Evropska komisija danas predstavlja Izvještaj o napretku, “Vijesti” imale uvid u nacrt glavnih zaključaka

Potreban snažan pravosudni odgovor na visoku korupciju

Crna Gora mora da riješi sistemske nedostatke u pravosudnom sistemu, uključujući i način na koji se pred sudovima rješavaju slučajevi organizovanog kriminala, piše u nacrtu glavnih zaključaka EK u koji su “Vijesti” imale uvid

27375 pregleda 92 reakcija 29 komentar(a)
EK konstatuje da je korupcija i dalje prisutna u mnogim oblastima, Foto: Shutterstock
EK konstatuje da je korupcija i dalje prisutna u mnogim oblastima, Foto: Shutterstock

Crnoj Gori potrebna je jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije, kao i snažan odgovor pravosuđa na korupciju na visokom nivou - navodi se u nacrtu glavnih zaključka Izvještaja Evropske komisije o napretku, u koji su “Vijesti” imale uvid.

U dokumentu koji će evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji predstaviti danas članovima Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET), piše da Crna Gora mora da riješi sistemske nedostatke u pravosudnom sistemu, uključujući i način na koji se pred sudovima rješavaju slučajevi organizovanog kriminala.

U zaključcima, između ostalog, piše da je Crna Gora ostvarila određeni nivo pripremljenosti u borbi protiv korupcije.

Kako se navodi, ostvaren je ograničen napredak, pri čemu su prošlogodišnje preporuke djelimično ispunjene u pogledu daljih rezultata po pitanju sprečavanja korupcije, kao i napora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) u rješavanju njenih izazova.

”Rezultate o oduzimanju imovine potrebno je dodatno poboljšati. ASK je pod novim rukovodstvom pokazao proaktivniji pristup, posebno u jačanju komunikacionih i terenskih aktivnosti prema javnosti, medijima i civilnom društvu, te u rješavanju predmeta iz prethodnih godina. Uprkos pozitivnom trendu, izazovi koji se odnose na nezavisnost ASK-a, postavljanje prioriteta, selektivni pristup i kvalitet njegovih odluka ostaju i zahtijevaju stalne napore”, piše u dokumentu.

Evropski komesar Oliver Varhelji
Evropski komesar Oliver Varheljifoto: Luka Zeković

EK konstatuje da je korupcija i dalje prisutna u mnogim oblastima, i da je potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje ovog pitanja, kao i snažan odgovor pravosuđa na korupciju na visokom nivou.

Crna Gora, kako se navodi u dokumentu, ima određeni nivo pripremljenosti, odnosno umjereno je pripremljena za borbu protiv organizovanog kriminala.

”Postignut je određeni napredak u ispunjavanju prošlogodišnjih preporuka, posebno u poboljšanju pristupa policije ključnim bazama podataka i povećanju broja istražitelja i stručnjaka u ključnim oblastima. Broj istraženih i procesuiranih predmeta organizovanog kriminala nastavio je da raste, a broj predmeta u kojima je presuđeno gotovo se utrostručio”, piše u zaključcima u koje su “Vijesti” imale uvid.

Iz EK su naveli i da je međunarodna policijska saradnja dobro uspostavljena i da nastavlja da daje rezultate sa, kako su rekli, “nezabilježenim zapljenama droge u inostranstvu”.

Međutim, dodaju iz EK, kapaciteti za rješavanje krijumčarenja cigareta i pranja novca još nisu na očekivanom nivou.

Kad je riječ o osnovnim ljudskim pravima, EK smatra da Crna Gora u velikoj mjeri ima uspostavljen zakonodavni i institucionalni okvir i da je postigla određeni napredak u ispunjavanju obaveza utvrđenih međunarodnim instrumentima i zakonima o ljudskim pravima.

”Međutim, efikasna implementacija ostaje izazov. Efikasnost istraga o prekomjernoj upotrebi sile od organa reda i zločinima iz mržnje mora se dodatno unaprijediti. Ranjive grupe - uključujući Rome i Egipćane, te osobe s invaliditetom - nastavljaju da se suočavaju s više oblika diskriminacije i poteškoćama u ostvarivanju svojih prava u administrativnim i sudskim postupcima. Žene i dalje doživljavaju nejednakost prilikom učestvovanju u političkom i javnom životu, te pristupu zapošljavanju i ekonomskim mogućnostima”.

Kad su ekonomski kriterijumi u pitanju, navodi se da je Crna Gora donekle napredovala i da je osrednje spremna da razvije funkcionalnu tržišnu ekonomiju. Napominje se da je zbog kovida-19 nastupila snažna recesija u 2020. zbog efekata na turizam od kog je ekonomija zavisna, a da se to negativno prelilo na privatnu potrošnju, investicije, zaposlenost, trgovinu i javne finansije.

