Višečasovna drama odvijala se u zgradi Vlade Crne Gore u noći između subote i nedjelje sa nekoliko epiloga - uspješnom operacijom obezbjeđivanja ustoličenja mitropolita, ali i žestokim svađama, umalo i fizičkim sukobom, traženjem ostavki, nuđenjem ostavki i još cijelim nizom stvari koje su samoj akciji prethodile.
”Vijesti” donose pregled dešavanja koja su, po svemu sudeći, dovela do nove krize Vlade jer premijer Zdravko Krivokapić namjerava da smijeni ministra unutrašnjih poslova i koordinatora Ministarstva pravde Sergeja Sekulovića, te direktora Uprave policije Zorana Brđanina, sa čime nije saglasan potpredsjednik Vlade i koordinator službi bezbjednosti Dritan Abazović.
Početak
Sastanci u zgradi Vlade su počeli oko 21 čas, nakon što je završen doček patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija. U toku istog dana je eskalirala situacija na Cetinju gdje je, nakon što, kako se činilo, bezazlenog incidenta sa obaranjem ograde na Dvorskom trgu, došlo do kratkog sukoba sa policijom, a potom i blokiranja ulaza u Cetinje od demonstranata koji su se protivili ustoličenju mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija. Jedan od izvora “Vijesti” tvrdi da je to bio dio taktičkog postupanja policije.
U zgradi Vlade, sa ciljem rješavanja nastale krize, su se sastali Krivokapić, Abazović, Sekulović, Brđanin, ministarka odbrane Olivera Injac, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, šef diplomatije Đorđe Radulović, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović, ministar ekologije i prostornog planiranja Ratko Mitrović, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić, generalna sekretarka Vlade Žana Praščević Milačić, poslanik i lider Prave Crne Gore Marko Milačić i državna sekretarka u Ministarstvu poljoprivrede Nikolina Mišnić. Sastanci su trajali gotovo neprekidno tokom cijele noći.
”Puč”
Na prvom u nizu sastanaka te večeri Krivokapić je tražio objašnjenja za dešavanja na Cetinju ranije tog dana - kako se dogodila blokada magistralnog puta, te tražio da se preporuke Vijeća za nacionalnu bezbjednost poštuju, odnosno da se blokirani put oslobodi kako bi se održao vjerski obred. U tome ga je podržala većina ministara, kao i Abazović. Sekulović je rekao da je bezbjednosni rizik prevelik, da to pokazuju operativni podaci, a isto je mislio i Brđanin koji je rekao da bi razbijanje barikada skoro sasvim sigurno značilo gubitak života i da bi se sukob pretvorio u obračun mnogo širih razmjera. Argumentacija Brđanina je bila i da se traži da se štićene ličnosti šalju tamo gdje su izložene ogromnom bezbjednosnom riziku, a da bi potpuno drugačijeg stava bio da se od njega traži evakuacija ugroženih.
Krivokapić je izdao obavezujuće uputstvo Sekuloviću da postupi po zaključcima Vijeća za nacionalnu bezbjednost, ali je on to odbio. Krivokapić je tražio da se Sekulović potpiše na pripremljeni dokument da odbija da postupi po preporukama Vijeća, ali je Sekulović i to odbio, kao i zahtjev da sam napiše dokument u kom bi se izjasnio da odbija da postupi po obavezujućem uputstvu. Jedan izvor “Vijesti” kaže da je u tom trenutku plan u vezi prebacivanja sveštenstva, uključujući Porfirija i Joanikija, predviđao da se ide autobusima magistralom i da bi to značilo da na put ide oko 300 ljudi. Drugi izvor, blizak Krivokapiću, kaže da se u tom trenutku nije konkretno pričalo o tome, već da je tema bila samo probijanje puta. Svi izvori “Vijesti” kažu da je opcija sa prebacivanjem helikopterom do tada bila na čekanju i u okviru rezervnih planova, jer je broj ljudi koje je trebalo prebaciti bio daleko veći nego što su helikopterski kapaciteti, ali i kapaciteti za slijetanje u blizini Cetinjskog manastira.
Krivokapić je od Sekulovića zatražio ostavku, ali je ovaj rekao da je neće podnijeti, već da ostavlja premijeru da ga smijeni. Na to su burno reagovali ministri Stijović i Mitrović, kao i Milačić koji je rekao da to je to što Sekulović radi - puč. Uslijedila je svađa Sekulovića i Milačića, ispostaviće se samo jedna u nizu te večeri - jedna je umalo rezultirala i fizičkim sukobom. Krivokapićev predlog je bio da se akcija sprovede između 2 i 4 sata ujutru, pa je počela trka sa vremenom. U međuvremenu su se oglasile Demokrate porukom da će tražiti odgovornost bezbjednosnog sektora ako se ustoličenje ne obavi na Cetinju. Sve se još uvijek dešava prije ponoći.
Dolazak Joanikija
Nakon što je, i poslije više pokušaja Krivokapića, dvojac Sekulović-Brđanin odbijao da krene u akciju, u Vladu Crne Gore, kao organizator ustoličenja, pozvan je mitropolit Joanikije. Njemu je Krivokapić predočio da policija ne želi da sprovede akciju, na šta je on odgovorio da je to sramota i za državu i za Crkvu. Sve se to dešavalo u užem krugu nego što je bio inicijalni sastanak. Joanikije je poručio da će oni, bez obzira na sve, ići na Cetinje, kao što je to prethodno najavio Porfirije i da će patrijarh makar i pješke krenuti u 6.30.
Nakon što su se u javnosti pojavile dezinformacije da je ustoličenje na Cetinju otkazano, a preko crnogorskih medija bliskih Demokratskom frontu pozvano na obaranje Vlade, i pored demantija Porfirija, u Vladu su počele da stižu informacije da se građani iz više gradova okupljaju kako bi došli u Podgoricu i bili pratnja Porfiriju i Joanikiju na putu ka Cetinju. U jednom trenutku je čak postojao plan da specijalci idu s Porfirijem u slučaju da on zaista krene pješke ka Cetinju. Ni tada nije došlo do promjene stava Sekulovića i Brđanina da akciju nije moguće sprovesti.
Potom su, kako tvrdi jedan od izvora “Vijesti”, Krivokapić, Joanikije, Injac i Milačić “analizirali” moguće pravce kretanja i došli do zaključka da drumom nije moguće ući u Cetinje. U Vladi su potom obaviješteni da SPC pristaje da svega nekoliko episkopa helikopterom bude prebačeno na Cetinje. Svi izvori “Vijesti” iz Vlade kažu da nikad nije donešena odluka o otkazivanju ustoličenja na Cetinju.
Akcija
U zgradu Vlade došli su, u različitim terminima, funkcioner Demokratske Crne Gore Momo Koprivica, a potom i lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević. Njih je Krivokapić obavijestio da su pozvani kao predstavnici parlamentarne većine, odnosno pobjedničkih koalicija, i predočio im situaciju u vezi postupanja bezbjednosnog sektora. Dobio je punu podršku za svoj naum od njih. DF je o tome obavijestio javnost tek nakon što je akcija uspješno okončana.
U zgradu Vlade je ranije stigao i Miloš Rakonjac, jedan od Brđaninovih pomoćnika. Niti jedan od izvora “Vijesti” nije mogao da objasni zašto je baš on pozvan od svih Brđaninovih pomoćnika, niti ko ga je tačno zvao. Dok je trajao sastanak Krivokapića s predstavnicima parlamentarne većine, Rakonjac je razgovarao sa Abazovićem i Brđaninom i objašnjavao taktičke mogućnosti operacije. Abazović je u jednom trenutku otišao kako bi se pridružio Krivokapiću i predstavnicima većine, ali su tada već lideri DF-a bili otišli iz Vlade.
