"brzo s riječi prešli na djela kada se radi o obračunu sa organizovanim kriminalom"

Američki analitičari povodom godišnjice crnogorske vlade: Preostalo još mnogo posla

"Očigledno da vlada obuhvata veliki broj različitih političkih struktura. Veoma je široka, od DF na jednoj strani sve do URA-e na drugoj. Riječ je o veoma različitim političkim strankama. Mogu samo da spekulišem, ali vidjeli smo neka neslaganja u prošlosti. Ta neslaganja u okviru ove, veoma široke koalicije, usporavaju postizanje sporazuma o napretku u pogledu pitanja, koja će doprinijeti pristupanju Crne Gore EU, na što je i ukazala Evropska komisija​"

11846 pregleda 15 komentar(a)
Sa jedne od sjednica Vlade, Foto: Vlada Crne Gore
Sa jedne od sjednica Vlade, Foto: Vlada Crne Gore

U crnogorskom parlamentu je prije godinu dana izabrana nova vlada na čelu sa premijerom Zdravkom Krivokapićem. Na godišnjicu izbora vlade, zvanični Vašington poručuje da konkretni rezultati izostaju dok analitičari, uz različite ocjene o učinku vlade, poručuju da je pred Crnom Gorom mnogo posla, posebno kada je riječ o napretku u evropskim integracijama.

“Zadatak koji danas prezumimamo nakon 30 godišnje vladavine DPS i njihovih koalicionih partnera je veoma težak, izazovi su veliki, ali kao i u svakoj krizi, jedini izbor koji imamo je da iskoristimo šansu da našu Crnu Goru vratimo na pravi put” .

Ovo je bila samo jedna od poruka crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića u opširnom ekspozeu u kojem je, prije godinu dana, predstavio program vlade koja je označena kao ekspertska.

Krivokapić je između ostalog obećao reforme i “bespoštednu borbu” protiv korupcije i organizovanog kriminala, prije nego što je u parlamentu, 4. decembra 2020. godine, tijesnom većinom izglasana nova Vlada Crne Gore, prva nakon tri decenije u kojoj nije bilo Demokratske partije socijalista predsjednika Mila Đukanovića.

Godinu dana kasnije, prema ocjeni američke ambasade u Podgorici, konkretni rezultati nisu vidljivi.

"Sjedinjene Države očekuju da će crnogorska vlada ispuniti obećanja, data prije više od godinu, da će Crna Gora ostati na evroatlantskom kursu i dati prioritet reformama potrebnim za pristupanje EU. Kao i uvijek, rezultati govore više od riječi. ​Do danas, iako se ulažu napori, ti konkretni rezultati uglavnom izostaju​", saopšteno je Glasu Amerike iz ambasade, u odgovoru na pitanja u vezi sa godišnjicom izbora crnogorske vlade.

Komentarišući rezultate vlade protekle godine, bivši američki diplomata Kurt Volker za Glas Amerike kaže da je "moglo da bude i gore".

"Bilo je mnogo strahovanja šta će značiti izbor ove vlade, sa najmanje jednom strankom koja je dovodila u pitanje nezavisnost Crne Gore, načinom na koji je počela u parlamentu prije godinu. Bilo je mnogo strahovanja o tome šta bi moglo da se dogodi. I rekao bih da se najgora strahovanja nisu ostvarila", ističe Volker, bivši američki ambasador pri NATO-u, a trenutno saradnik vašingtonskog Centra za analizu evropske politike (CEPA).

Direktor za Evropu u Međunarodnom republikanskom institutu (IRI) Pol Mekarti smatra da bi bio otežan posao bilo koje vlade koja preuzima položaj posle "30 godina jedne partije na vlast", a rezultate aktuelne naziva "čašom do pola punom, a ne do pola praznom".

"Postigli su određene stvari, naročito kada je riječ o Zakonu o slobodi vjeroispovjesti koji je izazivao velike podjele. Drugo, prilično su brzo sa riječi prešli na djela kada se radi o obračunu sa organizovanim kriminalom, krivično goneći neke od bandi koje su na primjer bile umiješane u krijumčarenje kokaina. Postoje dobre stvari u oblasti borbe protiv korupcije​. Znači, čaša je do pola puna, ali ima mnogo posla", ocjenjuje Mekarti koji je nedavno u Podgorici razgovarao sa predstavnicima vlade i opozicije.

Kurt Volker saglasan je da je pred Crnom Gorom mnogo posla - i kada je riječ o vladavini prava, ekonomiji, evropskim integracijama i bezbjednosnom sektoru - ali ne vidi značajniji napredak u borbi protiv korupcije.

"Iskreno, nije očigledno šta je drugačije. To je nešto o čemu ljudi govore, vlada kaže da je to njen prioritet, ali i dalje čujete priče o aktivnostima iza scene koje smo u Crnoj Gori godinama gledali. Znači, ne možete da kažete da izgleda drugačije".

Na većem napretku insistira i zvanični Vašington koji upozorava da "korupcija i slaba vladavina prava ozbiljno slabe crnogorsku demokratiju i ugrožavaju evroatlantske izglede zemlje i prosperitet njenih građana".

"Pozivamo crnogorsku vladu da ostane usredsređena na postizanje napretka u oblastima koje će ubrzati pristupanje Crne Gore EU. Oblasti koje zahtijevaju pažnju i djelovanje su dobro poznate: jačanje vladavine prava, suprotstavljanje transnacionalnom organizovanom kriminalu, borba protiv ukorijenjene korupcije i razvoj multikulturnog, tolerantnog i inkluzivnog demokratskog društva", saopšteno je Glasu Amerike iz američke ambasade.

