PREDSJEDNIK DRŽAVNE IZBORNE KOMISIJE ZA VIJESTI:

Ne interesuju me politički interesi

"U SAD-u, koje se u političkoj teoriji često nazivaju svetionikom demokratije, na predsjedničkim izborima poražene strane isticale su da postoje ozbiljni nedostaci u izbornom sistemu i da je potrebna reforma. To upravo upućuje na zaključak da i države koje baštine znatno dužu demokratsku tradiciju nailaze na nove izazove za očuvanje demokratskih ideala"

42027 pregleda 30 komentar(a)
Mugoša, Foto: Luka Zeković
Mugoša, Foto: Luka Zeković

Novoizabrani predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugoša najavio je da će raditi na otvaranju i profesionalizaciji tog tijela - kako bi se izbjegle zloupotrebe.

On tvrdi da će se dok je na čelu te institucije voditi rasključivo zakonom i da neće podleći eventualnim političkim pritiscima. Kazao je i da nije kandidat DPS-a, kao što se moglo čuti u izjavama nekim poslanika, jer mu, kako tvrdi, znanje i edukacija ne dopuštaju da bude bilo čiji kandidat.

”Unizio bih svoj dugogodišnji rad i trud kad bih dozvolio sebi da se svedem na nivo nečijeg kandidata,” kaže on za Vijesti.

Skupština vas je izabrala prošle sedmice za predsjednika DIK-a, u kojem ste od 2015. kao pravni savjetnik. Kakvo je trenutno stanje u DIK-u, s obzirom da je institucija bila gotovo pola godine bez šefa? Kakve je konsekvence proizvelo to što je DIK tako dugo bio bez čelnog čovjeka?

Prema unutrašnjem uređenju, stručnom službom DIK-a rukovodi sekretar, pa njeno dnevno funkcionisanje nije bilo ugroženo. U periodu od raspisivanja do održavanja lokalnih izbora u Cetinju, Mojkovcu i Petnjici, nije bilo prigovora, tako da nisu nastupile štetne posljedice po sam izborni proces - u smislu zaštite biračkog prava, odnosno odlučivanja po prigovorima.

Imenovanje se desilo u posljednjem trenutku, jer smo već sljedećeg dana imali nekoliko prigovora povodom kojih je, kako propisi nalažu, trebalo održati sjednicu u roku od 24 časa, što smo i učinili.

Ipak, zbog nemogućnosti sazivanja sjednica DIK-a u prethodnom periodu, nekoliko lica koja se nalaze u pritvoru nije moglo da glasa, a nisu mogle biti izdate ni akreditacije za posmatranje izbora Centru za demokratsku tranziciju.

Kako doživljavate ocjene dijela poslanika vlasti, koji vas nazivaju “nepouzdanim” zato što ste bili “savjetnik” bivšem predsjedniku DIK-a Aleksi Ivanoviću? Smeta li Vam kad neki od njih kažu da ste “kandidat kojeg želi Demokratska partija socijalista”?

U javnosti su se povodom mog imenovanja mogle čuti netačne informacije - da sam u prethodnom periodu bio savjetnik predsjednika. Bio sam pravni savjetnik u stručnoj službi DIK-a. Moji radni zadaci ticali su se međunarodne saradnje i edukacije organa za sprovođenje izbora, i upravo je taj segment rada ocijenjen kao najbolji od naših međunarodnih partnera.

DIK sve odluke, kao kolegijalni organ, donosi na sjednicama pojedinačnim glasanjem predsjednika i članova, i na takve odluke savjetnici zaposleni u službi nemaju uticaj. U julu sam na saslušanju pred skupštinskim Administrativnim odborom izjavio da nisam bilo čiji kandidat, već samo svoj - i to je prosto tako. Uložio sam godine truda i rada na sebi, prošao brojna usavršavanja u ovoj oblasti - uglavnom u inostranstvu - magistrirao i doktorirao, učestvovao u posmatračkim misijama, objavljivao naučne radove iz izbornog prava... Smatram da bih unizio taj svoj dugogodišnji rad i trud kad bih dozvolio sebi da se svedem na nivo nečijeg kandidata.

Čvrsto sam riješen da se prilikom glasanja rukovodim samo i isključivo zakonom i stečenim znanjem, ne baveći se na koji način moj glas može uticati na interes bilo kog političkog subjekta. Članovi koji su predstavnici različitih političkih partija u DIK-u u to su se mogli uvjeriti već na prvoj sjednici kojom sam predsjedavao.

foto: Luka Zekovic

Očekujete li političke pritiske sad kad ste na tako važnoj poziciji?

Što se tiče nadležnosti u samom izbornom procesu, kako sam već ukazao, DIK odlučuje na sjednicama kao kolegijalni organ. Predsjednik je, prema tome, samo prvi među jednakima i raspolaže jednim glasom kao i članovi. Već sam rekao čime ću se rukovoditi prilikom glasanja, pa bilo kakav eventualni politički pritisak - za mene je apsolutno neprihvatljiv.

Da li ste, za ovo kratko vrijeme na funkciji, odredili Vaše prve korake - ili ih možda već napravili?

Zaista se radi o vrlo kratkom vremenskom periodu, i on je uglavnom bio ispunjen pomenutim sjednicama na kojima smo se pretežno bavili prigovorima povodom lokalnih izbora. Do kraja godine ostalo je svega nekoliko sedmica i plan je da u tom periodu napravimo presjek stanja i planiranje aktivnosti za sljedeću godinu.

DIK ima stalnu i neizmjernu pomoć i podršku OEBS-a. Planirano je da sljedeće godine s njima sprovedemo niz aktivnosti, pa nas u danima koji dolaze očekuje njihovo definisanje i planiranje, kako bismo tu pomoć i podršku efektuirali na najbolji način i obezbijedili da ona postigne željene ciljeve.

Iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori, koja je pozdravila vaše imenovanje, saopšteno je da je pozicija predsjednika DIK-a “ključna za transparentnost i izgradnju povjerenja javnosti u izborni proces”. Krajem jula ste, na konsultativnom saslušanju pred Administrativnim odborom, kazali poslanicima da je transparentnost “prioritet svih prioriteta”. Kako ćete tačno unaprijediti transparentnost institucije i kakve su promjene u DIK-u neophodne da bi se to realizovalo?

Javnost ima pravo da zna šta i kako rade institucije koje plaćaju poreski obveznici, i to je neupitan demokratski standard. Sve odluke moraju se bez izuzetka objavljivati na internet stranicama na način koji će obezbijediti uvid javnosti u rad organa za sprovođenje izbora.

Što se tiče DIK-a, potrebno je obezbijediti tehničke preduslove za otvaranje sjednica za javnost. Iako sam na mjestu predsjednika tek nekoliko dana, ovo pitanje sam već inicirao na sjednici DIK-a. U narednim danima preduzeću korake prema nadležnim državnim organima kako bi se razmotrile mogućnosti poboljšanja prostornih kapaciteta DIK-a u cilju obezbjeđenja preduslova za otvaranje sjednica za javnost.

Za transparentnost je od jako velike važnosti i da od organa za sprovođenje izbora dolaze podaci o izlaznosti i rezultatima izbora na izborni dan. To je jako visoko postavljen cilj za čije postizanje je neophodno obezbijediti izuzetnu koordinaciju i razne tehničke uslove, ali sam riješen da u tome uspijemo.

DIK u prethodnom periodu skoro da nije imao saradnju s nevladinim organizacijama, te je i u tom dijelu ozbiljno manjkalo transparentnosti. Čvrsto sam opredijeljen da takvo stanje mijenjam i da iniciram sastanke s predstavnicima NVO kako bi razmotrili pitanja na kojima možemo sarađivati. Crnogorski NVO sektor raspolaže velikim ljudskim kapitalom kad su u pitanju znanja iz oblasti izborne materije, a njihov kritički odnos od presudnog je značaja za korekciju društvenih anomalija.

Šta ćete preduzeti da bi izgradili povjerenje građana u izborni proces i institucije koje ga sprovode, odnosno - da bi omogućili održavanje izbora koji neće, kao većina dosadašnjih, proticati u sjenci afera, malverzacija, kupovine glasova i sl?

DIK ima ograničene nadležnosti kad su u pitanju pojave koje ističete. Mi smo se i do sada trudili da adekvatno edukujemo članove biračkih odbora na koji način treba djelovati ako se pojavi sumnja u neregularnost. Međutim, političke partije koje delegiraju svoje predstavnike u biračke odbore nerijetko nisu bile potpuno zainteresovane da njihovi predstavnici budu adekvatno obučeni.

Planiramo da redefinišemo proces edukacija i ovom pitanju posvetimo veću pažnju. Dobro obučena izborna administracija značajno smanjuje mogućnost da se desi bilo kakva zloupotreba. Kad su članovi biračkih odbora dobro edukovani, onda se problemi na biračkom mjestu rjeđe dešavaju, a kad se dese budu adekvatno evidentirani kako bi opštinske izborne komisije i DIK mogli da imaju što jasniju situaciju kad odlučuju o nekom prigovoru.

