Trenutnu blokadu Ustavnog suda moguće je riješiti već na narednoj sjednici Skupštine, ako se po hitnom postupku u dnevni red uvrste izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, rekla je predsjednica Socijalista i nekadašnja poslanica SNP-a Snežana Jonica.
Ona je za “Vijesti” kazala da je u ovom trenutku neprihvatljiva i pomalo apsurdna situacija da Sud radi (ili češće ne može da radi) sa pet sudija i da će petom sudiji po sili zakona mandat prestati 1. januara 2022. godine, iako formalno nijesu stvoreni preduslovi da se to konstatuje i pokrene izbor i trećeg sudije.
”Pred nama je otvoreni rizik - da nakon što od 1. januara Sud bude sveden na samo četvoro sudija - u vrijeme kada se budu održavali lokalni izbori u dvije trećine crnogorskih opština budemo u poziciji da bolovanje samo jednog sudije može onemogućiti Sud da se sastane i odlučuje kao zadnja instanca u izbornim sporovima”, kazala je Jonica koja je jedan od kandidata za sudiju Ustavnog suda.
Sudija Dragoljub Drašković je 1. oktobra ove godine stekao uslove za starosnu penziju sa navršenih 66 godina, ali predsjednik Ustavnog suda Budimir Šćepanović o tome nije obavijestio Skupštinu, kao nadležnu za izbor sudija, iako ga na to obavezuje Ustav i Zakon o ustavnom sudu. Sudijama automatski prestaje funkcija kada steknu uslove za starosnu penziju.
Skupštinski Ustavni odbor bi uskoro trebalo da sasluša kandidate za dvoje sudija Ustavnog suda, nakon što su početkom godine u starosnu penziju otišli Mevlida Muratović i Hamdija Šarkinović.
Jonica podsjeća da jedino parlament ima mehanizam za rješavanje situacije i to može uraditi već na sjednici planiranoj za 12. novembar, ako po hitnom postupku uvrsti u dnevni red Predlog za izmjenu i dopunu Zakona o Ustavnom sudu.
“Jednostavno - potrebno je uraditi korekcije u članu 7 stav 2 Zakona kojim je propisano: ‘Ustavni sud o ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije Ustavnog suda, obavijestiće predlagača koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata’”.
Objašnjava da umjesto da Ustavni sud obavještava, treba propisati da predsjednik Ustavnog suda obavještava predlagača o ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata, i na taj način izbjeći glasanje i preglasavanje u Ustavnom sudu i aktu obavještenja dati i formalno-tehnički karakter kakav suštinski i ima.
“Treba dodati i deblokirajući mehanizam za sve buduće situacije u slučaju da predsjednik Ustavnog suda ne može ili neće da postupi po ovoj normi, tako što će se propisati da će predlagač (u aktuelnom slučaju Ustavni odbor) sam konstatovati vrijeme prestanka mandata, odnosno ispunjenja uslova za starosnu penziju sudije, u roku od 15 dana od dana kada je istekao rok u kojem je predsjednik Ustavnog suda dužan da dostavi obavještenje”.
Jonica podsjeća da je za izbor sudije Ustavnog suda potrebna dvotrećinska većina u Skupštini u prvom glasanju, odnosno tropetinska u drugom, što je u ovom trenutku teško obezbijediti.
“Međutim, teret odgovornosti za posljedice koje nastaju po građane Crne Gore zbog blokade Ustavnog suda nije samo na jednoj strani, već je potpuno jednaka odgovornost i vlasti i opozicije”.
Upozorila je da država u kojoj je blokiran rad Ustavnog suda ne može biti garant pravne sigurnosti njenih građana, pa samim tim ni vladavine prava.
Ona je rekla da u ovom trenutku u Ustavnom sudu “čeka” više od 3.500 predmeta po ustavnim žalbama i skoro 250 predmeta u kojima se postavlja pitanje saglasnosti zakona i drugih propisa sa Ustavom.
”Žrtve tog stanja su građani Crne Gore. Podnosioci preko 3.500 neriješenih ustavnih žalbi čekaju da ostvare svoje prava, čime im se dodatno usporava i pravo na korišćenje sljedećeg nivoa zaštite - predstavke Evropskom sudu za ljudska prava. U dijelu ocjene ustavnosti i zakonitosti gdje imamo skoro 250 propisa čije preispitivanje takođe čeka pred Ustavnim sudom, broj građana na čija prava se značajno može odraziti vrijeme i način odlučivanja o tim inicijativama može se mjeriti i desetinama hiljada”.
“Osvježilo” jeste, ali nije “svanulo”
Na pitanje prijeti li blokada i Vrhovnog, Upravnog i Apelacionog suda zbog odluke Sudskog savjeta da konstatuju prestanak funkcije za 27 sudija, Jonica je odgovorila da se slobodno može reći da je crnogorsko pravosuđe u v.d. stanju.
Podsjeća da su na čelu Vrhovnog suda i Vrhovnog državnog tužilaštva vršioci dužnosti, Vrhovni sud radi sa trećinom od ukupnog broja sudija, a Ustavni sud će od 13. oktobra sljedeće godine, kada još jedan sudija stiče pravo na starosnu penziju, biti bez kvoruma za rad. Već dugo, niz sudova radi bez predsjednika.
Smatra da će Sudski savjet, o čijem upitnom legitimitetu nakon produženja mandata do izbora novog, se govorilo na sva zvona, morati sprovesti izbore sudija na ogroman broj upražnjenih sudijskih mjesta.
”Ako svemu ovome dodamo problematično funkcionisanje druge dvije grane
vlasti - činjenicu da je do prije par dana Skupština bila u bojkotu, a da smo nedavno imali presedan da Vlada nije imala kvorum za održavanje sjednice, nesporno se nameće pitanje - kuda plovi ovaj brod? Kratko rečeno, crnogorsko društvo je još u sumraku. Iako smo govorili da je 30. avgusta prošle godine ‘osvježilo’ izgleda da još nije svanulo”.
I dalje, kako je kazala, postoji nesposobnost nedodirljivih i nedodirljivost nesposobnih.
DIK bez predsjednika, nema ko da sazove sjednicu
Jonica podsjeća da od juna Državna izborna komisija nema predsjednika, a po Poslovniku DIK-a jedino predsjednik može sazvati sjednicu DIK-a.
”Ulazimo u izbornu godinu na lokalnom nivou u dvije trećine crnogorskih opština, a van funkcije su nam organi koji imaju presudnu ulogu u odlučivanju o izbornim sporovima. O žalbama na odluke opštinskih izbornih komisija odlučuje DIK, kojeg nema ko da sazove dok se ne izabere predsjednik, a o zakonitosti odluka DIK-a nadležan je da odlučuje Ustavni sud kojem se može desti da nema kvorum u slučaju da samo jedan sudija dobije koronu ili ode na bolovanje iz drugog razloga”.
Funkcija predsjednika DIK-a ostala je upražnjena nakon što je Skupština 17. juna razriješila dotadašnjeg predsjednika Aleksu Ivanovića.
Bonus video:
