Hoće li dio članova TS-a biti u opasnosti od konflikta interesa

Više advokata - više izuzeća

Iz NVO tvrde da će se zbog toga što mjesta uglednih pravnika u TS-u imaju samo advokati, povećati potreba za izuzećima. Branioci odgovaraju da neće biti u riziku od konflikta interesa Konstitutivna sjednica novog saziva TS-a zakazana za 24. januar

35165 pregleda 26 reakcija 4 komentar(a)
Sjednica TS-a, na kojoj će se birati novi v.d. VDT-a, zakazana za 24. januar, Foto: SAVO PRELEVIC
Sjednica TS-a, na kojoj će se birati novi v.d. VDT-a, zakazana za 24. januar, Foto: SAVO PRELEVIC

Činjenica da pozicije uglednih pravnika u Tužilačkom savjetu (TS) pokrivaju isključivo advokati, neminovno će povećati potrebu za primjenom instituta izuzeća, da ne bi, između ostalog, dolazilo do situacija da branilac odlučuje o napredovanju ili disciplinskoj odgovornosti tužioca koji mu je bio suprotstavljena strana u procesu pred sudom.

To je ocijenila pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA) Marija Vesković, komentarišući primjedbe pojedinih pravnika - da advokati u TS-u mogu biti u konfliktu interesa zbog odlučivanja o tužiocima koji su im suparnici u sudnici.

”U takvim situacijama, svaki član TS-a bi morao da traži izuzeće na osnovu člana 33 Poslovnika TS-a, koji propisuje obavezu izuzeća ‘uvijek kad postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost’. Ostaje da pratimo da li će se obaveza izuzeća dosljedno primjenjivati”, ističe Vesković za “Vijesti”.

Ona podsjeća da Zakon o državnom tužilaštvu ne zabranjuje da se za sve pozicije uglednih pravnika prijave samo advokati, ili samo profesori, ili samo pravnici iz NVO...

”Isto pravilo je važilo i ranije, kad se desilo da u prethodnom mandatu nijedan član TS-a ne bude advokat”, dodaje Vesković.

Zakon ne zabranjuje da se za pozicije uglednih pravnika prijave samo advokati: Vesković
Zakon ne zabranjuje da se za pozicije uglednih pravnika prijave samo advokati: Veskovićfoto: HRA

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je 29. decembra prošle godine - na dan kad je Skupština kompletirala sastav TS-a - predložila uvođenje zakonske norme ili razradu člana 33 Poslovnika TS-a, kako bi bile definisane situacije izuzeća za člana koji je ugledni pravnik.

”A koji postupa u predmetu kao branilac ili punomoćnik u koji je uključen državni tužilac, o kome se raspravlja i odlučuje na sjednici TS-a”, navodi se u mišljenju ASK-a.

Član 33 Poslovnika TS-a propisuje da će se predsjednik ili član tog tijela izuzeti iz rada sjednice ako se predmet odlučivanja odnosi na njega, njegovog bračnog druga, ili lice s kojim živi u vanbračnoj zajednici, ili njegovog krvnog srodnika u pravoj liniji do bilo kog stepena, te ako postoje druge okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost.

Dalje piše da je predsjednik/član TS-a, čim sazna da postoji neki od razloga za izuzeće, dužan da o tome odmah obavijesti TS.

Odluku o izuzeću člana donosi predsjednik, a o njegovom izuzeću TS većinom glasova.

Ugledni pravnici u TS-u, Filip Jovović, Miloš Vuksanović i Siniša Gazivoda, kazali su “Vijestima” da ne misle da će kao advokati biti u riziku od konflikta interesa prilikom postupanja.

Od četvrtog uglednog pravnika, Borivoja Đukanovića, list nije mogao da dobije komentar na ovu temu.

Jovović kaže da na njegov rad neće uticati činjenica da je advokat.

”Uvijek postoji mogućnost za neki konflikt interesa, jer smo mala sredina, u kojoj svako poznaje svakog... Međutim, u članu 33 Poslovnika propisani su slučajevi zbog kojih dolazi do izuzeća. Taj član sprečava mogućnost konflikta interesa. Vrlo je moguće da ga treba doraditi, i ta tema može biti na dnevnom redu neke od predstojećih sjednica TS-a”, rekao je on.

Vuksanović navodi da je pitanje advokata u TS-u “previše dramatizovano”, podsjećajući da su oni i ranije bili u tom tijelu.

Niko, kaže on, nije branio ostalim uglednim pravnicima da se prijave na konkurs za TS...

Vuksanović
Vuksanovićfoto: Luka Zeković

”I na saslušanju pred skupštinskim Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu govorio sam o pitanju konflikta interesa. Tada sam rekao da su te stvari riješene Zakonom o državnom tužilaštvu i Poslovnikom TS-a. Definisane su situacije u kojima dolazi do izuzeća. Vrlo pažljivo ću postupati od situacije do situacije, i pratiti da li su nastupili momenti zbog kojih bi trebalo da se izuzmem”, naglašava Vuksanović.

Gazivoda kaže da nema ništa protiv da se Poslovnik izmijeni tako što bi se još detaljnije razradila sporna tema, iako je, prema njegovim riječima, pitanje konflikta interesa prije svega pitanje integriteta svakog pojedinca.

”Svakako ovu temu ne treba posmatrati kao novu, jer smo i do sada imali advokate u TS-u, a imamo i članove Sudskog savjeta koji su iz reda advokata”, napominje on.

S druge strane, Gazivoda ističe da treba imati u vidu i da članovi TS-a iz reda državnih tužilaca imaju institucionalne odnose s drugim tužiocima.

To ilustruje primjerom da o pritužbama na rješenja o odbacivanju krivične prijave koja donese tužilac, koji je član TS-a, odlučuju drugi tužioci, a da se kasnije može desiti da o pitanjima koja se tiču statusa tih tužilaca odlučuje njihov kolega u TS-u.

Gazivoda
Gazivodafoto: Boris Pejović

”U funkcionisanju tužilačke organizacije ima još sličnih situacija, koje se suštinski ne razlikuju značajno od pitanja odnosa advokata i tužilaca. Svakako, duboko vjerujem da nijedan član TS-a sebe neće dovesti u situaciju da odlučuje o pitanju koje bi moglo predstavljati konflikt interesa, ali nisam protiv bilo kog normiranja koje bi smanjilo takvu mogućnost”, podvlači Gazivoda.

Iz Vlade su prethodno ocijenili da će izborom “istinskih profesionalaca”, rizik od konflikta interesa biti eleminisan u mnogoj većoj mjeri nego što bi to moglo biti bilo kojom normom.

Najvažnije je, kako su istakli, da advokati nemaju prevagu u TS-u, kao što su je imali tužioci u prethodnim sazivima TS-a.

Izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, koje su stupile na snagu u junu, promijenjen je sastav jedanaestočlanog TS-a, pa to tijelo sad ima pet umjesto šest državnih tužilaca, i pet uglednih pravnika (među kojima je jedan predstavnik NVO) umjesto dosadašnja četiri.

Problem eventualnog konflikta interesa u TS-u, otvorilo je i pitanje da li bi ugledni pravnici trebalo da “zamrznu” advokatski status.

Takav predlog u javnost su iznosili pojedini predstavnici NVO.

Sagovornici “Vijesti” iz TS-a ocjenjuju da je ta ideja - besmislena.

”Moram reći da su tu radi o nepoznavanju osnovnih pojmova... Naime, članstvo u TS-u nije radni odnos, i tako nešto bi bilo moguće jedino ako bi se izmjenama Zakona izvršila profesionalizacija članstva u TS-u, što bi vodilo potpuno novom konceptu organizacije i načina izbora članova, koji bi, razumije se, bio značajno skuplji od postojećeg, a pitanje je i da li je potreban”, kaže Gazivoda.

Vuksanović navodi da zahtjevi za “zamrzavanje” advokatske funckije nemaju mnogo utemeljenja u realnosti.

”To nije bio preduslov za prijavljivanje na konkurs za TS. Da jeste, uticao bi na to da se uopšte kandidujemo”, ističe on.

Mišljenje kolega dijeli i Jovović, koji kaže da bi “zamrzavanje” funkcije predstavljalo “izvrtanje” cijelog procesa izbora u TS.

”Prijavili smo se na konkurs da ne bismo ‘zamrzavali’ svoj advokatski status. Pitanje je da li bi to bilo zakonito i ustavno... Nisam za tu opciju”, poručuje on.

ASK je pozvala i da se razmotre odredbe kojima se uređuje izbor članova TS-a iz reda uglednih pravnika, imajući u vidu činjenicu da oni ne dolaze iz tužilačkog sistema, već da ih neposredno bira i razrješava Skupština.

Na sjednici parlamenta krajem prošle godine u TS je osim Jovovića, Vuksanovića, Gazivode i Đukanovića, izabran i predstavnik NVO - Stevo Muk.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić proglasio je početkom avgusta šest članova TS-a, u kom su vršilac dužnosti (v.d.) vrhovnog državnog tužioca (VDT) Dražen Burić, četvoro tužilaca koji su izabrani na Konferenciji državnih tužilaca - Đurđina Nina Ivanović, Sanja Jovićević, Tatjana Begović i Nikola Samardžić - i predstavnik Ministarstva pravde Boris Marić.

Vesković: Razmotriti ograničenje broja advokata

Vesković kaže da trenutna situacija koja se odnosi na sastav TS-a, dodatno pokazuje da je neophodno i dalje, i to hitno, raditi na izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu i razmotriti usvajanje predloga Venecijanske komisije, koji je ponovila i Evropska komisija (EK) u posljednjem Izvještaju o napretku.

”To uključuje i moguće ograničenje broja advokata u TS-u, tako što bi, na primjer, Advokatska komora birala jednog člana, a ostale NVO i pravni fakulteti - kako je EK predložila”, navodi sagovornica.

Sjednica TS-a 24. januara

Konstitutivna sjednica novog saziva TS-a zakazana je za 24. januar, saznaju “Vijesti”.

Prema izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, v.d. VDT-a Burić će morati na toj sjednici da podnese ostavku.

U članu 184C zakona piše da će TS, izabran u skladu s tim aktom, na prvoj konstitutivnoj sjednici odrediti v.d. VDT-a i konstatovati prestanak dužnosti dotadašnjem v.d. VDT-a, koji je određen prije stupanja na snagu zakona, odnosno prije održavanja sjednice.

Novoformirani TS će moći, osim izbora novog v.d. VDT-a, da penzioniše glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, kog aktuelna vlast sumnjiči da je “šurovao” s bivšim režimom.