POLITIČKO NADGORNJAVANJE I BLOKADA INSTITUCIJA VODE GRAĐANE U NESIGURNOST

Država v.d. stanja i „rogova u vreći”

I Vlada i Skupština u v.d. stanju, partije svjesne da je situacija neodrživa i zato su neprestano u kampanji, ocijenila članica radne grupe za poglavlje 23 Dina Bajramspahić. Gotovo da nema tijela pravosudnog sistema koje nije blokirano do te mjere da se može govoriti o potpunoj nelegitimnosti sistema, upozorio Dragan Šoć

27112 pregleda 21 komentar(a)
Kako do potrebne skupštinske većine, Foto: Luka Zeković
Kako do potrebne skupštinske većine, Foto: Luka Zeković

Vlast i opozicija trebalo bi da bez političkih licitiranja deblokiraju pravosuđe, jer sudstvo i tužilaštvo moraju funkcionisati bez obzira na to ko upravlja državom - poručili su sagovornici “Vijesti”.

Advokat i bivši ministar pravde, Dragan Šoć, kazao je da blokada institucija sistema neminovno vodi građane ka nesigurnosti, posebno ako je, kako navodi, riječ o blokadi pravosudnih institucija.

”Gotovo da nema tijela pravosudnog sistema - u širem smislu - koje trenutno nije blokirano do te mjere da se već može govoriti o potpunoj nelegitimnosti sistema. To bi moralo da izazove brigu ne samo kod onih koji se profesionalno bave pravnom strukom, već i kod tzv. običnih građana”, istakao je on za “Vijesti”.

Advokatica i bivša dugogodišnja sutkinja, Maja Zeković, saopštila je da će - ako u što kraćem roku ne budu riješena otvorena pravosudna pitanja - biti jasno da na sceni postoji samo deklarativno zalaganje za unapređenje sistema.

”A da zapravo imamo suštinski političke i, u krajnjem, lične igre, što bi bilo veoma opasno i što bi stvorilo dugoročne posljedice”.

Građanska aktivistkinja i članica Radne grupe za poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava, Dina Bajramspahić, ocjenjuje da je dogovor vladajućih i opozicionih partija ključ za reformu pravosuđa.

”To je obaveza koja mora da se ispuni, pa bi umjesto lamentiranja o tome kako je to teško i kako su naše podjele najveće na cijelom svijetu, odgovorni funkcioneri/ke trebalo da sjednu za sto i pronađu rješenja. Sve drugo bi značilo da su deklarativno za evropske integracije, a da im je u suštini - svejedno. Jer je njima samima dobro, a društvu - kako bude”.

Mnogima odgovara što je Vlada u v.d. stanju: Bajramspahić
Mnogima odgovara što je Vlada u v.d. stanju: Bajramspahićfoto: Savo Prelević

Ključne institucije pravosuđa u blokadi su zbog nemogućnosti postizanja dogovora vlasti i opozicije u Skupštini, koji je neophodan za izlazak iz v.d. stanja.

Za izbor Sudskog savjeta (SS), sudija Ustavnog suda i Vrhovnog državnog tužioca (VDT), neophodna je dvotrećinska, odnosno tropetinska podrška poslanika.

Međutim, ne samo što u parlamentu nema dogovora o dvotrećinskoj većini, već - zbog međusobnih sukoba tročlane koalicije na vlasti - nema ni proste većine za izbor Tužilačkog savjeta (TS).

Zbog navedenog, SS i TS rade u nepotpunom, odnosno “krnjem” sastavu, VDT, Vrhovni sud i Upravni sud su u v.d. stanju, dok je Ustavni sud pred blokadom nakon što su dvojica sudija, Miodrag Iličković i Milorad Gogić, potvrdili da neće učestvovati u radu sjednica i vijeća u kojima je njihov kolega Dragoljub Drašković, za koga tvrde da više nije sudija...

Takođe, Vrhovnom, Apelacionom i Upravnom sudu - ali i nekim nižestepenim sudovima - prijete potpune blokade zbog penzionisanja sudija.

Predstavnici vlasti i opozicije počeli su početkom jula - na poziv predsjednika parlamenta Alekse Bečića - dijalog o postizanju dvotrećinske većine, ali uprkos najavama da će razgovori biti nastavljeni u avgustu - to se nije desilo.

