odbor saslušava poslednju grupu kandidata za tužilački savjet

Gazivoda: Pažnju obratiti na visoku korupciju, Tužilaštvo se mora riješiti političkog uticaja

Rekao da građani i javnost najčešće kritikuju Tužilaštvo kad vide da pravda nije dostižna u pojedinim slučajevima

14070 pregleda 1 komentar(a)
Sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, Foto: Printscreen
Sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, Foto: Printscreen

Kandidat za člana Tužilačkog savjeta (TS), Siniša Gazivoda, ocijenio je da se Tužilaštvo, po svaku cijenu, mora riješiti političkog uticaja ili percepcije o političkom uticaju.

“To će se najbolje uraditi tako što će se posebna pažnja obratiti na slučajeve visoke korupcije”, kazao je Gazivoda na saslušanju pred Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu.

On je, odgovarajući na pitanje poslanice DF-a Branke Bošnjak šta smatra najlošijom karikom u Tužilaštvu, rekao da građani i javnost najčešće kritikuju Tužilaštvo kad vide da pravda nije dostižna u pojedinim slučajevima.

“I kad vide da se po nekim predmetima ili u odnosu na neke osobe vrlo brzo završavaju postupci, izviđaji i istrage u odnosu na neke druge, da u fiokama godinama stoje neriješene krivične prijave”, rekao je Gazivoda.

Odbor danas saslušava poslednju grupu kandidata iz reda uglednih pravnika, koji su se prijavili za članstvo u Tužilačkom savjetu.

Danas će biti saslušani Siniša Gazivoda, Elvis Duraković, Jovan Poleksić i Savo Šofranac. Zdenka Perović, koja je trebalo da bude danas salušana, je povukla kandidaturu.

Na konkurs za četiri mjesta iz reda uglednih pravnika u novom Tužilačkom savjetu, koji je trajao do 1. jula, konkurisalo je 16 kandidata.

Gazivoda je odgovarajući na pitanje Bošnjak da li smatra da bi bez obzira koliko komplikovan slučaj bio trebalo vremenski ograničiti maksimum dužine trajanja izviđaja, istakao da bi se izmjenom metodologije pojačala pažnja javnosti poslanika i TS koji učestvuje u izradi godišnjih izvještaja, ali bi se pojačao i nadzor nad pojedinačnim tužiocem koji nije završio izviđaj u nekom predmetu pet ili 10 godina.

“Isto tako i istragu, koja bi po zakonu trebalo da se završi za šest mjeseci. Iz prakse znam za istrage koje su mnogo duže trajale”, rekao je Gazivoda.

U tim izvještajima bi rad svakog tužioca, kako je kazao, trebalo da bude posebno obrađen, navodeći da slično postoji za sudije:

“ Ako to ne bi urodilo plodom... smatram da bi trebalo ići sa nekom eventualnom inicijativom za promjenu zakona, kojom bi se ograničilo trajanje izviđaja”.

Gazivoda je odgovarajući na pitanje Draginje Vuksanović-Stanković da li bi da je bio član Tužilačkog savjeta u vrijeme kada se odlučivalo "o trećem, četvrtom i petom mandatu" rukovodilaca državnih tužilaštava glasao za “treći, četvrti ili peti mandat” ili bi bio protiv, rekao da nakon izmjena zakona više nije ni moguće glasati jer rukovodilac tu funkciju može obavljati najviše u dva mandata.

“Za treći mandat nije moguće. Ono što je evropski standard, koji između ostalog vidimo i kroz izvještaje Evropske komisije koje smo dobijali, je da je to praksa čak i onda kada je to zakonom dozvoljeno. Ne treba pribjegavati iz više razloga, između ostalog, da ne bi dolazilo do kumulacije moći u jednoj određenoj osobi”, kazao je Gazivoda.

Istakao je da to ne znači da ako je neki rukovodilac Tužilaštva veoma dobar u svom radu i obavljao je funkciju u dva mandata, ne treba da u nekom drugom Tužilaštvu istog ranga obavlja funkciju rukovodioca ili da možda napreduje u višu tužilačku instancu.

Gazivoda je kazao da prioritet treba da bude da se obezbijedi i postigne što veća samostalnost u radu državnih tužilaca.

Istakao je da bez borbe protiv visoke korupcije nema zatvaranja poglavlja 23 i 24, ni ulaska u Evropsku uniju.

Kandidat za člana TS, Elvis Duraković, rekao je da su poglavlja 23 i 24 najbolnije tačke svih država u tranziciji, pa i Crne Gore.

“...Moj konkretan stav prema svakom poslu, pa i poslu specijalnog državnog tužioca, jeste odgovornost. Ako imate odgovornost, vi postupate po prijavi. Ako imate odgovornost, vi okončavate eventualno i izviđaj i istražnu radnju. Problem je u tome što treba da se ustanovi kontrola, odgovornost i transparentnost”, istakao je Duraković.

On je kazao da bi postupanje Specijalnog državnog tužilaštva trebalo da bude transparentnije i da se građanima da istina, da bi se zadovoljilo pravo i pravda.

Duraković je kazao da u svakom Tužilaštvu ima idealnih tužilaca, ali da ima i onih koji ne zaslužuju to zvanje:

“Svi mi to znamo - i običan građanin, i branilac i sudija. Međutim, tom tužiocu kao da se može”.

Na pitanje da li bi trebalo zadržati model sporazumnog priznanja krivice i da li smatra da je bilo zloupotreba, Duraković je odgovorio da je to “fenomenalan institut”, od kojeg država ima velike koristi.

Jovan Poleksić je kazao da evropski standard nije da tužioci moraju imati većinu u Tužilačkom savjetu.

“Smatram da tužioci ne treba da imaju većinu u TS. To nije sporno ni sa aspekta evropskih standarda, ni sa aspekta Venecijanske komisije”, kazao je Poleksić.

On je kazao da se ni na koji način ne može izvesti zaključak da bi ulaskom u TS većeg broja advokata u odnosu kako je to do sada bilo, to vodilo politizaciji i uticaju politike na Tužilaštvo i Tužilački savjet.

Poleksić je kazao da Vladina dodjela stanova tužiocima i sudijama jeste jedna vrsta uticaja na nezavisnost i nepristrasnost sudija i samostalnost tužilaca i Tužilaštva kao državnog organa i da to jeste vrsta upliva politike na vršioce ovih funkcija.

“Da li ima elemenata krivičnog djela, ne mogu se izjasniti...”.

On je kazao da javni funkcioneri koji imaju adekvatne zarade, koje su znatno više od zarada, na primjer ljekara, treba na tržišan način da rješavaju svoje stambene potrebe.

Savo Šofranac je istakao da je tokom prošle godine bilo selektivnog postupanja policije i tužilaštva tokom dešavanja nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i sprovođenja mjera zbog pandemije kovida.

“Čak je došlo do zloupotrebe nekih krivičnih djela koja gotovo nijesu postojala u praksi. To je slučaj sa krivičnim djelom - širenje panike”, kazao je Šofranac.

On je kazao da treba ispitati odgovornost tužilaca, navodeći da je tada imao utisak da je to bila “direktiva koja se morala slušati”.

On je kazao da dijeli stav da ispunjenjem uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, koji je propisan Zakonom o državnom tužilaštvu, prestaje funkcija državnom tužiocu.

Preporučujemo za Vas