Cetinje u fokusu: Đukanović došao u prijestonicu nakon poziva na protest, Foto: BORIS PEJOVIC

Kako se godina velikih očekivanja pretvorila u godinu razočaranja

Čekajući obećane promjene

"Parlamentarna većina se zalaže za prevaziđene modele koji vuku društvo unazad. Opozicija profitirala na glupostima i gafovima vlasti, bez nuđenja izlaza iz krize. Došlo je do proste zamjene vlasti, bez kvalitetne promjene", ocijenio je istoričar Šerbo Rastoder

44239 pregleda 86 reakcija 49 komentar(a)
Cetinje u fokusu: Đukanović došao u prijestonicu nakon poziva na protest, Foto: BORIS PEJOVIC
Cetinje u fokusu: Đukanović došao u prijestonicu nakon poziva na protest, Foto: BORIS PEJOVIC

Permanentna kriza vlasti, paraliza pravosuđa, sve veća polarizacija društva, nastavak loših praksi bivšeg režima, izostanak ozbiljnih reformi koji je rezultirao nikad lošijim ocjenama u Izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku - ključni su procesi koji su postizbornu 2021 - godinu najave velikih društvenih promjena, pretvorili u godinu iznevjerenih očekivanja.

Sagovornici “Vijesti” ocjenjuju da je nova vlast neispunjavanjem najvažnijih predizbornih obećanja - poput unapređenja vladavine prava i depolitizacije institucija - te produbljivanjem socijalnih podjela, uvela državu u stanje neizvjesnosti, iz kog će se, kažu, moći izaći onda kad suprotstavljeni društveno-politički akteri nađu zajednički jezik.

Međutim, pitanje je da li je aktuelna Vlada - u situaciji kad su joj zbog međusobnih nesuglasica tročlane vladajuće koalicije vezane ruke - uopšte mogla da pokrene stvarne promjene...

Zamjenik predsjednika opozicione Socijaldemokratske partije (SDP), Borislav Banović, kaže da nijedan dan od formiranja nove vlasti nije protekao bez svađa unutar i oko nje.

Međutim, akteri parlamentarne većine međusobne optužbe ipak su ostavili po strani zbog, prema njegovim riječima, pomisli da bi mogli da izgube “fotelje”.

Banović
Banovićfoto: Savo Prelević

”Moramo priznati da nam politička kultura i odnosi nisu bili jača strana ni za vrijeme prethodnih vlada i vladara, ali ovo dobija karikaturalne razmjere. Mislim da je, pored svih zdravstevnih problema, nezaposlenosti, poskupljenja... to ipak najgora posljedica. Politika treba da rješava sve ove probleme, a ako nam je politika gora od problema - ko će ih onda i kad rješavati”, ističe Banović za “Vijesti”.

Da će politika biti dio problema, a ne dio rješenja prilikom realizacije obećanog, naslućivalo se još krajem 2020. kad je u Skupštini izabrana tzv. ekspertska vlada, protiv čijeg formiranja je - iako je glasao za nju - bio najveći vladajući subjekt, Demokratski front (DF).

Kriza kulminirala zbog Leposavića

Kriza vlasti koja je tada otpočela, kulminirala je sredinom juna razrješenjem ministra pravde Vladimira Leposavića u parlamentu zbog izjave o Srebrenici, te usvajanjem Rezolucije o genocidu u tom bosanskom mjestu.

DF je nakon toga, umjesto zahtjeva za rekonstrukciju kabineta premijera Zdravka Krivokapića, počeo od partnera iz vlasti da traži izbor nove vlade, zaprijetivši protestima protiv aktuelne “zbog iznevjeravanja izborne volje građana”, te vanrednim izborima ako ne bude dogovora.

Međutim, kompromisa nije bilo uprkos pregovorima stranaka parlamentarne većine.

Takvo stanje trajalo je do početka septembra i ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija u Cetinjskom manastiru, koje je “pomirilo” DF i Krivokapića, a kasnije i približilo taj savez s Demokratama.

Čelnici vladajuće većine
Čelnici vladajuće većinefoto: Boris Pejović

Ta dva subjekta ponovo su otvorila pitanje “osvježanja” u Vladi, a ubrzo potom to je učinio i premijer, ali su i ovi pregovori krahirali nakon što je Građanski pokret (URA) uslovio njihov nastavak analizom rada Vlade.

DF je zatim kolegama iz vlasti uputio “posljednju ponudu”, koja se opet odnosila na formiranje nove vlade, ali je i ta inicijativa okončana neuspjehom jer nije bilo odgovora na nju.

Politički turbulentu godinu DF je okončao najavom odlaska na vanredne izbore, ne želeći da precizira kako će stvoriti uslove za njih - skraćenjem mandata parlamentu ili podnošenjem predlog o nepovjerenju Vladi.

Bez koordinacije i povjerenja

Dva dana nakon što je taj savez ispostavio svoje nove predloge, Skupština je trebalo da se izjašnjava o opozicionoj inicijativi o nepovjerenju Krivokapiću, koja je, uprkos tvrdnjama opozicionih poslanika da imaju većinu za “rušenje” Vlade, povučena iz procedure.

Sumirajući godinu na izmaku, poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Danijela Đurović, ocjenjuje da su je obilježili politička nesinhronizovanost, nedostatak reformskih procesa, otuđenost izvršne od zakonodavne vlasti, nepostojanje bilo kakve koordinacije, nepovjerenje...

Ona kaže da je mimoilaženje u stavovima - ali i djelima - između izvršne i zakonodavne vlasti, uzrokovalo kašnjenje u ispunjavanju aktivnosti vezanih za proces pristupanja Evropskoj uniji (EU), za poboljšanje životnog standarda građana, unapređenje vladavine prava...

Đurović
Đurovićfoto: Skupština Crne Gore

”Čini se da smo cijelu godinu izgubili, i da u narednoj moramo raditi za dvije”, rekla je Đurović “Vijestima”.

Nesinhronizovanost se i te kako ogledala i u potezima vladajuće većine, koja je u političkoj areni više djelovala kao raštimovan orkestar, negoli kao skupina koja ima iste ciljeve.

Tako su stranke vlasti, osim o sudbini Vlade, imale oprečna mišljenja i o pitanju izbora novog šefa Državne izborne komisije (DIK), kandidatima za Tužilački savjet (TS), izmjenama određenih akata zakona...

Povezani članci

29. Decembar 2021.

Izabrani članovi Tužilačkog savjeta

Razlike su najviše dolazile do izražaja onda kad su se s opozicijom, predvođenom Demokratskom partijom socijalista (DPS), donosile odluke u parlamentu.

GP URA je tako s opozicionim poslanicima izglasao smjenu ministra Leposavića i izabrao novog predsjednika DIK-a; DF je s opozicionim kolegama podržao interpelacije o smjeni ministara vanjskih poslova i poljoprivrede, Đorđa Radulovića i Aleksandra Stijovića, dok su Socijalistička narodna partija (SNP), poslanik Demosa Miodrag Lekić i poslanica GP URA Božena Jelušić, s opozicijom izglasali interpelaciju za razrješenje ministarke prosvjete, nauke kulture i sporta Vesne Bratić.

Đurović napominje da je nedovoljna aktivnost izvršne vlasti u 2021. bila kompenzovana aktivnošću poslanika u predlaganju velikog broja zakona, posebno u dijelu poboljšanja socijalno-društvenog ambijenta države.

”Međutim, ni u tom dijelu ne možemo se pohvaliti aktivnijim radom Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, donošenjem zakona o Skupštini, kao ni reformama u pravosuđu... Blokada TS-a i Sudskog savjeta (SS), kao i Ustavnog suda (US), ozbiljna su prepreka u ostvarivanju prava građana, ali i zaštite ustavnog poretka države”, napominje sagovornica.

Nagovještaj deblokade pravosuđa

Iako je jedno od prioritetnih obećanje nove vlasti bilo unapređenje izbornog ambijenta, u tom pogledu nije urađeno - ništa.

Odbor za izbornu reformu, koji je formiran 31. marta, bio je blokiran nakon što ga je sredinom juna napustila opozicija, iako je prvobitno bilo planirano da se do kraja tog mjeseca okonča njegov rad.

Kako se to nije dogodilo, rok mu je produžen do kraja decembra, a kako ni do tada nije bilo rezultata, Skupština je odredila novi datum - 31. jul 2022.

Kad je riječ o stanju u TS-u, njegova višemjesečna blokada - prouzrokovana nesuglasicama unutar vlasti o kandidatima za to tijelo - onemogućavala je da se ozbiljnije krene u dugo najavljivanu borbu protiv visokog kriminala i korupcije.

Skupština Crne Gore
foto: Savo Prelević

Prvi korak na tom planu ipak je napravljen usvajanjem izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, kojima je, između ostalog, promijenjen sastav jedanaestočlanog TS-a, pa to tijelo sad ima pet umjesto šest državnih tužilaca, i pet uglednih pravnika umjesto dosadašnja četiri.

Venecijanska komisija negativno je ocijenila prvobitni predlog izmjena tog zakona, da bi potom pohvalila napredak u novom dokumentu, iako je ponovo upozorila na opasnosti od politizacije TS-a.

Blokada TS-a okončana je 29. decembra, kompletiranjem njegovog sastava uglednim pravnicima i predstavnikom NVO.

Novoformirano tijelo moći će da se izabere novog vršioca dužnosti (v.d.) vrhovnog državnog tužioca (VDT), te da penzioniše glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, kog vlast sumnjiči za saradnju s režimom DPS-a.

Katnić
Katnićfoto: Savo Prelević

Međutim, ključne pravosudne institucije neće izaći iz v.d. stanja dok vlast i opozicija ne postignu dogovor o imenovanjima u njima.

Za izbor SS-a, sudija US-a i VDT-a neophodna je dvotrećinska, odnosno tropetinska podrška u parlamentu.

Vlast i opozicija otpočele su u julu - na inicijativu šefa parlamenta Alekse Bečića - dijalog o ostvarivanju dvotrećinske većine, ali uprkos najavama da će razgovori biti nastavljeni - to se nije desilo.

Bez političke zrelosti i kulture

Rekapitulirajući dešavanja u 2021, istoričar Šerbo Rastoder kaže da su posljedice hronične krize vlasti neizvjesnost, nestabilnost, iščekivanje, rezignacija, stagnacija i odsutstvo perspektive.

Ključno pitanje je, prema njegovim riječima, da li se na posljednjim izborima desila smjena ili zamjena vlasti.

”Bojim se da je došlo do proste zamjene - bez kvalitetne promjene - što je ključno pitanje za budućnost. Samim tim, na kraju imamo iste dileme koje smo imali i na početku - kuda dalje”, navodi on za “Vijesti”.

Rastoder
Rastoderfoto: Savo Prelević

Rastoder misli da parlamentarna većina nije pokazala elementarnu političku zrelost i kulturu, već da se zalaže za, kako kaže, prevaziđene i izanđale modele koji vuku cijelo društvo unazad.

S druge strane, ocjenjuje da je opozicija profitirala na glupostima i gafovima vlasti, ali bez potrebe nuđenja izlaza iz krize.

”Jer politika - ‘dovoljno je da vi odete’ - Crnu Goru je mnogo koštala. Živjeti u uvjerenju da je sve bolje od postojećeg - samo je uvjerenje, bez garancije. Odsutstvo svijesti o potrebi radikalnog raskida s promašajima bivših vlasti, relaksira nasljednike da unaprijede dostignuto, a ne da ruše i ono što je dobro. Pritom, i jedni i drugi misle da su ‘bogom dani na sreću naroda’. S druge strane, ono malo segmenata društva izvan dominatnih partitokratija nije uspjelo da se izbori za elementarnu depolitizaciju, koja je u suštini samo ‘korito’ iz kog se ‘hrane’ političke elite. Borba za ‘korito’ nije politika, nego njen animalni iskaz. Dokle god partije budu ustrojene hijerarhijski, a ne na demokratskim osnovama, besmisleno je nadati se demokratizaciji društva. Jer partije nijesu zajednice slobodoumnih, već podobnih. To, u konačnom, znači da one nemaju interes da demontiraju svoj politički monopol”, objašnjava Rastoder.