Pohvaljene su ekonomske mjere podrške za koje se navodi da su u velikom obimu dobro targetirane, transparentne i privremene.

Ističe se da je uredna tranzicija vlasti doprinijela efektivnim politikama kao odgovor na situaciju s kovidom i da je nova Vlada ublažila fiskalne rizike. Zaključuje se da je finansijski sektor bio stabilan tokom krize i da je to rezultat jake pozicije u pretkriznom vremenu i mjera podrške nadležnih, ali da odgođeni uticaj krize na bankarske bilanse znači da je potreban monitoring finansijskih institucija.

Kvalitet obrazovnog sistema nije na nivou potrebnom da se podigne “ljudski kapital”, a ističe se i da pored moderne telekomunikacione i energetske infrastrukture, postoji značajan deficit u transportnoj infrastrukturi, što remeti integraciju s regionalnim i tržištem EU. Kao značajne prepreke se navode i nizak nivo sofisticiranosti domaćih proizvoda, mala veličina lokalnih kompanija...

Kad su u pitanju odnosi sa susjedima i regionalna saradnja, u nacrtu se navodi da je Crna Gora ostala konstruktivno posvećena bilateralnim odnosima s državama iz okruženja, uprkos tenzijama i rastu nacionalističke retorike u bilateralnim odnosima sa Srbijom.

Crna Gora je u decembru 2010. godine postala država kandidat za članstvo u EU, a pregovore o članstvu zvanično je počela 29. juna 2012. Država je otvorila svih 35 pregovaračkih poglavlja, od čega su privremeno zatvorena samo tri.

Varhelji će danas predstaviti Paket proširenja za 2021, koji EK usvaja svake godine, a koji obuhvata procjenu stanja u pristupnom procesu i sprovođenju reformi u državama kandidatima.

Nakon ocjene EK o reformama u svakoj državi koja učestvuju u integracionom procesu, izvjestioci AFET-a izradiće nacrte rezolucija za zemlje sa zaključcima i preporukama Evropskog parlamenta.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti izmijenjen nakon ograničenih konsultacija

U nacrtu piše i da su rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom i dalje pitanja koja izazivaju ozbiljnu zabrinutost.

”Etnički i vjerski motivisani napadi, zločini iz mržnje i govor mržnje nastavljaju da rastu. Crna Gora je samo djelimično ispunila prošlogodišnje preporuke. Pristup pravdi, posebno za ugrožene grupe, treba poboljšati. Izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti usvojene su nakon ograničenih i ne potpuno inkluzivnih konsultacija s vjerskim zajednicama”, piše u dokumentu.

Savjet RTCG izabran bez široke podrške među strankama

U nacrtu piše da je Crna Gora ostvarila određeni nivo pripremljenosti u oblasti slobode izražavanja. Ostvaren je, kažu iz EK, ograničeni napredak tokom izvještajnog perioda i samo djelimično su adresirane prošlogodišnje preporuke.

”Bilo je nekih novih pomaka u istrazi o ranjavanju istraživačke novinarke (Olivere Lakić) 2018. godine, ali ostaje da se osigura potpuno i efikasno sudsko praćenje ovog slučaja i drugih važnih slučajeva. U aprilu 2021. Vlada je osnovala novu ad hoc komisiju za praćenje nasilja nad medijima, ali se još nije u potpunosti ili efikasno pozabavila značajnim preporukama prethodne komisije”, piše u dokumentu.

RTCG
foto: Luka Zeković

Iz EK ističu da je revizija pravnog okvira u toku kako bi se riješila dodatna pitanja utvrđena Zakonom o medijima i Zakonom o nacionalnom javnom emiteru RTCG, kako bi se upotpunili novim zakonom o audio-vizuelnim medijima i kako bi se osiguralo njihovo potpuno usklađivanje s pravnim tekovinama EU i evropskim standardima.

”Potrebni su dodatni napori kako bi se ograničili efekti dezinformacija, onlajn uznemiravanja i govora mržnje, istovremeno osiguravajući da takve mjere ne ograničavaju slobodu izražavanja”, napominju iz EK.

Skupština Crne Gore je, navode, izabrala novi Savjet RTCG u junu 2021. godine bez široke podrške među strankama.

”Nakon ove promjene i naknadnih promjena rukovodstva RTCG, Javni servis počeo je da prikazuje politički raznovrsnije sadržaje. Medijska scena i dalje je veoma polarizovana, često obilježena politički pristrasnim i neuravnoteženim izvještavanjem, uključujući veliko učešće stranih medija iz regiona, što je bilo posebno zapaženo u vrijeme izbora. Mehanizmi medijske samoregulacije i dalje su slabi”, piše u nacrtu.

Preporučujemo za Vas