Bokeljska mornarica je neupitno nematerijalno dobro Crne Gore i to je bio razlog zbog čega smo željeli da to izuzetno kulturno dobro učinimo sastavnim dijelom svjetske nematerijalne kulturne baštine, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u Dnevniku Hrvatske radio-televizije (HRT).
Na pitanje novinara HRT-a, kako bi bokeljski Hrvati trebalo biti most kulturne saradnje dvije države, no mnogi u Zagrebu, ali i u hrvatskoj zajednici u Boki Kotorskoj, prema njegovim riječima, nisu s odobravanjem dočekali vijest da je Crna Gora uspjela registrovati na UNESKO-voj listi zaštićene nematerijalne baštine Bokeljusku mornaricu sama i "na taj način jednostrano prisvojila kulturnu baštinu Hrvatske".
"Crna Gora je, smatrajući Bokeljsku mornaricu svojim nematerijalnim kulturnim dobrom, krenula u podnošenje nominacionog dosijea da se uvrsti u nematerijalnu baštinu pod zaštitom UNESKO-a. To je tradicija koja je u Crnoj Gori prisutna od 9. vijeka", kazao je Đukanović.
Dodaje da kada su podnosili nominacioni dosije posebno su naglasili da je to lokalna tradicija i nasljeđe, da je to baština prije svega katolika i Hrvata, ali i Crnogoraca i pripadnika drugih nacionalnih zajednica koje žive u Crnoj Gori.
"Po našem viđenju, to je neupitno nematerijalno dobro Crne Gore", istakao je Đukanović.
O granici Hrvatske i Crne Gore
Đukanović je, govoreći o privremenom graničnom protokolu između Crne Gore i Hrvatske, kazao da taj dokument postoji od decembra 2002. godine, te da nije bilo spornih pitanja ni na moru ni na kopnu, a u kontekstu istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju italijansko-ruskog konzorcijuma Eni-Novatek.
"Imamo najavu aktuelne Vlade da je u postupku završetka formiranja državne komisije Crne Gore koja bi bila u stanju da nastavi pregovore na tu temu sa svojim partnerom iz Hrvatske", naveo je Đukanović.
Novinar je upitao da li "ta Vlada dovodi u pitanje dogovoreno i utvrđeno, unutar privremenog režima, granicu na kopnu", na šta je Đukanović odgovorio da bi se mogao složiti sa njim "da ova Vlada konačno i po svom profilu ni na tom pitanju nije na onom nivou odgovornosti koji je imala Vlada Crne Gore u prethodnom periodu, gradeći partnerske odnose sa Vladom Hrvatske".
"Sa Vladom Hrvatske smo više puta vodili te razgovore, više puta sam razgovorao sa raznim premijerima u Hrvatskoj. Složili smo se da će biti optimalno ukoliko budemo u stanju da postignemo bilateralni sporazum, ako ne, složili smo se da ćemo to pitanje delegirati Međunarodnom sudu u Hagu ili ad hoc formiranom arbitražom i da ćemo sigurno bez bilo kakvih potresa u međudržavnim odnosima to pitanje civilizovano riješiti", kazao je Đukanović.
Istraživanje nafte i plina u Jadranu
S obzirom na to da je vodio vladu u vremenu kada su raspisivali međunarodni tender za dodjelu koncesija za istraživanje ugljovodonika u podmorju, kako ističe, veoma su vodili računa da "koncesije koje treba da daju partneru ne dodiruju nipošto to sporno područje".
"Vjerovali smo da ćemo samo zakomplikovati rješavanje tog pitanja granice između dvije države, ukoliko u međuvremenu baš na tom dijelu podmorja bude pronađena nafta, jer tada više to nisu samo interesi dvije države, nego interesi naftnih kompanija i mnogo komplikovanije. Nismo išli ka tom spornom području", istakao je Đukanović.
Za sada, kako je dodao, još nema potvrde da se pronašla nafta ili gas
"Riječ je o jednoj vrlo dubokoj bušotini, koja je sada prešla 6.000 metara. Vidjećemo šta će istražna bušotina pokazati i koliko će to biti komercijalno u budućnosti", rekao je predsjednik Crne Gore.
Vraćanje školskog jedrenjaka "Jadran"
Na pitanje zbog čega su propali pregovori o povratku školskog jedrenjaka "Jadran" Hrvatskoj, te hoće li ga Crna Gora ikada vratiti, odgovorio je da "to zaista jeste jedno, možda i jedino realno problematično pitanje, ali imajući u vidu njegovu vrijednost - nije krupno pitanje koje bi moglo dovesti u pitanje međudržave odnose".
"I Crna Gora i Hrvatska smatraju da je neupitno vlasništvo jedne i druge države nad njim, a i jedna i druga pokazuju namjeru da ga zajedno eksploatišemo", rekao je Đukanović.
Novinar je rekao da je nuđeno da vlasništvo na brodu bude podijeljeno, te ocijenio da je to sumanuta ideja s obzirom na to da je brod eksteritorijalno području: "Pa kako bi onda granica išla - sredinom broda?".
"Zaista nijesam ulazio u te detalje, nije to pitanje od nekog mog ni stručnog, pa ni političkog dominantnog interesovanja. Ubijeđen sam da oko tog pitanja možemo doći do dogovora i da definitivno to neće biti pitanje koje će opterećivati budućnost međudržavnih odnosa", zaključio je Đukanović.
Bonus video:
