Analiza KEI: Izvještaj Evropske komisije ima najbolju ocjenu spremnosti do sada

Marković je rekla da ovogodišnji izvještaj, koji pokriva period od juna prošle do juna ove godine, ima srednju ocjenu, i približnih je nalaza kao i izvještaji iz prethodne dvije godine

6101 pregleda 0 komentar(a)
Sa sjednice Vlade, Foto: Saša Matić/Vlada Crne Gore
Sa sjednice Vlade, Foto: Saša Matić/Vlada Crne Gore

Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije (EK) ima najbolju sveukupnu ocjenu spremnosti do sada, kazala je novoimenovana zamjenica glavne pregovaračice Dragana Marković, predstavljajući analizu Kancelarije za evropske integracije (KEI).

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila informaciju o ključnim nalazima iz godišnjeg izvještaja EK za Crnu Goru za ovu godinu, koju je pripremila KEI.

Kako je saopšteno iz Generalnog sekretarijata Vlade, uz analizu ključnih ocjena, informacija sadrži uporedni trend godišnjeg napretka u odnosu na 2019. i prošlu godinu.

“U aneksu informacije, KEI je dala pregled ključnih izazova identifikovanih izvjestajem EK, koji će poslužiti kao osnova za izradu Vladinog Plana implementacije preporuka EK u dijelu njenih nadležnosti, s jasnim fokusom na pojačanu angažovanost resora”, kaže se u saopštenju.

Marković je rekla da ovogodišnji izvještaj, koji pokriva period od juna prošle do juna ove godine, ima srednju ocjenu, i približnih je nalaza kao i izvještaji iz prethodne dvije godine.

“Analiza KEI pokazuje da ovogodišnji izvještaj EK ima najbolju sveukupnu ocjenu spremnosti do sada, dok kada je riječ o mjerenju godišnjeg učinka, dobar napredak bilježe dva poglavlja, određeni napredak 17 poglavlja, ograničeni napredak imamo u 13 poglavlja, a samo jedno poglavlje nije zabilježilo napredak“, navela je Marković.

Prema njenim riječima, lošiji trend bilježi oblast reforme pravosuđa, i to će biti ključ daljeg uspjeha procesa pregovora sa Evropskom unijom (EU).

Marković je istakla da izvještaj konstatuje jasnu političku posvećenost Vlade ostvarenju strateškog cilja – članstva u EU, ali i da u političkim kriterijumima poziva sve tri grane vlasti na veći nivo angažovanosti i odgovornosti u pravcu reforme vladavine prava.

Kako je pojasnila, u ovogodišnjem izvještaju se prvi put daju nalazi za pregovaračka poglavlja u odnosu na tematske klastere definisane kroz novu metodologiju pristupanja EU.

„Klaster Temeljna poglavlja, pored vladavine prava, poseban fokus, između ostalog, stavlja i na ekonomske kriterijume. Ključni princip cjelokupnog daljeg napretka u procesu ostaje neophodnost ispunjenja privremenih mjerila u okviru poglavlja 23 i 24“, kazala je Marković.

Bonus video: