Ilustracija, Foto: Shutterstock

Stara vlast usporila integracije, nova ih zakočila

Godina traćenja vremena i udaljavanja od EU

Vlada nastavlja da radi, a Tužilački savjet da ne radi, pa će se i dalje sprečavati reforma, kaže Gorjanc Prelević Simović Zvicer apeluje na poslanike da se izdignu iznad političkih razlika i vode računa o nacionalnim interesima Visoki predstavnici EU i SAD pozvali političke aktere u Crnoj Gori da sarađuju

28713 pregleda 116 reakcija 35 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Decenijska praksa politizovanih institucija, loše nasljeđe bivše vlasti, nesposobnost nove da pokrene reformu pravosuđa, politička polarizacija i podjele, glavni su uzroci loših ocjena u novom izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru, smatraju sagovornici “Vijesti”.

U izvještaju EK ocijenjeno je da u oblasti pravosuđa, koja je najgore ocijenjena, nije ostvaren napredak, da ključne reforme stagniraju, a da su važna imenovanja još “na čekanju” u parlamentu.

EK konstatuje da je korupcija i dalje prisutna u mnogim oblastima i da je potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje ovog pitanja, kao i snažan odgovor pravosuđa na korupciju na visokom nivou.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević, kaže da joj je najupečatljivije to što je EK prvi put zaključila da u oblasti pravosuđa sveukupno nije bilo nikakvog napretka.

”Nova vlast do sada nije pokazala da je u stanju da pokrene reformu pravosuđa, iako od toga zavise i vladavina prava i ukupni napredak u pregovorima sa EU. Od neuspjeha sa tom reformom profitira samo opozicija, tj. bivša vlast, koja je prethodnih godina uspijevala da ubijedi EK u to da je pod njenom vlašću kakav-takav napredak ipak postojao svake godine”, kazala je Gorjanc Prelević “Vijestima”.

Smatra da nedavne političke ucjene u kojima se izbor Tužilačkog savjeta koristi kao moneta za potkusurivanje, čine da svi na vlasti djeluju kao nesposobnjakovići, bar u očima EU, kojoj navodno svi teže.

”Da bi Tužilački savjet proradio, Skupština mora da izabere njegovih pet novih članova. Njihov izbor Demokratski front (DF) i Demokrate uslovljavaju rekonstrukcijom Vlade, do koje, po svemu sudeći, neće doći. To znači da će ova Vlada nastaviti da radi, a Tužilački savjet da ne radi, a to znači da će se i dalje sprečavati reforma, i, u krajnjem, obustaviti rad tužilaštva”, smatra sagovornica.

Ona navodi da se u Izvještaju ponavljaju jedne te iste kritike već godinama, kao što su nedostataka nezavisnosti, posebno Sudskog savjeta, nedostatak spremnosti da se utvrđuje odgovornost i sudija i državnih tužilaca, neuvjerljivo ocjenjivanje, nedovoljna obrazloženja odluka oba savjeta, nepouzdani statistički podaci....

Gorjanc Prelević kaže da bi vladajuća većina to trebalo da iskoristi i da se do sad već pokaže kao pouzdan partner Evrope, koji je u stanju da sprovede reforme koje je prethodna vlast fingirala.

Umjesto toga, dodaje ona, ispostavilo se da je pomoć Evrope, npr. Venecijanske komisije, tražena samo imidža radi, jer, kaže, neke od njenih najvažnijih preporuka poslije nisu prihvaćene.

”Na primjer, u Izvještaju se posebno kritikuje neusvajanje preporuke da se ne prekida mandat članovima Tužilačkog savjeta do januara 2022, kad je on isticao. Sad može lako da se desi da Savjet i ne proradi do januara, pa je ignorisanje te preporuke bilo sasvim besmisleno žrtvovanje principa i dobrih ocjena evropskih partnera”, podvlači Gorjanc Prelević.

Gorjanc Prelević
Gorjanc Prelevićfoto: PR Centar

Crna Gora, kako se još navodi u dokumentu, ima određeni nivo pripremljenost u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, ali i dalje je ključna tranzitna država za trgovinu drogom.

U oblasti slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti, piše da i dalje brinu religijski motivisani napadi, koji su se nastavili i nakon izbora u avgustu 2020. i tokom 2021. godine.

Navodi se i da je nedostatak konstruktivnog angažmana svih aktera u Skupštini spriječio smislen politički dijalog, dodatno polarizirajući politički pejzaž.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde i član Tužilačkog savjeta, Boris Marić, kazao je “Vijestima” da je više razloga za loše ocjene koje je EK dala crnogorskom pravosuđu, ali da su dva ključna.

”Prvo, već godinama imamo hroničnu krizu političkog sistema. Drugo, činjenica je da decenijama gajimo praksu politizovanih institucija, koje tako postavljene imaju otpor prema reformama ili ih fingiraju. Nije lako raskinuti s negativnom praksom koja je dobila loše ocjene u Izvještaju EK...”, istakao je on.

Marić smatra da su funkcionalni Sudski i Tužilački savjet uslov svih uslova za napredak u poglavlju 23.

”Zakonodavna vlast u kojoj se jasno vidi dubina političke krize, mora pronaći način da sprovede procedure konsolidovanja i konstituisanja u punom kapacitetu Sudskog i Tužilačkog savjeta”, naglašava sagovornik.

On ocjenjuje da je velika odgovornost za aktuelno stanje u pravosuđu na izvršnoj i pravosudnoj vlasti. Međutim, dodaje da ima mnogo prostora za napredak i promjenu sadašnjih praksi, kako bi se garantovalo pokretanje suštinskih reformi.

”U pripremi su mnogi zakonski tekstovi - za ispitivanje porijekla imovine, izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku, Krivičnog zakonika, Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o lobiranju... Normativno unapređenje možda je i lakše obezbjediti od potrebnih većina za izbor Sudskog i Tužilačkog savjeta, koje su trenutno primarne”, navodi Marić.

Marić
Marićfoto: Savo Prelević

Najveći izazov, prema njegovim riječima, ipak ostaju depolitizacija i puna profesionalizacija državnih organa, na šta, kaže, evropski partneri suštinski ukazuju.

”Rješavanje slučajeva visoke korupcije, borba s organizovanim kriminalom, rasvjetljavanje napada na novinare, popravljanje ukupnog osjećaja da je pravda dostižna pred crnogorskim državnim organima... Reforme i vladavina prava su naš nacionalni interes, a pregovarački proces je sredstvo da dođemo do cilja”, poručuje Marić.

Simović Zvicer: Ocjene EK treba sve da zabrinu

Predsjednica Sudskog savjeta, Vesna Simović Zvicer, kazala je da Izvještaj EK treba pažljivo pročitati i obratiti pažnju na ključne preporuke i probleme na koje je ukazala ta institucija.

Ona smatra da ocjene EK treba sve da zabrinu.

”Što se tiče primjedbi koje se odnose na rad Sudskog savjeta, moramo da im priđemo s dužnom pažnjom i da ih implementiramo u mjeri u kojoj možemo u ovakvom sastavu. Ukazano je na neke probleme koje smo imali prethodne godine, kao na poništenje odluke o izboru kandidata za sudije osnovnih sudova. U Izvještaju piše da je primjetan napredak u transparentnosti u radu Sudskog savjeta, ali i to je nešto na čemu ćemo morati i dalje da radimo. EK je ukazala i na situaciju s neizborom predsjednika Vrhovnog suda, da smo imali tri neuspjela javna poziva...”, rekla je ona “Vijestima”.

Simović Zvicer kaže da EK, između ostalog, u Izvještaju ukazuje na neke probleme na koje je i ona upozoravala, kao što je afera s dodjelom stanova sudijama.

”Nedopustivo je da bilo kome stambeno pitanje rješava neko mimo njegovog poslodavca. Posebno kad govorimo o nosiocima sudijske funkcije, koji moraju da budu nezavisni u radu. Na ovaj način se postavlja veliki znak pitanja - da li možete biti nezavisni ako u sporovima odlučujete protiv onoga ko vam je riješio stambeno pitanje”, rekla je Simović Zvicer.

Simović Zvicer
Simović Zvicerfoto: Savo Prelević

Navodi da je EK ukazala i na činjenicu da Sudski savjet radi u “krnjem” sastavu i da je mandat članovima tog tijela iz reda uglednih pravnika produžen na osnovu zakonskog rješenja još u julu 2018. godine.

”Ovo je još jedan važan apel poslanicima da se moraju izdići iznad svojih političkih razlika i voditi računa o nacionalnim interesima. Jedan od tih interesa je da se postigne potrebna većina za ključne funkcije u pravosuđu”, naglašava Simović Zvicer.

Ona kaže da se jedna od preporuka EK odnosi na potrebu unapređenja zakonodavnog okvira koji se odnosi na etičku i disciplinsku odgovornost sudija.

”Sudski savjet ima predstavnike u radnoj grupi za izradu izmjena Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Dali smo predloge koji bi se odnosili kako na redefinisanje postojećih disciplinskih prekršaja, tako i na aktivnu legitimaciju. Po važećim rješenjima, nijedan član Sudskog savjeta ne može da inicira postupak za disciplinsku odgovornost nekog sudije. To u značajnoj mjeri utiče i na broj disciplinskih postupaka, koji se u Izvještaju navodi kao problematičan, jer je riječ o malom broju”, napominje Simović Zvicer.

Bivša vlast ostavila negativno nasljeđe

Građanska aktivistkinja i članica Radne grupe za poglavlje 23 “Pravosuđe i temeljna prava”, Dina Bajramspahić, rekla je “Vijestima” da, kada je u pitanju pravosuđe, to su hronične boljke koje traju godinama, ako ne i decenijama.

Podsjeća da EK poziva na političku odlučnost da se postignu dogovori oko ključnih pozicija u pravosuđu jer je to nesumnjiv javni interes i od najveće važnosti za dobrobit cijelog društva.

”To je mjerilo zrelosti i neophodnost, kako bismo jednog dana imali institucije i treću granu vlasti koja ne služi ni jednoj ni drugoj političkoj grupaciji i kojoj možemo da vjerujemo. Sudski savjet, Tužilački savjet, Ustavni sud su disfunkcionalni.

Nezavisnost i profesionalizam nije na očekivanom nivou. Međutim, veoma je važno da ne prođe ispod radara da osim onoga što je bivša vlast ostavila kao negativno nasljeđe u ovoj oblasti, a čega je pregršt, nova vlast je i sama dala negativan doprinos i time snizila ocjenu u ovom poglavlju”, rekla je Bajramspahićeva.

Bajramspahić
Bajramspahićfoto: Savo Prelević

Kazala je da je u izvještaju prva preporuka EK u ovom dijelu “da vlast osigura da se ispune sve preporuke Venecijanske komisije o tzv. tužilačkim zakonima, te da se zakoni u punoj mjeri usaglase sa mišljenjem Venecijanske komisije i GRECO preporukama”.

“Drugim riječima, EU nije prešla preko onoga što se desilo i traži da se novokreirani problemi isprave i na tome uporno istrajava. Suština je da je nova vlast, a to joj nije prvi put, pokušala da objektivne probleme rješava nedemokratskim, revanšističkim sredstvima i novim političkim čistkama, a to je potpuno neprihvatljivo ako želimo da demokratizujemo i evropeizujemo institucije”, smatra ona.

Šef radne grupe za poglavlje 23 Bojan Božović kazao je da će se truditi da ocjene iz ovogodišnjeg Izvještaja EK poprave.

”Očekujemo da će naredni non-pejper EK prepoznati napredak u oblasti pravosuđa”, rekao je Božović na plenarnoj sjednici Radne grupe za poglavlje 23.

Borelj i Blinken pozvali da se održi orijentacija države ka EU

Visoki predstavnik Evropske unije (EU) Žozep Borelj i državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Entoni Blinken pozvali su političke aktere u Crnoj Gori da sarađuju, kako bi održali stratešku orijentaciju države ka EU.

Kako je saopšteno iz Evropske službe za spoljne poslove, Borelj i Blinken su se prošle sedmice sastali u Vašingtonu, gdje su se dogovorili o tome da ojačaju zajednički angažman na zapadnom Balkanu i da podrže napredak regiona na putu ka EU.

Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa juče je uručila izvještaj EK predsjednicima države, parlamenta i Vlade.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopštio je da se izvršna vlast mora vratiti neophodnoj dinamici pregovaračkog procesa, kako bi se prevazišao zastoj u pregovorima sa EU.

On je na Tviteru napisao da je izvještaj objektivan i da prikazuje depresivnu sliku, koja se pod hitno mora mijenjati.

”Zastoj u pregovaračkom procesu mora se prevazići konsolidovanjem pregovaračkih struktura i povratku izvršne vlasti neophodnoj dinamici pregovaračkog procesa”, kazao je Đukanović.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić kazao je da je zadovoljan ocjenama koje se odnose na Skupštinu.

Napominjući da proces integracija znači dvosmjerno djelovanje, on je ocijenio da bi pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji značilo i prekid zastoja u politici proširenja, saopšteno je iz parlamenta.

Premijer Zdravko Krivokapić istakao je, kako je saopšteno iz Vlade, važnost sinhronizovanog djelovanja sve tri grane vlasti u Crnoj Gori, kako bi se što prije došlo do neophodnih reformi.

Izvještaj pokazao i nove boljke

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević ocijenila je da Izvještaj EK nije ukazao samo na stare boljke nego i na neke nove, a u vladavini prava zabilježen je ubjedljivo najgori rezultat u prethodnih nekoliko godina.

Ona je u “Bojama jutra” na TV Vijesti rekla da je taj rezultat zabrinjavajući jer je Crna Gora prihvatila novu metodologiju, koja ima zahtjevniji pristup kada je kvalitet reformi u pitanju i koja u srž procesa stavlja vladavinu prava.

Programski direktor Centra za političku edukaciju Dragiša Janjušević rekao je da je EK akcentovala političku polarizaciju i podjele, a generalna ocjena je da država sporo napreduje, iako pregovara skoro deceniju.

Janjušević
Janjuševićfoto: Vijesti/Luka Zeković

”Ranije nijesmo imali toliko ekspliciranje i akcentovanje te polarizacije, iako smo imali situacije da 39 poslanika bojkotuje parlament, kao poslije izbora 2016”, kazao je Janjušević agenciji Mina.

Umjesto reformama, bavili se crkvom

Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Dragan Koprivica, saopštio je da posljednji izvještaj EK jasno ukazuje da političke elite u prethodnoj godini nijesu dominantno djelovale u javnom, već u partijskom interesu.

On je rekao da izvještaj pokazuje i da u fokusu političkih elita nisu bile teme od značaja za proces evropske integracije.

”Umjesto reformskih procesa, u toku izvještajnog perioda su političkom agendom dominirala pitanja koja se tiču vjerskih zajednica, etničke pripadnosti ili partijskih interesa”, kazao je Koprivica.

Iz Građanske alijanse (GA) naveli su da je izvještaj EK objektivan i temeljan i pozvali institucije da ga shvate kao posljednju šansu države za pridruživanje EU. Ocijenili su da Izvještaj jasno pokazuje da se zamrznuto stanje oko srednje ocjene tri zadržalo i da se brojne oblasti ponavljaju iz godine u godinu bez ikakvog napretka.

Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović rekao je da je izvještaj relativno slabiji nego što bi svi u Crnoj Gori željeli, ali za to postoje realni razlozi.

On je agenciji Mina rekao da je posljednjih nekoliko godina, dok je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS), napredak Crne Gore prema EU praktično bio zaustavljen zbog neformalno aktivirane klauzule balansa.

Generalni sekretar GP URA Mileta Radovanić rekao je da je Izvještaj EK o napretku Crne Gore u skladu sa očekivanjima, navodeći da je primijećena spremnost Vlade i bezbjednosnog sektora da se uhvate u koštac sa organizovanim kriminalom i korupcijom.

On je naglasio da nema valjane borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije sve dok pravosuđe ne doživi reformu i postane profesionalno, nezavisno i depolitizovano.

Sudski savjet, Tužilački savjet, Ustavni sud su disfunkcionalni. Nezavisnost i profesionalizam nije na očekivanom nivou. Međutim, veoma je važno da ne prođe ispod radara da osim onoga što je bivša vlast ostavila kao negativno nasljeđe u ovoj oblasti, a čega je pregršt, nova vlast je i sama dala negativan doprinos i time snizila ocjenu u ovom poglavlju”, rekla je Dina Bajramspahić

Opoziciju brine usporavanje integracija

Iz opozicionih partija ocijenili su da je za zabrinutost što je potpuno usporen integracioni proces, za šta okrivljuju aktuelnu vlast.

Šef poslaničkog kluba DPS-a, Danijel Živković, rekao je “Vijestima” da Izvještaj EK pokazuje da su parlamentarna većina i Vlada ugrozile evropski put Crne Gore i zaustavile napredak i reforme.

”Godina potrošena u međusobnim optužbama, ucjenama i borbi za bolje funkcije oslikana je u Izvještaju EK. Koliko su važne integracije, pokazuje odnos većeg dijela vladajuće većine, koji bojkotuje rad Skupštine”, naglasio je on.

Ovo je, prema njegovim riječima, najgori Izvještaj koji je EK isporučila Crnoj Gori.

”I to pokazuje koliko je ova vlast sposobna da proces integracija dovede do kraja. Zbog toga je neophodno da ovu vlast smijenimo što prije, kako bismo spriječili propadanje društva i države. DPS ostaje konstruktivan partner u daljem procesu integracija, i vrlo brzo će biti ključni nosilac nove vlasti u Crnoj Gori”, poručuje Živković.

Živković
Živkovićfoto: Luka Zeković

Potpredsjednik Liberalne partije Jovo Rabrenović je kazao da je Izvještaj pokazao da je Vlada odustala od daljeg puta ka EU i integracije Crne Gore u zajednicu najrazvijenih država svijeta.

Generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović je rekao da je crnogorska vlast sve uradila da do kraja obesmisli integracioni proces i zaustavi kretanje ka EU i obezbijedila najgori izvještaj Evropske komisije o napretku države.

Iz Bošnjačke stranke (BS) su saopštili da je Izvještaj EK realna slika stanja u državi u posljednjoj godini i naveli da su zabrinuti što je potpuno usporen integracioni proces.

ASK muče repovi iz prošlosti

Predsjednik Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Momčilo Radulović, rekao je da se može konstatovati da su dobijene vrlo pozitivne ocjene i da je dat podsticaj da “nastavimo u pravcu u kojem radimo”.

”Da, nažalost, i dalje imamo neke repove iz prošlosti sa kojima moramo da se nosimo, a koji ne zavise samo od nas, nego i od drugih institucija, prevashodno pavosudnih. U svakom slučaju, nešto što ćemo i u narednom periodu morati da radimo i razmatramo. Ali to je sasvim razumljivo, kao što je razumljivo da je sav onaj napredak koji je konstatovan vidljiv i u Izvještaju EK, s tim što se na neki način traži da se ovim pravcem nastavi”, rekao je Radulović na sjednici Savjeta ASK-a.

On je najavio da bi uskoro trebalo da izađe “peer review”, u kojem je, prema njegovim riječima, rad Agencije veoma pozitivno ocijenjen.

U Izvještaju ni riječ o Cetinju

Iako u Izvještaju EK piše da on pokriva period od juna 2020. do juna 2021, u dokumentu su notirani i neki kasniji događaji - odluka predsjednika Skupštine Alekse Bečića da proglasi šest članova Tužilačkog savjeta, zapljena više od tone kokaina u Zeti, osnivanje Vladinog preduzeća “Montenegro Works”, promjena menadžmenta RTCG, posjeta turskog predsjednika Erdogana...

Međutim, u Izvještaju nisu pomenuti ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju 5. septembra i događaji koji su pratili taj vjerski obred.

Pisonero Hernandez: Izvještaji daju fer procjenu situacije

Portparolka EK Ana Pisonero Hernandez juče je kazala da izvještaji o napretku zemalja u okviru paketa proširenja jesu stav svih komesara i daju fer procjenu situacije.

Novinari u Briselu pitali su da li komesar za proširenje, Oliver Varhelji, koji je ranije glasao protiv izvještaja o vladavini prava u zemljama članicama EU, može da daje kredibilnu ocjenu vladavine prava u zemljma okruženja, a iz Komisije je odgovoreno da su Paket proširenja i izvještaji o napretku prošli kroz temeljan proces i da je ono što je juče predstavljeno “prikladno i predstavlja sve komesare”.

Ana Pisonero Hernandez
foto: EK

”Kolegijum komesara je usvojio juče Paket proširenja koji nudi detaljnu, zasnovanu na činjenicama i vrlo strogu procjenu gdje se svaka od zemlja iz procesa proširenja nalazi kada je riječ o svim refromama na EU putu. Izvještaj oslikava i novu meteodologiju koja jača fokus upravo na fundamentalnim reforma kao što su vladavina prava, demokratske institucije, reforma javne administracije i ekonomske reforme. U pitanju su fer i stroge procjene uz preporuke o daljim prioritetima u refomskom procesu zemalja zapadnog Balkana”, rekla je Pisonero, prenosi RTCG.

Preporučujemo za Vas