Izvještaj o stanju demokratije, ljudskih prava i vladavine prava u zemljama članicama SE

Demokratija na minimumu, siromaštvo i nejednakost sve veći

U članicama SE zakonodavstvo se češće koristi za olakšavanje političkog uticaja na imenovanja sudija, navela Pejčinović Burić

12657 pregleda 143 reakcija 1 komentar(a)
Stvoriti okruženje u kom se ljudska prava i vladavina prava poštuju: Pejčinović Burić, Foto: Council of Europe
Stvoriti okruženje u kom se ljudska prava i vladavina prava poštuju: Pejčinović Burić, Foto: Council of Europe

Povjerenje u vlasti i zadovoljstvo kvalitetom demokratije na istorijskim su niskim nivoima, a napadi na multilateralizam su porasli, ocjena je iz izvještaja Savjeta Evrope za 2021.

Izvještaju o stanju demokratije, ljudskih prava i vladavine prava u zemljama članicama SE pripremila je generalna sekretarka SE, Marija Pejčinović Burić.

”Generalna sekretarka istakla je jasan i zabrinjavajući stepen demokratskog nazadovanja u svom posljednjem izvještaju”, objavljeno je juče na Fejsbuk stranici Kancelarije Savjeta Evrope u Srbiji.

Pejčinović Burić je u izvještaju istakla da su države članice SE sada pred izborom.

”One mogu nastaviti sa ovim nazadovanjem demokratije ili mogu zajedno raditi na preokretanju ovog trenda, na jačanju i obnavljanju evropske demokratije i stvaranju okruženja u kojem se ljudska prava i vladavina prava poštuju”, navela je Pejčinović Burić.

Savjet Evrope ima 47 država članica, među kojima je i Crna Gora, i štiti prava 830 miliona građana koji žive u njima.

Na osnovu nalaza različitih tijela Savjeta Evrope, uključujući Evropski sud za ljudska prava, izvještaj generalnog sekretara ocjenjuje najnovije stanje u oblastima kao što su političke institucije i nezavisnost pravosuđa, sloboda izražavanja i udruživanja, ljudsko dostojanstvo, antidiskriminacija i demokratsko učešće.

U dijelu koji se odnosi na političke institucije, u izvještaju je ocijenjeno da postoji sve veći jaz između javnih očekivanja i rezultata institucija, siromaštvo i nejednakost se povećavaju i pitanja javnog prioriteta, poput životne sredine, ne rješavaju se u skladu sa očekivanjima.

”Slabost demokratskog upravljanja hrani nezadovoljstvo. Izlaznost na izborima nastavlja da pada, dok je sve više javnih protesta, koji ponekad dovode do nasilja i nemira. Kovid-19 je rezultirao nedavnom recentralizacijom moći koja bi trebalo da budu privremena, dok su vladama postavljeni dodatni zahtjevi u vrijeme kada su joj prihodi opali”, piše u izvještaju.

Navedeno je da je miran prenos vlasti koji se dogodio u Crnoj Gori nakon izbora u avgustu 2020. pozitivan pomak i da je Parlamentarna skupština SE ocijenila da je to omogućeno “zahvaljujući odgovornim stavovima koje su pokazala nova većina i nova opozicija nakon izbora”.

Pomenuto je i stanje u pravosuđu uz podsjećanje da je grupa zemalja za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO) smatrala alarmantnim to što nije postignut napredak u pogledu sastava i nezavisnosti Sudskog savjeta, niti u pogledu revidiranja disciplinskog okvira za sudije.

GRECO je ranije, u izvještaju o usaglašenosti za Crnu Goru konstatovao da nijesu ispunjene preporuke koje se odnose na sprečavanje korupcije među sudijama. Izražena je zabrinutost zbog reizbora predsjednika sudova koji su već odslužili dva mandata i načina na koji je Sudski savjet tumačio Ustav i time dozvolio da sada već bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica bude izabrana treći put.

U izvještaju generalne sekretarke SE, u dijelu o pravosuđu, konstatovano je da se u zemljama članicama zakonodavstvo posljednjih godina češće koristi za olakšavanje političkog uticaja na imenovanja sudija i sastav i funkcionisanje nezavisnih sudskih tijela.

”Preduzeti su koraci da se oslabi sigurnost sudijskog mandata ili ovlasti izvršna vlast da diskreciono zamijeni predsjednike sudova. Kovid-19 je rezultirao novim sudskim postupcima, očekivanim zaostalim predmetima i kašnjenjima važnih sudskih imenovanja”, piše u izvještaju.

Navedeno je i da je sloboda izražavanja u padu, dok je porastao broj slučajeva nasilja nad novinarima, uključujući ubistva što često ostaje nekažnjeno.

U Crnoj Gori i Srbiji javnosti je onemogućen pristup odlukama kojima se okončava dalja istraga o kršenjima, koja su počinili javni funkcioneri i odlukama kojima se utvrđuje odsustvo povrede usljed odbijanja javnog zvaničnika da se podvrgne kontroli, konstatovano je u izvještaju.

Upozoreno je da je takav pristup u suprotnosti sa zahtjevima transparentnosti koje promoviše GRECO.

Određeni broj zemalja, kako se navodi, još slabo primjenjuje važne okvire javnog integriteta i borbe protiv korupcije.

”Kriza javnog zdravlja testirala je kapacitete i integritet javnih zdravstvenih sistema, otkrivajući nedostatke. Rizici od korupcije postali su očigledni u pogledu nabavke i usluga medicinske opreme i postojao je značajan nivo falsifikovanja ljekova i opreme”, piše u izvještaju.

Trgovina ljudima ostaje problem, a trgovina u svrhu radne eksploatacije raste.

”Nasilje nad ženama i u porodici i dalje postoji i povećalo se tokom nedavnih karantina. Lažni narativi i zablude o Konvenciji SE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) nastavljaju se i rezultiraju neuspjehom da je ratifikuje još država, dok su druge preduzele korake da je napuste ili su najavile da će to učini”, piše u Izvještaju SE.

Diskriminacija pod izgovorom zaštite društva

Diskriminacija, posebno na osnovu političkih stavova, vjere, etničkog porijekla ili seksualne orijentacije, sprovodi se nad manjinama i ranjivim grupama pod izgovorom da štiti društvo u cjelini, piše u izvještaju.

Organizacije koje štite prava migranata i azilanata postale su, kako se dodaje, meta novih krivičnih kazni i posebnih finansijskih propisa, a posmatrane su kampanje koje vode vlade protiv odabranih udruženja, branitelja ljudskih prava i lidera civilnog društva.

“Restrikcije usvojene u svjetlu pandemije koronavirusa dodatno su ograničile mogućnosti ostvarivanja sloboda okupljanja i udruživanja”, navodi se u Izvještaju.

Preporučujemo za Vas