U međuvremenu, u izvještaju Evropske komisije (EK) navedeno je da u oblasti pravosuđa - koja je najgore ocijenjena - nije ostvaren napredak, da ključne reforme stagniraju, te da se na važna imenovanja još čeka zbog nemogućnosti obezbjeđivanja kvalifikovane većine u Skupštini.

Održan samo jedan sastanak partija o postizanju dvotrećinske većine
Održan samo jedan sastanak partija o postizanju dvotrećinske većinefoto: Savo Prelević

I u Predlogu deklaracije i preporuka Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU i Crne Gore (POSP) - o kojem će se glasati 2. decembra - konstatuje se da parlament do sada nije bio u mogućnosti da obezbijedi potrebnu dvotrećinsku većinu za važna imenovanja u pravosuđu, te se poziva na političku posvećenost kako bi se deblokirale i dalje nesprovedene reforme.

Šoć smatra da su izmjene Ustava iz 2013. godine, kojima je odlučeno da se čelnici pravosuđa biraju dvotrećinskom većinom, ključni razlog postojećeg v.d. stanja.

”Problem je sistemski tada ugrađen u Ustav. To znači da krivicu za aktuelno stanje snose i tadašnja vlast, i tadašnja opozicija. Krivica se onda prenosi na sve one segmente političkog života koji nijednog momenta nisu pokušali da sjednu i razgovaraju o tome kuda to vodi, ali ni da rješavaju akutne probleme poput promjena u SS-u i TS-u, kako riješiti pitanje izbora sudija Ustavnog suda, drugih sudova i sl. Političari su se, dakle, u jednom trenutku saglasili da u Ustav ugrade blokadu sistema, a onda su se saglasili da urade sve da se iz blokade ne izađe”.

Političari ugradili blokadu sistema u Ustav: Šoć
Političari ugradili blokadu sistema u Ustav: Šoćfoto: Luka Zekovic

Šoć kaže da je motiv za ustavne reforme bio navodno otklanjanje političkog uticaja na pravosuđe. Međutim, dodaje da sve nakon toga ukazuje na to da je upravo zbog političkog uticaja i političkih motiva sistem - paralisan.

”Politički uticaj se ne isključuje normama, već izgrađivanjem svijesti u institucijama. Sudstvo i tužilaštvo moraju funkcionisati, nezavisno od toga ko je vlast”.

Podsjećajući da Vrhovni sud ne funkcioniše u punom kapacitetu i da usljed prestanka funkcije velikom broju sudija ni brojni redovni sudovi nisu kompletni, Maja Zeković naglašava da zbog toga što prije treba pristupiti procesu izbora sudija na svim nivoima.

”I to izboru lišenom bilo kakvih prepoznatljivih obrazaca iz prošlosti. Dakle, isključivo na osnovu postignutih rezultata. To bi, ujedno, bio i jedan od načina prevazilaženja blokada, a takođe i jasan znak da je sudska grana vlasti nezavisna”.

Što prije pristupiti procesu izbora sudija na svim nivoima: Maja Zeković
Što prije pristupiti procesu izbora sudija na svim nivoima: Maja Zekovićfoto: Dejan Kalezić

Ističe da je posebno važan izbor članova SS-a i TS-a iz reda uglednih pravnika.

”Naravno da je odgovornost na akterima na političkoj sceni da postignu konsenzus i da se u parlamentu konačno riješi ovo pitanje koje pritiska kako kolege sudije - jer rade u otežanim uslovima i vanredno formiranim vijećima - tako i građane čije je pravo na suđenje u razumnom roku dovedeno u pitanje usljed ove blokade”.

Advokatica smatra da bi profesionalizacija bila rješenje za deblokadu. Objašnjava da bi sprovođenju tog procesa trebalo da se pristupi na odgovoran i ozbiljan način, izvan bilo kakvog političkog konteksta.

”Međutim, aktuelni trenutak sve više liči na prepucavanje političkih struktura i licitiranje s određenim imenima - kao da se radi o predstavnicima partija, a ne kompetentnim, nezavisnim pojedincima. To, nažalost, nikako nije ohrabrujuće, i ne govori u prilog stvarnim i funkcionalnim promjenama u pravosudnom sistemu”.

