"OPSTRUKCIJA PRAVDE POSTOJI"

Darmanović: Šišmakov, Popov i Nikić imaju zaštitu Moskve, prvo su izvučeni iz Beograda

Komentarišući stav ministra inostranih poslova Rusije Sergeja Lavrova da je aktuelni sudski proces protiv Demokratskog fronta politički motivisan, Darmanović je rekao da to svjedoči da obnavljanje odnosa ne ide lako
136 pregleda 20 komentar(a)
Srđan Darmanović, Foto: Boris Pejović
Srđan Darmanović, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 15.11.2017. 15:07h

Ministar vanjskih poslova, Srđan Darmanović, kazao je da je realno da proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji(EU) bude završen za četiri do pet godina.

On je u intervjuu za Radio Crne Gore kazao da je Crna Gora uradila dosta u pregovaračkom procesu sa EU.

„Proces proširenja nikada nije zavisio samo od nas. Otvorili smo 28 od 33 pregovaračka poglavlja i očekujemo da sva otvorimo do kraja bugarskog presjedavanja, odnosno do kraja iduće godine“, kazao je Darmanović.

Prema njegovim riječima, period od četiri – pet godina je realan da proces pristupanja Crne Gore EU bude završen.

„Ali on neće zavisiti samo od nas. Politika proširenja će zavisit od toga kako je vide članice EU i kojom brzinom oni smatraju da treba vršiti širenje Unije“, objasnio je ministar.

On je rekao da se iz izjave predsjednika Evropske komisiije Žan Klon Junkera, da EU neće ostati na 28 članica, jasno vidjelo da je EU odlučna da se proširenje nastavi.

„Vidjećemo kojim putem će to ići. Snažno se zalažemo za to da se održi princip regate - da se svaka zemlja vrednuje prema sopstevenim dostignućima. Očekujemo rigorozan pristup kao do sada, ali smo vrlo zaintetresovani da se ne prave nikava vještačka odlaganja“, naglasio je Darmanović.

On je kazao da je Crna Gora ušla u Berlinski proces sa puno entuzijazma, zato što ima odliče odnose sa sujedima u regionu.

„Samo ne želimo da se taj regionalni prostor shvati kao kolektivna čekaonica za EU. Želimo da balkanska ekonomska saradnja postane instrument što bržeg i uspješnijeg proširenja“, poručio je ministar.

Proširenje, kako je dodao, nije samo tehničko pitanje, ispunjavanje fajlova i „štrikova za Brisel“.

„Proširenje ima i geopolitčku dimenziju. Za ovaj region su zainteresovani i drugi međunarodni igrači. EU se sa time već suočila. Kada imate tu situaciju donosite i političke odluke – da li želite da se borite za neki region u svijetu, a Evropa nikada neće biti slobodna cjelovita i u miru ako ne apsorbuje Zapadni Balkan“, ocijenio je Darmanović.

On smatra da će se stabilnost Zapadnog Balkana najbolje obezbijediti ako sve zemlje postanu dio EU. „Naravno, svako po zaslugama“.

„Tako da će EU morati da vodi računa i o tom paketu proširenja, što ne znači da treba da postanemo članice u strahu od nekog geopolitičkog razloga“, dodao je Darmanović.

Komentarišući izjavu predsjednika Srbija Aleksanda Vučića da se Crna Gora vara da će prije drugih ući u EU, ministar je kazao da „vjerujemo da ćemo ulaziti onim redom kako budemo uspješni“.

On je rekao da Crna Gora nema aspiracija da prolazi prva kroz neki cilj.

„Razlika u procesu koji je do sada ostvaren između nas i svih ostalih je velika. Za sada smo ubjedljivo lider proširenja na Balkanu“, istakao je Darmanović.

Darmanović je kazao da, iako je OEBS najavio ekspertizu ali ne i nadgledanje izbora, misli da je ODIHR zauzeo vrlo konstruktivan stav i da je postupio u skladu sa svojim mandatom.

Kako je pojasnio, oni se ne bave političkom medijacijom nego su spremni da pruže ekspertsku pomoć.

„Nama politička medijacija nije ni potrebna. Crna Gora je stabilna zemlja. Ima zategnute odnose između vlasti i opozicije, ali to su problemi koje moramo sami da rješavamo“, poručio je Darmanović.

On je istakao da preporuke nijesu „sveto pismo“. „Oni su značajna pomoć zemlji da prevaziđe slabe tačke koje ima u bilo čemu“.

„U ovom slučaju ODIHR je prije svega fokus stavio na tehničke aspekte izbora. Naš izborni sistem se neće mijenjati. Model u kojem se održavaju izbori je odavno usaglašen između glavnim političkim akterima u Crnoj Gopri. Radi se o sitnim poboljšanjima koji treba da omogući da sistem bude još bolji“, naglasio je ministar.

