bjeković se nije libio da podigne glas kad su drugi "mudro" ćutali

Politički profit preči od spokoja žrtava

Bošnjak: Žrtve nekadašnjeg bezumlja 90-ih godina postale su predmet manipulacije političkih profitera Rastoder: Među nama ima i onih koji su direktnim ili indirektnim učešćem u tim ratovima participirali u zločinima Lekić: Ko je i od koga dobio licencu za lakoću ideološkog stražarenja, diskvalifikovanja drugih i proklamovanja izdajnika?

39217 pregleda 401 reakcija 63 komentar(a)
Obilježeno 26 godina od genocida u Srebrenici, politički predstavnici iz Crne Gore ove godine požurili da prisustvuju, Foto: Darko Bandic
Obilježeno 26 godina od genocida u Srebrenici, politički predstavnici iz Crne Gore ove godine požurili da prisustvuju, Foto: Darko Bandic

Optuživati ombudsmana Sinišu Bjekovića da ne priznaje genocid u Srebrenici, čovjeka koji je zagovornik antiratne politike i koji se nije libio da podigne glas kad su drugi “mudro” ćutali, dokaz je koliko nekima nije stalo do žrtava tog stravičnog zločina, već do političkog profita – ocijenili su sagovornici “Vijesti”.

Predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća Mirsad Rastoder kazao je da se ne smije dozvoliti da se “ovako pamfletski i politikantski” prozivaju ljudi koji su dugo na strani antiratne politike, niti da se od njih uvijek i na svakom mjestu traži da se izjašnjavaju o Srebrenici.

“Jer postoji i nešto što se podrazumijeva... Kreiranjem ovakve atmosfere ne činimo dobro ni onima koji su patili, ni opštoj atmosferi u regionu. Samo treba da kleknemo i ćutimo - i pred onim što se dogodilo u Srebrenici i pred onim što se događalo na drugim mjestima - a ne da se političko-politikantski ganjamo”, rekao je on “Vijestima”.

Glavni imam za Podgoricu i Nikšić, Džemo Redžematović, optužio je u nedjelju ombudsmana da je na događaju “Dušom za Srebrenicu”, koji je istog dana u Podgorici organizovalo Bošnjačko vijeće, izbjegao da kaže da se u Srebrenici dogodio genocid, čime se, prema njegovim riječima, pridružio onima koji relativizuju taj zločin. Redžematović je zatražio od Bjekovića da se izvini ili da podnese ostavku.

Napadima na ombudsmana pridružila se, između ostalih, i Bošnjačka stranka, zahtijevajući od njega da saopšti da li se u Srebrenici dogodio genocid.

Iz Bošnjačkog vijeća su kazali da odbacuju “tendenciozne izjave dušebrižnika sa sve Redžematovićem, kao neprimjerene i zasnovane na površnoj percepciji, a moguće i nekim interesnim sufliranjima advokata”.

“Niko od učesnika nije potencirao ’mahanje genocidom’, pa ni Bjeković, čiji su stavovi o Srebrenici odavno poznati i potvrđeni u raspravama na skupštinskim odborima i drugim forumima, gdje je javno isticao ’da se ne smije negirati genocid koji je potvrđen u više presuda’”, naveli su iz Bošnjačkog vijeća.

Bjeković je u reagovanju na optužbe istakao da je genocid u Srebrenici utvrđen presudama i poručio da nema razloga ni da podnese ostavku, ni da se izvinjava za bilo šta.

Dizao glas kad su drugi “mudro” ćutali: Bjeković
Dizao glas kad su drugi “mudro” ćutali: Bjekovićfoto: Kancelarija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore

“Imam u vidu osjetljivost Srebrenice u kojoj se desio zločin genocida prema presudama međunarodnih i sudova iz regiona, što je jedina mjera i mjerilo za instituciju Zaštitnika i mene lično, koji sasvim izvjesno nijesam svakome po volji, a što je i logika demokratije, i slobode izražavanja, i slobode mišljenja. Međutim, svrstavanje Zaštitnika u močvaru dnevne politike i zagovornika ideja suprotnih ovom gornjem stavu - apsurd je sam po sebi”, podvukao je on.

Istoričar Šerbo Rastoder moli Redžematovića i druge, kako je rekao, da se ne utrkuju da pokažu da li neko priznaje ili ne priznaje genocid u Srebrenici, jer je to, kaže, važno samo u unutrašnjem političkom folkloru.

Rade za potrebe unutrašnjeg “folklora”: Rastoder
Rade za potrebe unutrašnjeg “folklora”: Rastoderfoto: Savo Prelević

“Uz to, tapiju nad ’genocidom u Srebrenici’ niko ne treba da ima. Znajući cjelokupni angažman uvaženog gospodina Bjekovića, siguran sam da i on razmišlja na sličan način, pa prozivanje njega po tom pitanju smatram promašenom temom. Ako g. Bjeković moguće nije bio eksplicitan u stavu, to ne znači da je toliko neuk da oponira čitavom civilizovanom svijetu. Naprotiv, znam ga kao nekog ko se nije libio da podigne glas onda kad su drugi ’mudro’ ćutali”, rekao je Rastoder “Vijestima”.

Lider i poslanik Demosa, Miodrag Lekić, naveo je za “Vijesti” da se zbog “slučaja” Bjeković i uopšte proizvodnje nacionalnih “izdajnika” u Crnoj Gori - te, prema njegovim riječima, najjače discipline u istoriji zemlje - postavlja jedno suštinsko pitanje.

Pijetet nad žrtvama da bude dostojanstven: Lekić
Pijetet nad žrtvama da bude dostojanstven: Lekićfoto: Luka Zeković

“Ko je i od koga dobio licencu za lakoću ideološkog stražarenja, diskvalifikovanja drugih i brzog proklamovanja državnih i nacionalnih ’izdajnika’? U svakom slučaju, to nam je nanijelo velike nesreće u istoriji, s posljedicama koje još traju”, smatra on.

Šerbo Rastoder kaže da mu je apsurdno utrkivanje i monopolisanje nad genocidom, da bi se natjerali da se “politički izuju” oni koji ga navodno (ne) priznaju.

Genocid se, navodi on, ne može popraviti niti priznavanjem, niti nepriznavanjem tog čina, zato što niko, dodaje, ne može promijeniti ustanovljene i pravno verifikovane činjenice, niti ono što je bilo.

“U tom ’glupom’ utrkivanju spočitavalo se različitim osobama sve i svašta, samo zbog političke diskreditacije (sjećam se poslanica Božene Jelušić i Suade Zoronjić), ne bi li se, eto, dokazalo da su protiv nečega za šta smo ’mi’. Tu nije važno što među nama ima i onih koji su direktnim ili indirektnim učešćem u tim ratovima participirali u zločinima, ili onih koji do kraja pravno nijesu izveli niti jedan slučaj ratnog zločina u svom dvorištu (Crnoj Gori). Tek kad središ svoju avliju, možeš bez opterećenja pogledati i u tuđu”, napominje Rastoder.

Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak ocjenjuje da je postalo više nego degutantno koliko se u dnevnopolitičke svrhe zloupotrebljava genocid u Srebrenici, čime se, kaže, omalovažavaju i vrijeđaju i nevine žrtve i njihove porodice, koje samo traže mir i spokoj.

Prekoračene mjere dobrog ukusa: Bošnjak
Prekoračene mjere dobrog ukusa: Bošnjakfoto: Savo Prelević

“Svaka mjera dobrog ukusa je prekoračena. Ova doza zloupotrebe, prepucavanja i stalnog odmjeravanja svake izgovorene riječi - pa i one dobronamjerne, u ovom slučaju ombudsmana Bjekovića - samo govori koliko nekima, nažalost, nije stalo do žrtava i njihovog spokoja, već do političkog profita, dok se besprizorno i brutalno poigravaju s bolom, nezaliječenim ranama i najtananijim ljudskim osjećanjima onih koji su izgubili svoje najmilije”, naglašava ona za “Vijesti”.

Dešavanja u vezi sa Srebrenicom samo su, prema njenim riječima, ogolila moralnu krizu i posrnuće u kojem se Crna Gora nalazi.

Svakim danom sve više se, kaže ona, navikavamo da se ljudske tragedije i smrt najbrutalnije zloupotrebljavaju radi prolaznih interesa i političkih poena.

