Pojačano interesovanje bajdenove administracije

Americi dosta „rata” na Balkanu

Evropski, američki i regionalni problem su desničarske partije, koje su uglavnom na vlasti u Evropi - posebno na Balkanu, u takvim društvima uvijek je latentna opasnost od eskalacije problema, ocijenio Grahovac Sagovornici “Vijesti” saglasni da pojačano interesovanje SAD za Zapadni Balkan od dolaska na vlast predsjednika Džoa Bajdena pokazuje da žele da stabilizuju prilike

19848 pregleda 81 reakcija 10 komentar(a)
Više faktora zbog kojih će SAD i Njemačka obratiti pažnju: Grahovac, Foto: Željka Vučinić
Više faktora zbog kojih će SAD i Njemačka obratiti pažnju: Grahovac, Foto: Željka Vučinić

Mehanizmi desničarskih režima na Balkanu su da neprekidno proizvode sukobe i svađe kroz, uglavnom, ratnu retoriku, jer na eks-JU prostoru postoji rat u produženom trajanju, samo drugačijim sredstvima, ocijenio je geopolitički analitičar, general u penziji Blagoje Grahovac.

To je, kako je ocijenio, jedan od razloga zbog kojih će SAD i posebno Njemačka više obratiti pažnju na prostor Zapadnog Balkana (ZB).

Sagovornici “Vijesti” su ocijenili da pojačano interesovanje SAD za ZB od dolaska na vlast predsjednika Džoa Bajdena, pokazuje da žele da stabilizuju prilika i da je zbog toga sve veće insistiranje na pomirenju i poboljšanju brojnih, izrazito loših, bilateralnih odnosa.

Bajden imao značajno iskustvo sa Balkanom i u januaru prošle godine preuzeo je dužnost predsjednika SAD...

”Kada je rat za opstanak na vlasti... ukoliko izgube vlast, oni će se morati suočiti i sa svojim biografijama, i sa svojim učincima u dugogodišnjem periodu vladanja”, istakao je Grahovac za “Vijesti”.

Naglasio je da su evropski, američki i regionalni problem desničarske partije, koje su uglavnom na vlasti u Evropi - posebno na Balkanu, navodeći da je u takvim društvima uvijek latentna opasnost od eskalacije problema.

”Odmah ćete se upitati, pa u Crnoj Gori je više godina na vlasti bila DPS. Da, ona je tipičan primjer oligarhijske partije, a oligarhijske partije uvijek proizvode fašizaciju društva. One su desničarske partije. Prema tome, i Crna Gora je imala i danas ima na vlasti desničarske partije”.

Grahovac je istakao da to neminovno proizvodi visok stepen “fašizacije društva”.

”Pošto to Amerika i Njemačka u poslednje vrijeme, poslije izbora i dolaska SPP na vlast, uočavaju kao latentnu opasnost, onda naravno da će se one povratiti na ZB, jer godinama ili decenijama su ga zanemarile”.

Grahovac je ocijenio da je ZB i geopolitička priča, zato što nema dileme da su i Ruska Federacija i Kina u velikoj ofanzivi “okupacije prostora”.

”To uočava nova administracija u Americi, to uočava i nova njemačka administracija i to je jedan od razloga zbog čega će se one povratiti na Balkan, jer su u velikoj količini izgubili inicijativu u posljednjih nekoliko godina”.

On je istakao da je za očekivati da će desničarski režimi i u našem regionu u koje, kako navodi, spadaju Slovenija, Hrvatska, Mađarska, Srbija, BiH i Crna Gora - “biti u problemu”.

Pojasnio je da će se ti režimi u skoroj budućnosti suočiti sa izazovom svoga opstanka, kako od uticaja spolja, tako i zahtjeva građana iznutra.

”Jer ti režimi su proizveli takve vlasti i takve sisteme da je običan čovjek došao u problem, da je ugrožen. Režimi na našem prostoru su napravili takav ambijent, i društveni i politički, da je to građaninu postalo neprimjereno za život. Zato će pritisak biti i iznutra i spolja”.

Predsjednik Centra za spoljnu politiku iz Srbije i profesor Fakulteta političkih nauka Dragan Đukanović, kazao je da sve veće interesovanje SAD za ZB na neki način pokazuje da su, zahvaljujući nekim drugim globalnim prioritetima, bile zapostavile Balkan i ostavile ga drugim ovdašnjim akterima - Rusiji, Kini, Turskoj...

”U tom smislu, čini se da je sada i pokušaj da se upravo prevaziđe zaostatak... u konsolidaciji ZN. Upravo zato je intenziviranje ovih napora da se na više različitih polja, situacija na Balkanu izmijeni. Vidjeli smo da je do sada nekako akcenat bio na unutrašnjoj stabilizaciji BIH, ali posljednji Eskobarov intervju govori i o nužnosti ponovnog oživljavanja dijaloga na relaciji Beograd - Priština”.

Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Gabrijel Eskobar je u posljednjem intervjuu - Radiju Slobodna Evropa, kazao da zvaničnici regiona treba da se usredsrede na multietničko pomirenje, regionalnu ekonomsku integraciju, evropske standarde i stvaranje mogućnosti unutar ZN iz kojih će svi ljudi imati koristi.

Đukanović je istakao da Eskobar pokazuje jednu vrstu interesovanja da dođe do vidljivog napretka u regionu koji je ipak “zahvaljujući podložnosti drugih aktera, izgubio neku vrstu čvršćeg vezivanja sa Zapadom generalno, a posebno, u okviru toga, sa SAD”.

Kada je riječ o Crnoj Gori, Đukanović je istakao da očekuje i dalje značajnije involviranje SAD i insistiranje na pitanjima borbe protiv korupcije, vladavini prava, jačanju ekonomskih kapaciteta i dodatnih ulaganja.

On je ocijenio da je SAD-u Crna Gora veoma bitna zahvaljujući strateškom partnerstvu koje postoji još od 1997. godine, a u tom smislu je u Crnoj Gori, kao članici NATO-a, veoma bitna unutrašnja konsolidacija prilika.

”Puna stabilnost prilika u Crnoj Gori i jačanje njenih pravih multietničkih kapaciteta jeste ono na čemu SAD insistiraju. Upravo u tom kapacitetu je i vide kao svog čvrstog i pouzdanog saveznika”.

Politički analitičar, magistar evropskih integracija iz BiH Denis Čarkadžić je, međutim, ocijenio da je interesovanje SAD-a za ZB uvijek bilo veliko.

”Razlog je jednostavan - jer se ZB nalazi duboko u NATO zoni, odnosno zoni direktnog interesa SAD-a, a to su u prvom redu stabilnost, ali i evroatlantske integracije”.

On je kazao da, kada je Vašington i njegovo djelovanje u regionu u pitanju, ono što se u proteklih 20-ak godina mijenjalo samo su prioriteti u smislu država kojima se SAD bavio u određenim momentima, a sve u skladu sa svojim interesima i procjenama koje je donosio u cilju njihovog ispunjavanja.

”Tako je nakon Dejtona ključni prioritet bila stabilizacija BiH, te sprovođenje nekoliko ključnih reformi, prije svega reforme odbrane. Pored toga, nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, uslijedio je ulazak Albanije, zatim Crne Gore i na kraju Sjeverne Makedonije u NATO. U svim ovim procesima SAD je imala ključnu ulogu, dakle bila je u regionu u punom kapacitetu”.

Čarkadžić je istakao da je, sa druge strane, ne smatrajući BiH prioritetom unutar ZB u posljednjih desetak godina, Vašington prepustio EU da vodi procese u BiH, “što Brisel nikada nije bio u stanju da radi na pravi način”:

”Te je tu šansu iskoristila, prije svega Moskva, tako da danas, kada je BiH u pitanju, imamo stanje koje je takvo kakvo jeste i zahvaljujući tome”.

On je ocijenio da je jasno da se ni rješavanje odnosa Beograda i Prištine neće moći desiti bez punog angažmana SAD-a.

”Sada se Vašington uključuje u punom kapacitetu da bi u red doveo BiH, i riješio odnose Beograda i Prištine, jer nakon ulaska ostatka regiona u NATO, na ZN više ne postoje neki drugi, iole ozbiljniji izazovi koji imaju kapacitet da ugroze temeljne interese SAD-a u ovom dijelu svijeta”, ocijenio je Čarkadžić.

Insistiranje na “Otvorenom Balkanu”

Đukanović je ocijenio da SAD već duže vrijeme pominju da je veoma bitno da region zapravo ima značajan ekonomski kapacitet i da upravo i ideja “Otvoreni Balkan” koju SAD, ne samo promovišu, nego i zastupaju, bude mogućnost da se ostvari puna sloboda kretanja ljudi, usluga, roba i kapitala i samim tim i ekonomska situacija u regionu dodatno ojača i dodatno poboljša.

”U tom smislu, je zapravo i to insistiranje koje vidimo od SAD-a, upravo na tom paketu koji se naziva ‘Otvoreni Balkan’ i koji je za sada nepotpun i nedovoljno cjelovit, zahvaljujući izostanku BiH, Kosova i Crne Gore. Mislim da oni pokušavaju da, upravo kroz ovaj aranžman, stvore i dodatnu pretpostavku za značajnija ulaganja, ne samo iz SAD-a, već i drugih zemalja Zapada”.

Inicijativa “Otvoreni Balkan” ranije je bila poznata u javnosti kao “Mini-Šengen”, i njom su, potpisivanjem više sporazuma u Skoplju, obuhvaćene Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Đukanović je istakao da će se i od Crne Gore očekivati u narednom periodu da se pridruži.

Denis Čarkadžić je kazao da ono što je Eskobar postavio kao prvi uslov za podršku “Otvorenom Balkanu” je da se “ispune berlinski standardi koje je postavila Evropska unija”.

”Naime, standardi koje je s tim u vezi pred države ZB postavio Berlinski proces veoma su visoki i zahtjevni, i oni se pored ostalog odnose na rješavanje svih otvorenih pitanja između država ZB, a kojih ima jako puno. U tom kontekstu, siguran sam da Eskobar misli i na rješavanje odnosa Beograda i Prištine, ali i problema i otvorenih pitanja između Srbije i BiH, Srbije i Crne Gore itd...”.

Berlinski proces je inicijativa EU i njenih članica s ciljem unapređenja saradnje zemalja regiona ZB i jačanja njegove evropske perspektive.

Čarkadžić je ocijenio da, pored toga, Berlinski proces zahtijeva i jasan i mjerljiv napredak u borbi protiv korupcije i svih vrsta organizovanog kriminala u državama, te u tom cilju i najužu saradnju bezbjednosnih i sigurnosnih službi u regionu.