Nova vlast je u više navrata tokom godine bila na udaru kritika javnosti zbog nastavka prakse partijskih postavljenja, koja je bila jedan od zaštitnih znakova bivšeg režima.

Vladajuće stranke su podijelile plijen “po dubini”, pa su tako najvažnije funkcije u najvećim državnim firmama i institucijama, umjesto stručnjacima, pripale partijskim vojnicima.

Raskrsnica između ‘srpskog’ i “evropskog sveta”

Borislav Banović kaže da je nova vlast umjesto smanjenja podjela i unapređenja pravne države i administracije, uspjela da produbi podjele do krajnjih granica, da blokira institucije i da “s toliko inventivnosti” poboljša forme partijskog i familijarnog zapošljavanja, “da se i sami šale na taj račun”.

Cetinje protest, Cetinje
foto: Savo Prelević

”Samo što do šale nije većini onih koji su diskrimisni - i među njihovim pristalicama, i među oponentima. Njihov cilj nisu EU i evropski standard života, vođenja politike i funkcinisanja države... Njihov cilj je cilj njihovih nalogodavaca, a standardi su im pravila ‘srpskog sveta’. Upravo se tu se sad nalazimo - na raskrsnici između ‘srpskog’ i “evropskog sveta”, ističe funkcioner SDP-a, dodajući da će 2021, osim po daljim i dubljim podjelama, pamtiti i po “dimu nad Cetinjem 4. i 5. septembra”.

Cetinje protest, Cetinje
foto: Savo Prelević

Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog na Cetinju, koje je zbog protesta u tom gradu na koje je pozivala opozicija, obavljeno uz pomoć policije, izazvalo je, osim žestoke polarizacije prosrpskog i procrnogorskog bloka, još niz posljedica, od kojih je jedna bila i odluka premijera Krivokapića da otvori pitanje povjerenja ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću i direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu, nezadovoljan navodnim oklijevanjem u izdavanju direktiva policiji.

Joanikije, Porfirije
foto: Privatna arhiva

Međutim, nakon pritiska predstavnika država Kvinte i najave vicepremijera i koordinatora službi bezbjednosti Dritana Abazovića da će uskratiti podršku Vladi ako Krivokapić inicira razrješenje Sekulovića, odlučeno je da se slučaj istraži i da se potom donese odluka. Sekulović i Brađanin ostali su na funkcijama.

Tokom ustoličenja, na Cetinju je, zbog pokušaja da probije policijski kordon, uhapšen savjetenik crnogorskog predsjednika i bivši šef policije, Veselin Veljović.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo protiv njega je prošle sedmice zbog toga podnijelo optužni predlog.

Atmosferu u susret ustoličenju svojim izjavama je podgrijavao i Đukanović, zahtijevajući da se ta ceremonija izmjesti sa Cetinja.

Milo Đukanović
foto: TV Vijesti

Dešavanja u prijestonici pojačala su optužbe opozicije i dijela javnosti, da nova vlast zagovara ideju uvođenja Crne Gore u velikodržavni projekat “srpski svet”.

Takve tvrdnje prethodno su se čule i u kampanji tokom martovskih lokalnih izbora u Nikšiću, koji su obilježeni otvorenim miješanjem zvaničnog Beograda.

Da državi prijeti “posrbljavanje” i ulazak u “srpski svet”, poručivalo se i s protesta koji su početkom aprila u više gradova održani zbog najave izmjena Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, od kojih je Vlada privremeno odustala.

Banović smatra da EU nije na listi prioriteta vlasti i većine koja voljno ili nevoljno stoji iza nje. Ocjenjuje da će država i u 2022, ako vlast ostane nepromijenjena, imati isti pravac i isti “žalosni rezultat” na putu EU integracija.

Nikad gori izvještaj EK

Danijela Đurović s druge strane kaže da, uzimajući sve u obzir, ne čudi najnegativniji do sada izvještaj EK.

U dokumentu koji je objavljen u oktobru, navodi se, između ostalog, da je korupcija i dalje prisutna u mnogim oblastima i da je potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje ovog pitanja, kao i snažan odgovor pravosuđa na visoku korupciju.

Povezani članci

21. Oktobar 2021.

Godina traćenja vremena i udaljavanja od EU

EK je konstatovala i da u oblasti pravosuđa nije ostvaren napredak, da ključne reforme stagniraju, a da su važna imenovanja još “na čekanju” u parlamentu.

Da bi stanje u tom pogledu moglo da se promijeni, odnosno da se na sceni stvaraju blokovi koji bi mogli da obezbijede dvotrećinsku podršku za deblokadu institucija, nagovještava memorandum o saradnji dijela vlasti (GP URA, SNP-a i CIVIS-a) s manjinskim partijama (Bošnjačkom strankom, Albanskom alternativom, Forcom i Demokratskom partijom), koji dio parlamentarne većine naziva paktom o formiranju manjinske vlade s DPS-om.

Da se bliži epilog krize vlasti koji bi mogao da urodi “padom” Vlade, nagovještava i to što i opozicija i dio vlasti razmišljaju da u januaru podnesu nove inicijative o nepovjerenju Krivokapiću.

U međuvremenu, dio vladajućih stranaka od međunarodne zajednice zahtijeva čvrste garancije da će se predsjednik države i lider DPS-a Milo Đukanović politički penzionisati.

On je u 2021. posebno bio na udaru krtika domaće i međunarodne javnosti zbog toga što se njegove ime našlo u “Pandora papirima”, dokumentima koji otkrivaju kako su neki od najmoćnijih ljudi na svijetu skrivali svoja bogatstva, izbjegavali plaćanje poreza, “prali” novac...

Šef DPS-a se zbog optužbi da je potpisao tajne ugovore o upravljanju svojom imovinom, skrivajući se iza kompanija iz poreskih “rajeva”, pismeno o tome izjasnio Specijalnom državnom tužilaštvu.

Đukanović, čija se partija i nakon decembarskih izbora u Cetinju, Mojkovcu i Petnjici suočava s osipanjem biračkog tijela, najavio je neposredne izbore za predsjednika stranke 2022.

Memorandum budi optimizam

Đurović navodi da memorandum dijela vlasti i manjina budi optimizam da Crna Gora ima snagu i građanski kapacitet koji vode ka pomirenju i snaženju države kroz adresiranje ključnih preporuka EK i uspostavnjanje istinski socijalno odgovorne, pravedne i države vladavine prava.

”Onog trenutka kad budemo shvatili da svi moramo da radimo na onom što nas objedinjava, prevazilazeći međusobne razlike, i da nas samo međusobne poštovanje i uvažavanje mogu dovesti do deblokade sistema i jačanja institucija, tek onda Crna Gora može krenuti naprijed”, uvjerena je ona.

Banović, s druge strane, kaže da se nada da će se kod većine političkih aktera - a i dobrog dijela javnosti - na vrijeme probuditi razumijevanje da ovako dalje ne može, te da će se sa svih strana nacionalnog i političkog spektra naći i okupiti dovoljno snaga da preokrenu dešavanja u pozitivnom, konstruktivnom pravcu.

Šerbo Rastoder misli da se konačna odluka o izlazu iz trenutne situacije mora donijeti u Crnoj Gori, jer je, kaže, sigurno “da naše dječje političke igrarije ne zanimaju nikog ozbiljnog”.

”Bojim se da će arbitriranje sa strane biti otrježnjujuće za mnoge političke aktere, koji umišljaju da su ‘važan’ i ‘nezaobilazan’ faktor, a nesposobni su za elementarne dogovore koji su u interesu svih građana. Činjenica je da su najjače partije izgubile koalicioni kapacitet, ili su konačno dokazale i najvećim optimistima da ne mogu biti osnov napretka.To bi, u konačnom, značilo da bolujemo kao društvo. Tačno se znaju prioriteti, vrijednosni sistem društva, ali verbalno onanisanje o privrženosti njima je samo skrivanje političkog licemjerja i partikularnog interesa. U takvoj situaciji, nadriljekara uvijek ima mnogo, no terapiju nema ko da prepiše i primijeni”, zaključuje on.

Rastoder: Neizvjesnost odgovara mnogima

Sagovornik kaže da je zanimljivo pitanje zašto niko ne želi nove izbore, kao najčistiji oblik rješavanja krize.

“Deklarativno, takvih ima, ali suštinski - ne. Moguć odgovor je u tome što političke elite čekaju da im neko drugi rješava probleme ili ne žele da rizikuju ugrožavanje uspostavljenog sistema partitokratije. Odnosno, niko ne želi da se ‘politički izmjeri’ jer su svi svjesni da se kantar može okrenuti na stranu suprotnu od očekivane. To bi trebalo da znači - iako paradoksalno - da stanje neizvjesnosti odgovara mnogima”, podvlači Rastoder.

Banović: Ne odstupati pred nacionalizmom, ali ne ignorisati nacionalno

Upitan da li SDP snosi odgovornost za to što se u godini na izmaku previše koketiralo s nacionalizmom, Banović odgovara odrično.

“Ako neko misli da je ćutanje i okretanje glave na otvorno negiranje, vrijeđanje i diskriminaciju bilo koje - pa i najveće nacionalne grupe u Crnoj Gori, a najmanje na Balkanu - odgovorno, demokratsko, građansko ponašanje, i da će se problem nacionalizma riještiti zabijanjem glave u ekološka cvjetna polja - duboko griješi. Socijaldemokratiji nije svojstveno, ni u evrospkoj a ni u crnogorskoj tradiciji, da se povlači pred nacionalizmom, ali ni da zanemaruje nacionalno”, poručuje funkcioner SDP-a.

Đurović: Ekspoze mrtvo slovo

Poslanica SNP-a smatra da je Krivokapićev ekspoze ostao mrtvo slovo na papiru.

“Iako obećana ključna rješenja vezana za zakon o Vladi, popis stanovništva, potpisivanje temeljnog ugovora, reformu izbornog zakonodavstva, diskontinuitet s ranijim načinom vođenja javne uprave i jačanje ekonomskog ambijenta države nisu ni adresirana konkretnim predlozima...”, napominje Đurović.

Šta nas čeka u 2022: “Crna lista”, lokalni izbori, popis...

Epilogu krize vlasti mogla bi da doprinese i “crna lista” Stejt departmenta, čije se objavljivanje očekuje u januaru, i na kojoj bi mogli da se nađu neki funkcioneri bivše i aktuelne vlasti.

Potencijalne sankcije najavio je, tokom novembarske zvanične posjete Podgorici, specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar.

Crnu Goru u novoj godini očekuju i lokalni izbori u više opština. Prvo bi, krajem februara, trebalo da uslijede izbori u Ulcinju i Beranama, ali je SNP tražio da se oni održe istovremeno s redovnim izborima za odbornike u Podgorici, gradskoj opštini Golubovci, Baru, Bijelom Polju, Danilovgradu, Kolašinu, Plavu, Plužinama, Pljevljima, Rožajama, Žabljaku i Šavniku.

Skupština bi o predloženim izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi trebalo da se izjasni po hitnom postupku. Njihovim usvajanjem Đukanović bi bio u obavezi da raspiše izbore za maj.

U 2022. očekuje se i popis stanovništva, čije je održavanje DF tražio i u 2021, prijetivši da će “srušiti” Vladu ako ga ne bude.

Premijer Krivokapić je rekao da će popis sigurno biti 2022, “možda u oktobru”.

Vlada je na sjednici 29. decembra utvrdila Predlog zakona o popisu, s izvještajem o sprovedenoj javnoj raspravi.