"SNP u ovom trenutku važan koliko i URA"

Političke posljedice krize vlasti: Put u (ne)poznato

Dio vladajućih partija nije poranio, već možda zakasnio s otpočinjanjem pregovora s opozicijom o formiranju manjinske vlasti, zato što je još od izbora aktuelne Vlade jasno da ona ne funkcioniše i da se s njom ne može ići naprijed. GP URA se nigdje ne “vraća”, već samo teži da ostane tamo gdje je uvijek bila - garant građanske multietničke, nezavisne i ekološke države, rekao je Šerbo Rastoder

58345 pregleda 382 reakcija 165 komentar(a)
CnB samostalno išao na izbore, mogu s mandatima da rade šta hoće, Foto: BORIS PEJOVIC
CnB samostalno išao na izbore, mogu s mandatima da rade šta hoće, Foto: BORIS PEJOVIC

Dio vladajućih partija nije poranio, već možda zakasnio s otpočinjanjem pregovora s opozicijom o formiranju manjinske vlasti, zato što je još od izbora aktuelne Vlade jasno da ona ne funkcioniše i da se s njom ne može ići naprijed - ocijenili su sagovornici “Vijesti”.

Novinar “Monitora” Zoran Radulović, vjeruje da će Vlada premijera Zdravka Krivokapića početkom februara sigurno biti “srušena” u parlamentu, i da će zbog toga i zbog mogućeg formiranja manjinskog kabineta, svi na političkoj sceni snositi posljedice, koje, prema njegovim riječima, ne moraju nužno biti negativne.

Istoričar i bivši član Političkog savjeta Građanskog pokreta (GP) URA, Šerbo Rastoder, rekao je da je ideja manjinske vlade posljedica nefunkcionisanja aktuelne vlasti, i da je teško reći kakve će biti reperkusije eventualne odluke dijela parlamentarne većine da s opozicijom predvođenom Demokratskom partijom socijalista (DPS) izabere takvu vladu.

Poslanici će 4. februara odlučivati o Vladinom predlogu da se skrati mandat Skupštini - što bi bio put u vanredne izbore - i inicijativi vladajuće koalicije “Crno na bijelo” (CnB) i opozicije o nepovjerenju Vladi.

Opozicija ne planira da skrati mandat parlamentu - iako od formiranja aktuelne Vlade traži nove izbore - već da izglasa nepovjerenje Krivokapićevom kabinetu, što bi trebalo da bude uvod u kreiranje manjinske vlasti, što je predložila koalicija CnB (koju čine GP URA i CIVIS). Predlog o nepovjerenju Vladi ima 44 sigurna glasa.

Da li će pružiti podršku “rušenju” Krivokapića i izboru manjinske vlade Socijalistička narodna partija (SNP) odlučiće u ponedjeljak Glavni odbor te stranke. Njen lider Vladimir Joković ranije je rekao da neće “barjačiti” u smjenjivanju Vlade, ali da neće ni žaliti za njom.

Čija je veća “muka”

Iako su i GP URA i SNP na udaru kolega iz vlasti i dijela javnosti zbog predstojećeg glasanja u parlamentu, Radulović kaže da je SNP “na većoj muci”. “Za razliku od GP URA, SNP ima problem koji se ne pominje. GP URA, odnosno koalicija CnB, samostalno je izašla na prethodne izbore, i oni imaju legitimno pravo da s mandatima rade šta hoće. S druge strane, SNP je bio dio koalicije ‘Za budućnost Crne Gore’, i tu se može dovesti u pitanje pravo člana koalicije da se odvoji i postupa suprotno većinskom stavu koalicije. SNP nema izborni legitimitet koji ima CnB”, navodi on za “Vijesti”.

Radulović ističe da bi manjinska vlada s SNP-om i manjinska vlada bez te partije bile dvije posve “različite priče”, od kojih bi ova druga otvorila pitanje smisla formiranja takvog modela.

”Manjinska vlada sa SNP-om predstavlja bi legitimnu vladu kojoj možete spočitati ‘izdaju’, ‘nevjeru’... šta god hoćete. Ali manjinskoj vladi bez SNP-a, oni koji to hoće mogu vrlo lako prilijepiti epitet - ‘antisrpska’. Zato je SNP u ovom trenutku važan koliko i GP URA. SNP je tas na vagi. Mislim da manjinska vlada bez njih nema nikakvog smisla, dok vlada s njima ima smisla kao prelazna i tranziciona, koja će u najkraćem mogućem roku obezbijediti uslove za koliko-toliko regularne izbore i eventualno odraditi nešto na deblokadi pravosuđa”, objašnjava on.

SNP je tas na vagi: Radulović
SNP je tas na vagi: Radulovićfoto: Boris Pejović

Eventualna podrška SNP-a “obaranju” Krivokapića i formiranju manjinskog kabineta, otvorila je pitanje da li se - i kakvoj - političkoj budućnosti nakon toga može nadati ta stranka.

SNP koji je nastao 1998. nakon podjele u DPS-u, preživio je zbog unutarstranačkih nesuglasica nekoliko cijepanja, koji su ga od najjače opozicione stranke doveli do pet mandata u parlamentu.

Iako se iz posljednjih medijskih nastupa partijskog vrha naslućuje da SNP naginje odluci da podrži manjinsku vladu, više lokalnih odbora stranke proteklih dana je apelovalo na svoje čelnike da krizu ne rješavaju s DPS-om i da ne dozvole “prekrajanje izborne volje građana”.

Da SNP ne treba da ulazi u aranžmane u kojima učestvuje DPS, prekjuče je poručio i bivši lider i poslanik SNP-a, Srđan Milić, koji je rekao “Vijestima” da oni koji “sruše” Vladu s Đukanovićevom partijom - ne moraju ići na naredne izbore.

Podrška smjeni Vlade i izboru nove, pokrenula je i pitanje političkih konsekvenci takve odluke po GP URA, koju kolege iz vlasti optužuju da će takvim potezom ponoviti sudbinu Pozitivne Crne Gore, koja je postala vanparlamentarna nakon podrške Đukanovićevoj vladi.

Sa dijelom većine ne može se naprijed

Rastoder kaže da je teško nagađati kakve će biti posljedice odluke GP URA da s DPS-om glasa protiv Krivokapića i za novu vladu. Siguran je, navodi, da će svako dobronamjeran shvatiti da se GP URA uvjerio da s postojećom parlamentarnom većinom niti može naprijed, niti može očekivati bilo kakav boljitak.

”Istrajavanje na tome je ne samo gubljenje vremena, već dodatna kompromitacija izvornih načela GP URA. Pokušaj formiranja manjinske vlade je posljedica takvog stanja i iznuđena potreba da se pokuša da istraje na izvornim principima i načelima, i prekine s njihovom kompromitacijom. Istovremeno, mladost te partije iskazuje očekivanu odgovornost za sudbinu i budućnost Crne Gore. Pri tome, treba znati da se GP URA nigdje ne ‘vraća’, već samo teži da ostane tamo gdje je uvijek bila - garant građanske multietničke, nezavisne i ekološke Crne Gore okrenute Zapadu i evroatlantskim savezima”, rekao je Rastoder “Vijestima”.

Rastoder
Rastoderfoto: Savo Prelević

Upitan da li su GP URA i SNP ishitreno ušli u priču o manjinskom kabinetu, on odgovara da misli da nisu, već da bi se prije moglo kazati da kasne s tim.

”Jer su uporno istrajavali na bezbrojnim provjerama mogućnosti harmonizacije unutar parlamentarne većine. Pokazalo se da je to ‘iluzija’ koju su neki odmah prepoznali, dok su drugi čekali do momenta kad je svakome postalo jasno da se s postojećom većinom može ići samo ‘nazad’, i to onoliko daleko koliko je pojedincima potrebno da pokažu da su pojave iz nekih prošlih vjekova”, kaže on.

Da priča o manjinskoj vlasti nije ishitrena misli i Radulović, koji navodi da je taj potez možda povučen i prekasno s obzirom na stanje u Vladi. “Na izborima sam glasao protiv korupcije, kriminala, nepotizma... Ako mi sad predsjednik i potpredsjednik Vlade kažu da je jedan od njih švercer narkotika, a drugi švercer cigareta - a i jedan i drugi zapošljavaju po partijskoj i porodičnoj liniji - onda mislim da je DPS i dalje na vlasti. Po čemu se razlikuje Vlada koja je sebe prošle nedjelje opisivala kao najbolja u istoriji Crne Gore, a ove nedjelje se njena dva prva čovjeka međusobno optužuju da su kriminalci, dok treći najvažniji iz nje kaže da imamo podršku SAD zbog beskompromisne borbe protiv kriminala?”, pita se Radulović.

Nema vještačkog disanja za DPS

Sagovornik ne smatra da GP URA i SNP, kako tvrde njihove kolege iz vlasti, svojim posljednjim potezima daju “vještačko disanje” DPS-u.

Objašnjava da vladajuća većina upravo to čini od dana izbora Vlade, tako što je pokazala da je ne podržava, već da je ona proizvod njihove želje da budu na vlasti umjesto DPS-a, a ne da razgrade sistem koji je proizvela ta stranka.

”DPS trenutno nema nijednu kartu. DPS samo ima stanje stvari koje pokazuje da ova vlast nije pokazala da je mnogo bolja od njega. Sistem je, dakle, isti, samo je pitanje hoće li državu voditi naši ili njihovi. Ova vlast je morala da pokaže da je DPS-ov sistem pogrešan”, podvlači Radulović.

Na pitanje da li je rano za pregovore o manjinskoj vladi sa DPS-om, s obzirom na to da su u vrhu te stranke i dalje akteri brojnih korupcionaških afera, Rastoder odgovara da, koliko razumije, nema pregovora, već samo okupljanja oko jedinstvenih i proklamovanih ciljeva.

Ko god, kaže, podrži te ciljeve, može se potvrditi kroz podršku budućoj vlasti.

”A koliko razumijem, ‘korupcija’ je nužno jedna od njenih prioriteta. Ako neko ima i pomisao da bi neko zbog toga mogao i odbiti saradnju, ne shvata da samo privremeno odgađa konačno rješenje ‘korupcionaških afera’ i da samo dobija ako se one riješe u demokratskoj i pravnoj proceduri”, kaže Rastoder.

Neizostavno pitanje predstojećeg epiloga krize vlasti je i pozicija DF-a i Demokrata nakon tih dešavanja.

DF uprkos najavi mogućih protesta zbog manjinske vlade, nastupa u javnosti prilično suzdržano, dok su Demokrate najglasniji protivnici “rušenja” Vlade.

Radulović kaže da DF igra najbolje što može, a Demokrate najgore što mogu. “DF i dalje kalkuliše mogućnošću da podrži manjinsku vladu, odnosno, kako je oni zovu, tranzicionu vladu. Demokrate pak pokušavaju da zauzmu prostor koji je DF već zauzeo, a ostavljaju prazan prostor na terenu onoga što zovemo građanska Crna Gora”, objašanjava on.

Rastoder s druge strane kaže da DF od cijele situacije može profitirati “samo onoliko koliko će imati smisla njihov dalji politički angažman”.

Radulović: Vlast u nekim aspektima gora od DPS-a

Upitan ima li političkog života za one koji “sruše” Vladu sa DPS-om, Radulović odgovara pitanjem - otkud ideja da bi partije koje formiraju manjinsku vladu s DPS-om napravile veću uslugu toj stranci nego što su joj je napravile Vlada i parlamentarna većina. “Oni nisu uradili ništa da pokažu i dokažu kriminal i korupciju DPS-a. Naprotiv. Prisvojili su mehanizme DPS-a. Ova vlast je pokazala da u nekim segmentima može biti i gora od DPS-a, a da je u većini ista. To daje legitimitet DPS-u i saradnji s DPS-om više od bilo čega drugog”, poručuje on.

Rastoder kaže da nije logično od DF-a očekivati bilo kakvu modernu alternativu trenutnom stanju, i da je taj politički savez to već pokazao. “Oni mogu biti samo anahrona kopija najkonzervativnijeg dijela političkog nasljeđa, koje se može arhivirati samo superiornim oponiranjem sprovođenjem sveopštih reformi koje društvo vode ka EU”, podvlači on.

Popa i Veber: Probleme rješavati u institucijama, ne na ulici

Šefica Delegacije EU u Podgorici, Oana Kristina Popa, poručila je da Crna Gora svoje probleme treba da rješava u državnim institucijama, a ne na ulici. Ona je rekla da EU prati političku situaciju u Crnoj Gori, pozivajući sve političke aktere da rade na smanjivanju tenzija.

Da Crna Gora probleme treba da rješava unutar institucija a ne na ulici, poručio je i ambasador Njemačke Robert Veber.

U Crnoj Gori su i sinoć održani protesti zbog aktuelne političke situacije, odnosno inicijative za provjeru povjerenja Vladi. Građani su se okupili ispred RTCG-a dok je trajao intervju vicepremijera Dritana Abazovića.