Na pitanje da li se plaši rastućeg uticaja Rusije, Kine i Turske kazao da Crna Gora ne želi produženje zategnutih odnosa ali da ima svoje nacionalnde interese.

Upitan da li je očekivao nakon crnogorskog članstva u NATO otpoljavanje odnosa sa Rusijom Darmanović je rekao da nije.

„Rusija je velika sila koja ne voli neuspjehe u tome u čemu učestvuje i iza čega stoji. U Crnoj Gori se radilo o jasnom neuspjehu da se svrgne legalna vlada i da se izazove haos u zemlji sa značajnom ulogom koju su imali pripadnici ruskog bezbjednosog sektora“, kazao je Darmanović.

On je rekao da su u Crnoj Gori bili svjesni da politički odnosi i njihove otopljavanje neće iči tako lako.

„Ne želimo da imamo loše odnose sa tako važnom i velikom zemljom, spremni smo da do izvjesne mjere razumijemo interese jedne velike sile pa čak i u našem regionu ali nijesmo spremni da žrtvujemo naše nacionalne interese“, kazao je Darmanović.

On je naveo da Crna Gora posebno nije spremna da žrtvuje svoj jasan pravac da postane dio razvijenog svijeta i demokrtija kakvi su NATO i EU, što je bilo jasno zacrtano kad se glasalo za nezavisnost.

Komentarišući stav ministra inostranih poslova Rusije Sergeja Lavrova da je aktuelni sudski proces protiv Demokratskog fronta politički motivisan, Darmanović je rekao da to svjedoči da obnavljanje odnosa ne ide lako.

On je rekao da dok se slučaj istraživao Crna Gora dobila značajnu pomoć i podatke od prijatelja iz Srbije i više NATO zemalja.

„Što se nas tiče tu nema sumnje šta zbivalo. Te izjave su istinite isto koliko je bila i tvrdnja da nikad nije bilo ruskih vojnika na Krimu u vrijeme kad je Krim okupiran. Pa se nagađalo čiji su to vojnici okupirali Krim i odvojili ga od Ukrajine“, kazao je.

Darmanović je rekao da su za razliku od političkih, ekonomski odnosi ne odvijaju loše i da je Crna Gora imala veliki priliv ruskih turista.

Upitan kako gleda na davanje političkog azila Ananiju Nikiću i da će ruski državljani Šišmakov i Popov imati zaštitu Moskve, Darmanović je kazao oni već svi imaju zaštitu Moskve.

„Prvo su izvučeni iz Beograda, a nije dozvoljen pristup našem tužiocu da ih u Moskvi ispita uz prisustvu ruskog tužilaštva. Opstrukcija pravde postoji na značajnom nivou. Postoji bojazan šta bi ljudi mogli reći“, ocijenio je Darmanović.

Govoreći o razgraničenju na Prevlaci sa Hrvatskom, Darmanović je ukazao na izreku da su „u politici najtrajnija privremena rješenja“.

„To se može primijeniti na privremni sporazum o Prevlaci koji dobro funkcioniše i ne opterećuje odlične odnose dvije zemlje“, kazao je Darmanović.

On je rekao da je Hrvatska snažno podržavala Crnu Goru da postane članica NATO, da vojnici dvije države zajedno vrše misije u Avganistanu, da se zemlja podržavajuu međuanrodnim organizacijama, da Zagreb podržava Crnu Goru da postane članica EU.

„Postoji načelna saglasnost da ukoliko možemo naći bilateralno rješenje bez uvlačenja bilo koje treće strane to uradimo. Ukoliko ne možemo da smo sremni da pristupimo međunardnoj arbitraži. Ovo pitanje ne optrećuje naše odnose“, kazao je Darmanović.

On je ponovio da se stavovi Crne Gore u potpunosti podudaraju sa SAD i EU o demarkaciji granice sa Kosovom.

„Da je posao oko demarkcije završen i potpisan u crnogorskom parlamentu. Kad je potpisan imao je jasnu podršku kosovske strane, kasnije je izostala ratifikacija u kosovskom parlamentu zbog unutrašnjih političkih borbi“, rekao je Darmanović.

On je rekao da nova vlada Kosova sporazum dovodi u pitanje i da u ovom trenutku u kosovskom parlamentu nema većine za ratifikaciju sporazuma.

„Nama se ne žuri nikoga ne pritiskamo, razumijemo da u demokratijama nije moguće obezbijediti većinu, posebno dvotrećinsku. Vjerujemo da će demokratske institucije Kosova vremenom ratifkovati sporazum“, kazao je Darmanović.

Upitan koliko je crnogorska diplomatska mreža skupa, Darmanović je kazao da bez novca nema uspješne diplomatije.

I naša diplomatija je generlano patila od manjka novca“, dodao je on.

Preporučujemo za Vas