Dina Bajramspahić, s druge strane, ocjenjuje da su nisu samo sudstvo i tužilaštvo u v.d. stanju, već da se u sličnoj situaciji nalaze i Vlada i Skupština. Podsjeća da parlamentarna većina ne podržava Vladu, ali da je ne “obara”, pa zato ona, prema njenim riječima, stoji - “na čekanju”.

”Osim što se radi o kuriozitetu, ova pojava nije bez negativnih posljedica za društvo, posebno za ono koje je trebalo da sada bude u jednoj od najdinamičnijih fazi svog razvoja”.

Ona kaže da misli da trenutne okolnosti odgovaraju mnogim akterima na političkoj sceni.

”Premijeru (Zdravku Krivokapiću) i ministrima, jer produžavaju njihovo vrijeme ‘u foteljama’. Građanskom pokretu (GP) URA, kog bi i rekonstruisana i manjinska vlada koštale. Odgovara takođe i onim partijama koje su se dovoljno namirile pozicijama ‘po dubini’, pa mogu da trpe Vladu. Međutim, takva Vlada ne samo da ne može da vodi progresivnu evropsku agendu, da napreduje u pristupnim pregovorima i da bude motor suštinskih promjena, već ne može da obezbijedi ni elementarno funkcionisanje državne uprave. Osnovni procesi su zaustavljeni i zato je sve ovo većinom prazan hod...”.

Sagovornica kaže da su partije svjesne da je trenutno stanje neodrživo i da su zato neprestano u kampanji, međusobnom “ratovanju” i borbi za moć, dok se najvažnija društvena pitanja stoje u zapećku.

Niko od nadležnih, prema njenim riječima, ne pokazuje da vidi svoju odgovornost za nastalu situaciju i blokadu cijelog političkog poretka.

”Posljedice su brojne: manjak zakonodavne aktivnosti je zaustavio reforme, a održivih reformi ne može biti bez ozbiljnih i sveobuhvatnih legislativnih promjena. S druge strane, postojeći zakoni se ne sprovode jer nema komunikacije unutar vlasti, ni između vlasti i opozicije, pa zbog toga i reforme koje su ranije usvojene nemaju još očekivane pozitivne efekte”.

Šoć: Bez Ustavnog suda nema izbora

Bivši ministar pravde smatra da bi vlastima prioritet trebalo da bude deblokada Ustavnog suda, jer se, prema njegovim riječima, bez tog organa nijedni izbori ne mogu održati.

”Raspisani su lokalni izbori u tri grada (Cetinje, Mojkovac i Petnjica). Šta će se desiti ako nemate sastav Ustavnog suda koji može da donosi odluke kao posljednja instanca u žalbenom postupku nakon izbora? Podsjećam da smo 2002. godine imali istu situaciju, kad nisu mogli da budu raspisani parlamentarni izbori - to je kriza koje se desila nakon što je Liberalni savez otkazao manjinsku podršku Vladi Filipa Vujanovića. U Ustavnom sudu tada nije bilo dovoljno sudija za odlučivanje, i rečeno je da bez tog suda nema izbora”, navodi Šoć.

U susret lokalnim izborima, problematično je i stanje u Državnoj izbornoj komisiji (DIK), koja je bez predsjednika, nakon što je Skupština u junu razriješila tadašnjeg šefa te institucije Aleksu Ivanovića.

Šoć poručuje da treba izabrati predsjednika DIK-a, kako se ne bi dovodio u pitanje legitimitet izbora.

Dina Bajramspahić: Privilegije preuzimaju, obaveze ignorišu

Više od godinu nakon parlamentarnih izbora, vladajuća većina je, prema mišljenju Dine Bajramspahić, trebalo da bude u potpunosti konsolidovana i da državnički, odlučno i samopouzdano vodi razgovore s opozicijom o neophodnim reformama.

”To je dužnost i obaveza vlasti. Umjesto toga, predstavnici nove vlast s lakoćom preuzimaju privilegije koje idu s visokim pozicijama, a ignorišu obaveze i odgovornosti, kao što je komunikacija s opozicijom. Mislim da su zaboravili da je vršenje vlasti jedinstvena prilika da se uradi nešto značajno za društvo i da moraju da se uhvate u koštac s onim što je najteže, umjesto kozmetičkih promjena koje stanu u jedan tvit...”.