Zbog političke situacije u državi niko od sudija Vrhovnog suda nije zainteresovan da bude vršilac dužnosti predsjednika do izbora novog šefa najviše sudske instance koji je u toku, saznaju “Vijesti”.
Zbog toga će na narednoj sjednici Sudskog savjeta, koja još nije zakazana, biti određen sudija koji će biti v. d., a nakon što je sutkinji Stanki Vučinić od 3. avgusta i formalno konstatovan prestanak funkcije.
Vrhovni sud, kao i ostali sudovi, rasporedom poslova odlučuje ko će biti zamjenik predsjednika, odnosno u ovom slučlaju v. d.
Bivša predsjednica Vesna Medenica je nakon političkog pritiska zbog neustavnog trećeg mandata napustila Vrhovni sud i ona će sa još 23 kolega godinu primati takozvanu funkcionersku naknadu.
To je nezvanično potvrđeno “Vijestima” u Sudskom savjetu. Nju je privremeno mijenjala zamjenica sutkinja Stanka Vučinić.
”Službeni list” je u posljednjem broju od 20. avgusta objavio odluke tog tijela o prestanku funkcija za dio sudija, od ukupno 28 za koliko je na nedavne dvije sjednice konstatovano zbog sticanja uslova za penziju.
U Sudskom savjetu ne očekuju da će se to odraziti na napredak u vladavini prava, odnosno pregovaračkom poglavlju 23.
”...Ne očekuje se da će odlazak iz sudskog sistema određenog broja sudija negativno odraziti na funkcionisanje sudova, jer su preduzeti svi zakonom propisani koraci kako bi se slobodna sudijska mjesta blagovremeno popunila i kako bi sudovi funkcionisali u punom obimu”, navodi se u odgovoru “Vijestima”.
Od 3. avgusta prestanak sudijske fukcije je formalizivanom objavom u “Službenom listu” sa šestoro sudija Vrhovnog suda (Stanka Vučinić, Branimir Femić, Dušanka Radović, Svetlana Vujanović, Lidija Ivanović i Petar Stojanović).
Takođe i za dvije sutkinje Upravnog suda (Biserka Bukvić i Gordana Pot), dvije Višeg suda u Podgorici ( Dragica Vuković i Miljana Pavlićević), tri sutkinje Višeg suda za prekršaje (Dragica Kovačević, Vesna Šćepanović i Dragica Stojanović).
Bivši višegodišnji šef rožajskog Osnovnog suda Zahit Camić i sutkinje cetinjskog i beranskog suda Vesna Pavišić i Ajša Medjedović, kao i sudije žabljačkog suda Milovana Jovkovića. Privredni sud je bez sutkinja Nataše Sekulić, Milice Popović i Senade Hasanagić.
Prestanak funkcije je ozvaničen i za sutkinju budvanskog Suda za prekršaje Koviljku Đačić i podgoričkog Milanku Kaluđerović.
Iz Sudskog savjeta su podsjetili da su usvajanjem izmjena Plana slobodnih sudijskih mjesta na sjednici od 16.08.2021. godine, predvidijeli popunjavanje svih slobodnih mjesta.
Donijeta je odluka, navode, o raspisivanju javnog oglasa za šest sudija Vrhovnog suda Crne Gore, predsjednike Upravnog suda Crne Gore, Osnovnog suda u Rožajama i Suda za prekršaje u Budvi, zatim dva sudijska mjesta u Upravnom sudu Crne Gore, jedno sudijsko mjesto u Apelacionom sudu Crne Gore, sedam sudijskih mjesta u višim sudovima, dva sudijska mjesta u Privrednom sudu Crne Gore, tri sudijska mjesta u Višem sudu za prekršaje Crne Gore.
”Takođe, Sudski savjet je donio odluku o raspisivanju internih oglasa za popunu po jednog sudijskog mjesta u osnovnim sudovima na Cetinju, Žabljaku i Beranama”, objašnjavajući zašto neće doći do zastoja u radu.
Formalan prestanak funkcije predsjednici Upravnog suda Branki Lakočević i za još petoro njenih kolega još nije objavljen u “Službenom listu” jer je ta odluka donijeta na sjednici 16. avgusta. Tada je Sudski savjet odlučio i da prihvati zahtjeve 22 sudija da im odobri funkcionersku naknadu. Sve to nakon što je bivša sutkinja Svetlana Vujanović najavila postupak pred Upravnim sudom i odbijanje “diskriminacije”, odnosno odlazak u penziju po povlašćenim uslovima.
Iako je to predviđeno Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, “Vijestima” je u pravosudnim krugovima rečeno da bi ovdje moglo biti posla za zaštitnika imovinskog interesa države, jer se radi o rasipanju državnog novca. Sagovornik tvrdi da su sudije stekle zakonske uslove za penziju i da Sudski savjet nije trebalo da im odobrava naknade, sa čim se nisu složili ni svi njegovi članovi.
Sudski savjet još nije objavio zapisnik sa sjednice pa nije poznato kako se ko izjasnio.
Iz Ministarstva pravde ranije je najavljeno da bi trebalo mijenjati odredbe ovog zakona koje privilegiju javne funkcionere, sudije, tužioce, ministre, poslanike, državne sekretare... koji po godinu dobijaju naknade između 1.000 i 2.000 eura.
Ćirović: Zaštitnik države nema posla kada je u pitanju odluka Sudskog savjeta
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović neće se baviti eventualnom štetom po državni budžet u slučaju naknada za 22 sudija jer sada za to nema osnova.
”Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa nije upoznat sa odlukom Sudskog savjeta kojom su odobrene naknade za 22 bivših sudija, kojima je kako navodite konstatovan prestanak funkcije, osim što se upoznao sa saopštenjem sa sajta Sudskog savjeta o XVII sjednici tog tijela. Zaštitniku nijesu dostavljene odluke Sudskog savjeta, kao ni tužbe koje su podnijete protiv odluka Sudskog savjeta, jer u upravnom sporu pred Upravnim sudom Crne Gore tuženi je javnopravni organ u ovom slučaju Sudski savjet, čiji se upravni akt osporava, a isti se pojavljuje kao stranka pred Upravnim sudom, kako je to propisano odredbom iz člana 11 Zakona o upravnom sporu”, navodi se u odgovoru “Vijestima”.
Objašnjavaju da se angažuju “ukoliko se pred Zaštitnika stavi zahtjev za mišljenje i eventualno dalje postupanje od strane ovlašćenog za to organa”, te da će u tom slučaju, “svakako imajući u vidu važeće propise, dati mišljenje i eventualno biti pokrenuti odgovarajući postupci”.
Bonus video:
