Cetinjski događaji za potkusurivanje vlasti i opozicije

Skupština bi danas trebalo da razmatra predlog za utvrđivanje odgovornosti Mila Đukanovića za povredu Ustava, kao i interpelaciju o radu Đorđa Radulovića zbog sumnje da je dao netačne instrukcije ambasadorima Crne Gore u vezi s cetinjskim događajima

417 pregleda 0 komentar(a)
Đukanović sa savjetnikom Milanom Roćenom i obezbjeđenjem na Cetinju 4.septembra, Foto: BORIS PEJOVIC
Đukanović sa savjetnikom Milanom Roćenom i obezbjeđenjem na Cetinju 4.septembra, Foto: BORIS PEJOVIC

Dva i po mjeseca nakon događaja na Cetinju i nešto više do dvije sedmice pred lokalne izbore u toj opštini, poliitčka rasprava o odgovornosti najviših državnih zvaničnika na ovu temu i dalje je aktuelna.

Skupština bi danas trebalo da razmatra Predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti predsjednika države Mila Đukanovića (DPS) za povredu Ustava, a nakon toga je i rasprava o interpelaciji o radu minustra vanjskih poslova Đorđa Radulovića zbog sumnje da je dao netačne instrukcije ambasadorima Crne Gore u vezi s cetinjskim događajima.

Prvi predlog podnijeli su poslanici vladajućeg saveza, a drugi opozicije.

Predlog u vezi Đukanovića inicirala je Socijalistička narodna partija (SNP), a potpisalo ga 38 poslanika vlasti, dok je troje poslanika GP URA ranije najavilo da će ga podržati i da iz tehničkih razloga njihovog potpisa nema.

Povod za podnošenje ovog predloga bila je izjava od 28. avgusta, kada je predsjednik države rekao da će doći na protest na Cetinje ako se ne odustane od ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija u tom gradu.

”Nadam se da neću biti u situaciji da 5. septembra i sam budem na Cetinju, tamo gdje budu Cetinjani i gdje je većinska Crna Gora, gdje se brani dostojanstvo države”, kazao je tada Đukanović.

Ustoličenje je održano 5. septembra, a prethodili su mu protesti dijela građana, blokade puteva prema Cetinju. Policija je demonstrante rastjerala suzavcem, a mitropolit je, sa srpskim patrijarhom Porfirijem, helikopterom Vojske Crne Gore došao na Cetinje.

Đukanović je došao na protest 4. septembra, prošetao ulicama Cetinja i do kasno u noć sjedio u Gradskoj kafani sa funkcionerima DPS-a i dijela opozicionih partija, biznismenima, simpatizerima...

U Predlogu za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik povrijedio Ustav, navodi se da je ovakvim postupanjem Đukanović grubo povrijedio član 14 Ustava koji propisuje da su “vjerske zajednice odvojene od države, kao i da su vjerske zajednice ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova”.

Navedeno je i da je Đukanović prekršio član 161 Krivičnog zakonika “organizujući i pozivajući na sprečavanje vjerskog obreda, što je operativno u djelo sprovodio njegov savjetnik za bezbjednost Veselin Veljović”.

Javnosti još nije dostupna informacija da li će Veljović odgovarati ili je oslobođen zbog sumnje da je predvodio demonstrante u probijanju policijskog kordona.

Javnosti još nepoznat ishod istrage protiv Veljovića
Javnosti još nepoznat ishod istrage protiv Veljovićafoto: Luka Zeković

Prema zakonima i Ustavu, Đukanović bi mogao ostati bez predsjedničke funkcije samo ako Ustavni sud procijeni da je povrijedio Ustav, a Skupština nakon toga sa 41 glasom poslanika donese odluku o njegovom razrješenju. Vladajuća koalicija ima 41 poslanika od ukupno 81 u parlamentu.

Ustavni sud trenutno ima problema sa kvorumom za odlučivanje, pa bi njegovo izjašnjavanje moglo da se prolongira.

Ustav Crne Gore propisuje da mandat predsjednika prestaje ostavkom, razrješenjem ili ako je trajno spriječen da vrši dužnost. U članu 98 navodi se da predsjednik može biti razriješen samo u slučaju povrede Ustava i da se u tom slučaju protiv njega može pokrenuti postupak.

”Postupak za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav može pokrenuti Skupština, na predlog najmanje 25 poslanika. Predlog za pokretanje postupka Skupština dostavlja predsjedniku Crne Gore na izjašnjenje. Odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud i bez odlaganja je objavljuje i dostavlja Skupštini i predsjedniku Crne Gore. Predsjednika Crne Gore Skupština može razriješiti kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav”, piše u Ustavu.

Interpelacija o radu MVP može se završiti izglasavanjem nepovjerenja Vladi

Interpelaciju za pretresanje pitanja u vođenju politike Vlade u oblasti vanjskih poslova podnijela je grupa poslanika DPS-A i Liberalne partije.

U interpelaciji piše da je ministar Đorđe Radulović grubo zloupotrijebio službeni položaj, upućujući instrukciju ambasadama kako da informišu zemlje domaćine o događajima na Cetinju 4. i 5. septembra, dan prije nego što je i formirana Komisija Biroa za operativnu komunikaciju Vlade koja tek treba da provjeri ponašanje svih aktera i crnogorske policije. U dokumentu koji je objavila Pobjeda prenosi se ocjena da je crnogorska policija profesionalno reagovala, a da su demonstranti, koji su bili ohrabreni od predsjednika države Mila Đukanovića i poslanika parlamentarne opozicije, inicirali teške incidente –,,izazvali požare, napali policiju kamenjem i navodno Molotovljevim koktelom”, a takođe je prijavljena pucnjava”.

Opozicija tvrdi da je tendeciozno instruirao diplomate
Opozicija tvrdi da je tendeciozno instruirao diplomatefoto: Skupština Crne Gore

U Poslovniku Skupštine piše da se interpelacija može završiti donošenjem zaključka o pitanjima koja su njome pokrenuta, ali i bez odlučivanja. Dodaje se i da se po završenom pretresu interpelacije može podnijeti predlog da se glasa o nepovjerenju Vladi.

Vlada trenutno ima sigurnu podršku manjine u Skupštini, odnosno GP URA i Demokrata- 14 poslanika.

Bonus video: