedničkih ciljeva.

Prošlo je deset mjeseci od avgustovskih izbora, a nedavno se navršilo 200 dana rada nove Vlade. Imali ste niz susreta s državnim zvaničnicima, od premijera Zdravka Krivokapića do predsjednika države Mila Đukanovića, koji je i dalje lider opozicionog DPS-a. Kako iz Vašeg ugla funkcioniše kohabitacija u Crnoj Gori, kako vidite učinke nove vlasti, šta je za pohvalu, gdje eventualno imate primjedbi?

Kohabitacija je teška. Teška je u SAD-u, teška je u Francuskoj, teška je i u Crnoj Gori. Predsjednik ima određene odgovornosti, obaveze i ovlašćenja koja su definisana Ustavom. Biće neophodno da predsjednik, premijer i Vlada zajedno sarađuju kako bi unaprijedili interese Crne Gore. Mislim da smo to jasno mogli vidjeti u slučaju smjene ministra Leposavića, koja je uključivala saradnju između elemenata vladajuće koalicije, Vlade i opozicionog DPS-a. To je pokazatelj mogućnosti da opozicija i vladajuće stranke nađu zajednički jezik kad je to neophodno. Svakako, kada gledamo u budućnost, biće područja na kojima će biti potrebno da određene ključne reforme budu usvojene ne samo od strane vladajuće koalicije, već i uz podršku članova opozicije u Skupštini. To je proces dogovaranja sporazuma, pronalaženja zajedničkog jezika, davanja prioriteta interesima države i približavanja ove zemlje EU, što je zajednički interes opozicije, Vlade, SAD-a i naših evropskih partnera.

Crnogorski zvaničnici su otvoreno optužili vlasti u Beogradu na čelu s predsjednikom Vučićem, da se direktno miješa u unutrašnje stvari Crne Gore preko Demokratskog fronta, koji je ključni konstituent nove crnogorske vlasti i koji podržava bivšeg ministra Leposavića kojeg ste pomenuli. Da li prepoznajete taj uticaj, u kojoj mjeri Vas zabrinjava i da li u tom smislu može biti sugestija zvaničnom Beogradu?

Mi smo potpuno uvjereni u uključenost trećih strana, vanjskih aktera, na crnogorskoj političkoj sceni. Uključujući naročito širenje dezinformacija putem interneta i napore kako bi se na neprimjeren način uticalo na politička dešavanja u ovoj zemlji. Mislim da je važno da crnogorska javnost ima povjerenje da politiku zemlje vode predstavnici koje su oni odabrali kako bi unaprjeđivali njihove interese. Ovo je područje na kojem smatram da treba da budemo veoma pažljivi. Sarađujemo s partnerima u Crnoj Gori na jačanju kapaciteta za identifikovanje ovih aktivnosti, naročito na internetu, i da se preduzmu odgovarajuće mjere kako bi se zaštitili. Ali ovo nije izazov s kojim se suočava samo Crna Gora. Širom svijeta smo vidjeli neke spoljne aktere, nekada vladine, nekada nevladine, kako rade na tome da na prikriven način utiču na politička dešavanja. I mi smo se u SAD-u suočili s istim izazovom. Rusija je bila iza brojnih ozbiljnih pokušaja te vrste.

A kad je riječ o ovoj konkretnoj stvari u odnosu s Beogradom, kako proširena uredba predsjednika Bajdena o sankcijama za organizacije i pojedince sa Zapadnog Balkana koji remete mir i stabilnost može biti primjenjiva u ovom slučaju?

Mislim da uredba sama za sebe govori u smislu opsega ovlašćenja. Modernizovana i ažurirana uredba naglašava korupciju, prijetnju vladavini prava, što mislim da je široko područje, kršenje ljudskih prava kao probleme zbog kojih SAD mogu imati ovlašćenje da preduzmu odgovarajuće mjere, uključujući i sankcije. Odluke po pitanju sanckija se donose kao dio disciplinskog procesa. To je nešto što veoma pažljivo razmatramo iz ugla politike, a onda sprovodimo veoma temeljan i pažljiv pravni pregled prije nego donesemo bilo kakve odluke. Sad nisam u poziciji da s vama unaprijed podijelim neke odluke po pitanju sankcija, ali mislim da ovlašćenja po pitanju modernizovanog i ažuriranog režima sankcija za područje Balkana pružaju SAD-u važno sredstvo za unapređenje naše vizije ovog regiona kao stabilnog, prosperitetnog i miroljubivog.

Na Zapadnom Balkanu se prelamaju uticaji velesila, i to nije ništa novo. Često se može čuti konstatacija da se sa slabljenjem prisutnosti Zapada otvara prostor za upliv raznih uticaja iz Rusije, Kine... Vlada, tačnije ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, nedavno je izjavio da je Crna Gora na nekoliko nedjelja od dogovora sa evropskim i američkim bankama o restruktuiranju ili refinansiranju blizu milijardu eura duga prema Kini. Da li se ova izjava može protumačiti kao najava vašeg pojačanog prisustva ovdje u regionu?

SAD ne pregovaraju u ime američkih banaka za refinansiranje duga neke zemlje. Ja bih na to gledao kao na pokazatelj posvećenosti ove Vlade fiskalnoj odgovornosti i ograničavanju mogućnosti spoljnih faktora, u ovom slučaju Kini, da stvaraju neprilike. Postojali su razlozi za zabrinutost u vezi s ugovorom koji je Crna Gora potpisala sa Kinom, u vezi sa obavezama po pitanju duga koji je taj ugovor uključivao, kao i posljedicama po zemlju u slučaju nemogućnosti servisiranja duga. Mislim da je dobro što je došlo do ovih aranžmana. Mislim da će to dati malo više prostora i ograničiti uticaj koji bi NR Kina mogla da imati na kreiranje politika u Crnoj Gori. Kad je riječ o budućnosti, nadam se da će ne samo Crna Gora, već i sve zemlje Zapadnog Balkana biti oprezniji po pitanju bilo kojih sporazuma koje postižu sa Kinom i sasvim sigurno ugovora koje možda potpisuju za razvoj infrastrukture, jer smo vidjeli da Kina širom svijeta koristi ovu vrstu diplomatije kroz zamku dugovanja, da upeca zemlje za obaveze koje nisu u položaju da finansiraju i da onda to koristi kao uticaj za dobijanje političkih ustupaka. To je taktika koju smo vidjeli da Kina koristi u centralnoj i jugoistočnoj Aziji, Africi i sve više na prostoru Evrope.

Danas smo u lokalnim novinama mogli pročitati izjavu mađarskog ministra vanjskih poslova u vezi sa lukom Bar. Da li ste vi zainteresovani za status luke Bar, imajući u vidu njen važni geostrateški položaj?

Apsolutno. Luka Bar je važan strateški posjed Crne Gore. Dok Vlada razmatra najbolji način za razvoj luke i njene okolne infrastrukture, nadamo se i očekujemo da će biti razboriti i oprezni i da će odluke po pitanju partnerstva u tom procesu donositi gledajući na dugoročne koristi, a ne samo na jeftine kratkoročne nagrade od ponuđača.

Kritičari zvanične američke politike, među kojima je i DF koji sam pomenuo, koji je, ponavljam, najjači konstituent nove crnogorske vlasti, tvrde da ste sveprisutni u Crnoj Gori, da se ništa ne dešava bez vaše volje i da je nova crnogorska Vlada marioneta u vašim rukama. Da li, kako vas optužuju, podgrijavanjem teze o nelegitimnom ruskom i kineskom uticaju, zapravo stvarate prostor da ove nestabilne tranzicione države pretvorite u svoje protektorate na duže vrijeme. To jer njihova teza. Kako to komentarišete?

To je besmislica. Mi smo partneri Crne Gore. Mi smo više od partnera. Mi smo saveznici. Nema odnosa koje imamo koji su bliži, dublji, snažniji, svetiji, od odnosa koje imamo sa našim saveznicima. Imamo viziju za budućnost Crne Gore, a to je evropska vizija, Crna Gora kao snažan partner u NATO-u i Crna Gora koja napreduje ka osiguranju članstva u EU koja je izuzetno važan globalni partner SAD-a. Ono što je sjajno u ovom slučaju je da je ovo vizija koju crnogorska javnost ima za sopstvenu budućnost. Ovo je vizija koju je Crna Gora usvojila kao sopstvenu stretegiju, kao sopstvenu viziju pravca u kome želi da ide. Stoga, postoji visok stepen preklapanja između naših ciljeva i ciljeva Crne Gore. Ono što mi pokušavamo je da pomognemo ovoj zemlji, našem savezniku, našem partneru, da ide u tom pravcu.

Preporučujemo za Vas