“Žrtve nekadašnjeg bezumlja 90-ih godina, umjesto da su nam svima pouka i opomena da se to više nikad ne desi, postale su predmet manipulacije političkih profitera ili onih koji imaju strah od odgovornosti. Bezočno nam se, čak i tragedije koje su nam se dešavale na tlu Crne Gore tih mračnih 90-ih, a čiji smo bili savremenici, pokušavaju ’prekrečiti’ i predstaviti na drugačiji način, kako bi odgovorni koji su i tada i danas aktivni akteri političkih dešavanja, izbjegli sud pravde”, zaključuje Bošnjak.

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine donio presudu kojom se masakr u Srebrenici kvalifikuje kao genocid.

Skupština Crne Gore je u julu 2009. usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici - kojom se osuđuje zločin u tom gradu, kao i druga zlodjela počinjena tokom sukoba na prostorima bivše Jugoslavije - dok je 17. juna ove godine u parlamentu usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici.

Bošnjak: Mnogi “namirisali” da mogu profitirati odlaskom u Srebrenicu

U Potočarima je u nedjelju, na obilježavanju 26. godišnjice genocida u Srebrenici, osim državnih zvaničnika (predsjednika Mila Đukanovića, vicepremijera Dritana Abazovića i ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića) bio i veliki broj predstavnika crnogorskih partija. Branka Bošnjak kaže da je jasno zašto je ove, a ne prošle godine – kad se obilježavala “okrugla”, 25. godišnjica zločina u Srebrenici – delegacija Crne Gore u Potočarima bila brojnija.

“Jer su mnogi politički lešinari ’namirisali’ da im to može biti profitabilno. Meni, kao nekome ko se drži svojih osnovnih principa kako 90-ih, tako danas, sve je jasno. Glasala sam za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici jer smatram da je to naš dug prema nevinim žrtvama, bez obzira što znam da su potpise na to stavili i oni čiji je aktuelni politički vođa imao svoj doprinos u tom stravičnom zločinu, a danas bez trunke savjesti nosi tabut srebreničke žrtve ili prima ’Majke Srebrenice’, a predstavnici bošnjačkog naroda na to ćute, utonuli u nedopopustivu amneziju. Sve postaje besmisleno, i ako ne dođe do revizije prošlosti, personalne odgovornosti za sve progone, ubistva, Srebrenicu i sve ’naše srebrenice’ na ovim prostorima... nema pomirenja. To je minimum koji dugujemo nevinim žrtvama”, poručuje Bošnjak.

Na pitanje koliko je crnogorskih političara bilo u Potočarima kako bi iskazalo pijetet žrtvama, a koliko da bi ubralo političke poene, Šerbo Rastoder odgovara da je sramota ako su neki tamo bili zbog političkih razloga.

“Ali, ako su tamo bili na tragu prve višekonfesionalne delegacije koja se poklonila žrtvama genocida (Miraš Dedeić, don Branko Sbutega, Idriz Demirović), onda zaslužuju sve pohvale jer time pokazuju visoki stepen svijesti i ukazuju da u Crnoj Gori još uvijek stanuju najviše civilizacijske vrijednosti”, zaključuje Rastoder.

Lekić: Komemoracije pretvorene u političke mitinge s huškačkim porukama

Lekić kaže da pijetet prema žrtvama zločina treba da bude dostojanstven i autentičan. “U protivnom, bez mjere, u nekoj vrsti političko-estradnog produciranja, često se proizvodi kontreproduktivan efekat. A ako se u ovako strašne tragedije ubacuju i politički trgovci leševima, onda smo već na terenu nemorala”, smatra sagovornik “Vijesti”.

On navodi da nije dobro ni da iz spoljašnjosti, ma od koga, stižu savjeti balkanskim političarima šta da rade u ovakvim prilikama, “i to u obliku nekih pedagoško-političkih časova”.

“Evo, i Milo Đukanović je navođen od drugih prešao parabolu od Gazimestana do Potočara. Zna se s kojim sve različitim stanicama na tom putu”, napominje Lekić.

On ističe da misli da je ugledni hrvatski istoričar Ivo Goldštajn u pravu kad kaže da vidi više strana obilježavanja tragičnih godišnjica na ovim prostorima.

“I to ovim riječima: ’Godišnje komemoracije pretvorene su u političke mitinge s huškačkim porukama natopljenim mržnjom’. Poželjni ispit zrelosti na balkanskom prostoru se polaže i s mjerom ponašanja u ovakvim situacijama”, zaključuje Lekić.

Preporučujemo za Vas