Razlog za izostanak većeg učinka, Mekarti vidi u strukturi same vlade.

"Očigledno da vlada obuhvata veliki broj različitih političkih struktura. Veoma je široka, od DF na jednoj strani sve do URA-e na drugoj. Riječ je o veoma različitim političkim strankama. Mogu samo da spekulišem, ali vidjeli smo neka neslaganja u prošlosti. Ta neslaganja u okviru ove, veoma široke koalicije, usporavaju postizanje sporazuma o napretku u pogledu pitanja, koja će doprinijeti pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, na što je i ukazala Evropska komisija​".

Kurt Volker smatra da postoji više uzroka.

"Mislim da je pažnja zemlje bila odvučena na pitanja koja nemaju veze sa njenim razvojem. Ako se prisjetite sporova u pogledu ustoličenja mitropolita, zatim protesta, sve je to značajno odvraćalo pažnju od onoga što su interesi Crne Gore kao zemlje. Druga je da vlada ima veoma tijesnu većinu u parlamentu, napravljena je od veoma različitih političkih frakcija i nije jasno da li one zaista dijele zajedničku agendu kada je riječ o upravljanju zemljom. I ne treba zaboraviti Kovid 19".

Evropski put, Demokratski front i manjinska vlada

Crnogorska vlada je, shodno sporazumu vladajuće koalicije postignutom poslije pobjede na izborima u avgustu 2020. godine, obećala da će Crna Gora nastaviti da poštuje obaveze proistekle iz NATO članstva i ubrzano napredovati ka članstvu u EU.

Volker ističe da je ta ambicija i dalje prisutna, ali da nema mnogo napretka u pristupanju EU. Mekarti vjeruje da je vlada i dalje na proevropskom putu, ali upozorava na "elemente u vladajućoj koaliciji koji nemaju prozapadnu orjentaciju".

Potvrdno odgovara i na pitanje da li bi veće učešće u vladi Demokratskog fronta, koji za zalaže za tješnje odnose sa Rusijom, ugrozilo evropski put zemlje.

"Rekao bih 'da', naročito ako se ostvari želja DF-a da vlada bude politička, a ne tehnokratska", naglašava predstavnik Međunarodnog republikanskog instituta.

Kurt Volker za Glas Amerike kaže da bi odlazak Crne Gore u pogrešnom smjeru - odbacivanje NATO-a, Evropske unije i uvođenje ruskog uticaja - bio povod za duboku zabrinutost.

"Mislim da bi bilo kakav bliži angažman sa Rusijom, obaveštajna, poslovna, bezbjednosna saradnja bili problem za evropsku integraciju zemlje... Protekle godine smo uglavnom vidjeli da neke od odgovornijih stranaka insistiraju na tome da vladina politika ostane dosljedna evropskim integracijama. Ako bi se to promijenilo, ako bi se podsticao srpski nacionalizam, zataškavao genocid u Srebrenici, potpirivale tenzije u društvu i omogućavalo Rusiji da pravi probleme u Crnoj Gori, to bi onda naravno bio problem", upozorava Volker.​

Na ruski uticaj upozorila je i američka ambasada koja je ocijenila da situaciju u Crnoj Gori "dodatno komplikuje stalno uplitanje autoritarnog ruskog režima koji je, sa svojim političkim i vjerskim proksijima iz regiona i unutar države, našao plodno tlo u duboko podijeljenom društvu u pokušaju da skrene Crnu Goru sa njenog evroatlantskog puta".

Dok se čeka rasplet pregovora u vladajućoj koaliciji, te ishod inicijative opozicije o izglasavanju nepovjerenja vladi, sagovornici Glasa Amerike ne isključuju mogućnost opstanka aktuelne vlade.

"To je demokratski proces - opozicija na to ima pravo, a stranke u vladi imaju pravo da je brane u parlamentu. Vidjećemo kakav će biti ishod glasanja. Mislim da može rezultirati nastavkom tehnokratske vlade", ocjenjuje Volker, dok Makarti predviđa:

"Moj stav, koji će se možda pokazati pogrešnim, jeste da će se možda ispostaviti da je neophodna, zato što postoje druge dvije opcije koje nisu u potpunosti prihvatljive, ako mogu tako da se izrazim".

A druge dvije opcije, prema Mekartiju, su jača pozicija i uticaj DF-a u vladi, te manjinska vlada bez DF-a koju bi podržao DPS.

"To je takođe problematično zato što je protivljenje DPS-u glavna stvar koja drži vladu zajedno. Zbog toga mislim da je Krivokapić u dobroj poziciji da možda preživi ovo... Sve tri opcije su problematične: tehnokratska vlada preživi, ali onda parlament ostaje isti, što znači da ne funkciniše dobro zato što ne usvaja zakone, blokiran je na mnogo načina".

Manjinska vlada je za Kurta Volkera jedna od opcija da se krene naprijed, ali ne i jedina.

"Vlada bi u tom slučaju bila u poziciji u kojoj bi mogla da se osloni na veću glasačku većinu da podrži njenu politiku. S druge strane bi bila veoma ranjiva, zato što bi se o svakom predlogu pregovaralo među velikom grupom stranaka. Vidjećemo kako će stvari teći na ili šta će odlučiti da urade", naglašava bivši američki diplomata.

"Međutim, dok god Crna Gora na legitiman način koristi demokratske institucije da odlučuje o vladi, a da vlada sprovodi politiku koja jača demokratiju i evropske integracije, zapadne zemlje će podržavati Crnu Gori i biti strpljive s njom", zaključuje Volker.