Otvorenost sjednica DIK-a za javnost daće uvid građanima o argumentaciju koja je iznijeta na sjednicama Komisije, ali i o tome kako se članovi opredjeljuju u odnosu na tu argumentaciju. Okolnosti koje se dešavaju van biračkog mjesta uglavnom nisu u nadležnosti DIK-a već drugih institucija i organa, koji su takođe na zadatku postizanja vladavine prava. Prema tome, da bi se suzbile sve pojave koje ste istakli, potrebne su aktivnosti tužilaštva, Uprave policije, Agencije za sprečavanje korupcije, Državne revizorske institucije i drugih.

Mugoša
Mugošafoto: Luka Zeković

Kako - iz ugla čovjeka s dugogodišnjim iskustvom praćenja izbornih procesa u zemlji i inostranstvu - vidite trenutni izborni ambijent u Crnoj Gori? Postoje li u državi uslovi za održavanje fer izbora?

Postizanje i očuvanje demokratije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava - a pravo na slobodne izbore je ljudsko pravo - je jedna borba neprestana.

Imali smo prilike da vidimo da su u SAD-u, koje se u političkoj teoriji često nazivaju svetionikom demokratije, u prethodna dva izborna ciklusa na predsjedničkim izborima poražene strane isticale da postoje ozbiljni nedostaci u izbornom sistemu i isto takva potreba za njihovom reformom. To upravo upućuje na zaključak da i države koje baštine znatno dužu demokratsku tradiciju nailaze na nove izazove za očuvanje demokratskih ideala. Ovaj zadatak u Crnoj Gori postavljen je pred različite društvene aktere. Mislim da postoji prostor za unapređenje fer izbornog ambijenta, te da za taj cilj posebnu odgovornost imaju politički subjekti, ali i institucije koje na primjeru treba da pokažu istinsku nezavisnost i riješenost da neselektivno primjenjuju zakon.

Dovođenje integriteta u pitanje bilo bi neuspjeh

Šta ćete smatrati mjerom Vašeg uspjeha, a šta mjerom neuspjeha na funkciji?

Ogroman značaj dajem međunarodnim standarima u pogledu sprovođenja izbora i preporukama relevantnih međunarodnih organizacija i tijela. U tom pogledu već imamo pojedine zacrtane ciljeve o kojima sam govorio u odgovorima na Vaša prethodna pitanja. Upravo ispunjavanje gorepomunutih ciljeva, biće mjera uspjeha mog mandata na čelu institucije. Kad govorimo o neuspjehu, smatrao bih da sam isti doživio kad bih u bilo kojem trenutku svog rada i odlučivanja doveo u pitanje lični i profesionalni integritet.

Lakše administrirati izbore ako bi se održavali u jednom danu

Kako objašnjavate to što skupštinski odbor za izborne reforme ni u ovom, ni u prošlom sazivu parlamenta nije uradio praktično ništa po pitanju reforme izbornog zakonodavstva, uprkos tome što na to uporno pozivaju iz EU? Imate li utisak da poslanicima nije u interesu poboljšanje izbornih zakona?

Kao neko ko se bavi izbornom materijom, u više navrata sam s aspekta prava obrađivao ovo pitanje. Osim uskostručnih radova i za vaš list sam napisao tekst namijenjen javnosti o svojim stavovima po pitanju izborne reforme. Podsjetiću da sam i kao kandidat za predsjednika DIK-a na saslušanju pred Administrativnim odborom istakao svoje profesionalno uvjerenje da smatram da DIK treba profesionalizovati. Ipak, radi se o, kao što sam rekao, mom profesionalnom ubjeđenju, ali da ne bude dileme - ovo pitanje, kao i ostala rješenja iz oblasti izbornih zakona, u nadležnosti su Skupštine.

U pomenutom tekstu za vaš list bio sam, nažalost, u pravu kada sam predvidio da ni ovog puta formirani odbor neće završiti posao do kraja u definisanim okvirima. Pažljivo sam pratio sjednice ovog odbora i zaista vjerujem da uz intenzivan dijalog i širi konsenzus političkih aktera, može doći do sveobuhvatne izborne reforme.

Dio parlamentarne većine povukao je prije mjesec dana iz Skupštine izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima je bilo predviđeno da se lokalni izbori u više crnogorskih opština, održe istog dana naredne godine. Razmatranje ovog predloga kroz Odbor preporučila je i Evropska komisija. Mislite li da bi bilo dobro da lokalni izbori budu objedinjeni?

Logično je da bi u određenom smislu bilo jednostavnije i lakše administrirati lokalne izbore ako bi se održavali u jednom danu. Ipak, smatram da Crna Gora kao država kandidat za članstvo u EU, treba da pokaže poseban senzibiltet u odnosu na ono što su preporuke EK. Međutim, DIK će svoje obaveze ispunjavati i primjenjivati zakon bez obzira na to kako ovo pitanje u konačnom bude riješeno.