"izglasavanje nepovjerenja vodi raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora"

Mrdović: Ustav ne sadrži niednu normu da se vlada može birati u toku trajanja mandata parlamenta

Mrdović je kazala da treba naznačiti da se u političko pravnim sistemima koncept manjinskih vlada vezuje za stranku koja ima najveći broj poslanika, ali nema parlamentarnu većinu, odnosno kada stranke zastupljene u parlamentu nijesu saglasne da formiraju parlamentarnu koaliciju, niti koncentracionu vladu, pa je to način za otklanjanje parlamentarne krize

12786 pregleda 32 reakcija 31 komentar(a)
Mrdović, Foto: Boris Pejović
Mrdović, Foto: Boris Pejović

Ukoliko bude izglasano nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića, dosljedna primjena Ustava Crne Gore vodila bi raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora, dok su drugi modeli izlaska iz parlamentarne krize uzurpiranje prava od političkih elita, čemu smo već svjedočili u prošlosti, saopštila je danas Ines Mrdović iz nevladine organizacije (NVO) Akcija za socijalnu pravdu (ASP).

"Naime, da je ustavotvorac dao mogućnost promjene vlade u toku trajanja mandata parlamenta, kada joj izglasa nepovjerenje ili ona podnese ostavku, on bi prvo jasno propisao takvu ustavnu odredbu, zatim definisao rok izbora te nove vlade, ali i unio odredbu o povjeravanju mandata za sastav takve vlade. Umjesto toga, Ustav samo propisuje da šef države povjerava mandat za sastav vlade u roku od 30 dana od konstiutuisanja Skupštine, a postojeća Skupština je već konstituisana, te da vlada, kojoj je izglasano nepovjerenje, nastavlja rad do izbora nove", istakla je Mrdović.

Koalicija "Crno na bijelo" predložila je na pres konferenciji 17. januara model manjinske vlade u kojoj, kako je kazao lider Građanskog pokreta URA i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, ne bi bilo mjesta za Demokratski front i Demokratsku partiju socijalista.

Krivokapić je na jučerašnjoj pres konferenciji saopštio da je manjinska vlada prevara.

Mrdović je dodala da je takođe, ustavotvorac mogao da unese i odredbu o takozvanom konstruktivnom izglasavanju nepovjerenja vladi (što je prisutno u nekim pravno političkim sistemima), kada nepovjerenje može biti izglasano samo uz uslov da se istovremeno izabere nova vlada, a čime se želi izbjeći period nastavka političke krize.

"Dakle, Ustav ne sadrži niti jednu normu da se vlada može birati u toku trajanja mandata parlamenta, ako joj on izglasa nepovjerenje ili ona podnese ostavku, što su dva od četiri načina prestanka njenog mandata. Drugim riječima, dosljedna primjena i tumačenje Ustava ukazuje da bi izglasavanje nepovjerenja vladi moralo dovesti do raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora, jer se na izborima zasniva legitimitet vlasti, a što bi trebalo dobro da znaju svi politički akteri u zemlji", kazala je Mrdović.

Ona je poručila da je takođe za ukazati je takođe da već deceniju i po političke elite nijesu donijele dva sistemska zakona – o skupštini i o vladi – kojima bi jasno pravno razradile sve ustavne norme, već su na taj način ostavile sebi prostor da pravo tumače onako kako im se prohtije i za sopstveni interes. Ovo je moguće i iz razloga što pravna struka godinama ili "zabija glavu u pijesak" ili radi i govori kako joj nalažu političke elite, zbog čega sa međunarodnih adresa već dugo stižu poražavajuće ocjene o stepenu vladavine prava u zemlji i zarobljenosti njenog pravosudnog sistema", poručila je Mrdović.

Po njenim riječima, treba naznačiti da se u političko pravnim sistemima koncept manjinskih vlada vezuje za stranku koja ima najveći broj poslanika, ali nema parlamentarnu većinu, odnosno kada stranke zastupljene u parlamentu nijesu saglasne da formiraju parlamentarnu koaliciju, niti koncentracionu vladu, pa je to način za otklanjanje parlamentarne krize.

"Ovakve manjinske vlade su nestabilne i njihov mandat je, po pravilu, veoma kratak, jer lako gube podršku stranaka, koje su omogućile njeno formiranje. Jasno je da koncept manjinske vlade, o kojem se trenutno govori na crnogorskoj političkoj sceni, predstavlja svojevrsni hibridni model, koji je problematičan sa ustavno pravnog aspekta i koji može ozbiljno ugroziti princip ustavnosti i zakonitosti, kao jedan od dva opšta ustavna principa, kojima se štite ljudska prava, a u koja spadaju i politička prava građana. Taj princip znači obavezu i građana, ali i vlasti, da se u svom djelovanju pridržavaju Ustava i zakona i da djeluju na osnovu i u okviru Ustava i zakona, kao i zaštitu građana od samovolje vlasti (granice vlasti postavlja pravo koga se i njegov tvorac mora pridržavati)", porčila je Mrdović.

Ona je kazala i da je poštovanje Ustava i zakona uslov postojanja pravne države.

"Ali izgleda da treba da prođu i decenije, dok se to u Crnoj Gori ne dogodi, jer ni bivše, ali ni aktuelne političke elite,nijesu pokazale spremnost da ova zemlja zaista bude zemlja vladavine prava, već su građani godinama njihovi taoci i njihovih interesa", zaključila je Mrdović.