Rakonjac je predlagao dva načina za izvođenje akcije - kopnenim i helikopterskim putem. Brđanin i Sekulović u tom trenutku su i dalje bili pri procjeni da je bezbjednosni rizik prevelik. Krivokapić traži da u Vladu dođu i ostali pomoćnici Brđanina, i u zgradu dolaze Dejan Knežević, Dragan Klikovac, Dragan Gorović i Saša Mašković. Krivokapić zahtijeva od bezbjednosnog sektora da za pola sata izađe s detaljnijim planom. Prošlo je oko sat vremena, ali se sa sastanka Abazović, Sekulović, Brđanin i pomoćnici vraćaju s polovično izmijenjenim stavovima - Sekulović je, kako tvrdi jedan od izvora “Vijesti”, pristao na akciju policije, dok je Brđanin i dalje smatrao da je previše rizično. Brđanin je nudio ostavku i da neko od pomoćnika preuzme komandu, što su svi odbili i rekli da akcija može uspjeti samo ako bude jedinstvena.
Nakon što je suočen s novim odbijanjem šefa policije da sprovede akciju, Krivokapić je kazao da je odlučio da će on s vjerskim poglavarima ući u helikopter kao štićena ličnost, a da oni odluče da li će ga pratiti i štiti. Tada je, kao što je to Krivokapić i kazao na pres-konferenciji, uspostavljena jedinstvena komanda čime je operacija otpočela. Rakonjac je tražio od Krivokapića da ne ide u helikopter, jer će im to otežati akciju. Iz Uprave policije je juče i zvanično saopšteno da je operacijom komandovao Brđanin. Klikovac je upravljao jedinicom koja je, između ostalog, uputila bagere na barikade, Knežević je sa svojom jedinicom ušao na Cetinje iz pravca Budve, dok je Rakonjac bio u ekipi koja je bila direktna pratnja Porfirija i Joanikija, u operativnom štabu je bio Gorović...
Lažnim informacijama do pritiska
Beogradske Novosti objavile su 4. septembra, sat i po prije ponoći, informaciju da mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije neće biti ustoličen u Cetinjskom manastiru.
Oni su saopštili da su patrijarh Porfirije i mitropolit Joanikije podlegli pritiscima crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića i vicepremijera Dritana Abazovića, koji su ih, kako su naveli, ubeđivali da bi odlazak na Cetinje bio veliki bezbjednosni rizik po cijelu državu.
Nedugo zatim vijest o odgađanju ustoličenja objavila je i agencija Tanjug, poznata po dobrim konekcijama s Beogradskom patrijaršijom, koja je napisala da joj je potvrđeno da je do odgađanja došlo nakon što su Krivokapić i Abazović urgirali kod najviših predstavnika SPC.
Nakon što je te informacije prenio veliki broj domaćih i regionalnih medija, oglasio se Porfirije koji je Tanjugu saopštio da SPC neće odustati od ustoličenja Joanikija u Cetinjskom manastiru.
Vijest da će intronizacija biti na Cetinju ubrzo je objavljena i na sajtovima SPC i MCP.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sjutradan je, nakon ustoličenja, kazao da je dobro što je Vlada Crne Gore “promijenila odluku i dozvolila” da se ustoličenje novog poglavara MCP obavi u Cetinjskom manastiru.
Jedan od crnogorskih portala koji je objavio informaciju o otkazivanju ustoličenja je kasnije indirektno priznao da je objavio lažnu vijest da bi se izvršio pritisak na Vladu da ne odustane od obezbjeđivanja intronizacije u Cetinjskom manastiru.
Krivokapić je saopštio da odgađanje nikad nije bilo opcija. Da nikad nije donijeta odluka o odlaganju potvrdio je veliki broj izvora “Vijesti”.
Bonus video:
