Marko Milačić pozvao političke subjekte da se izjasne

Sudbina Bečića u rukama DF-a, SNP-a i GP URA

Za smjenu predsjednika parlamenta neophodan najmanje 41 glas, što znači da je potreban i neko iz vlasti

53445 pregleda 392 reakcija 146 komentar(a)
Bečić za govornicom tokom konstitutivne sjednice Skupštine, Foto: Boris Pejović
Bečić za govornicom tokom konstitutivne sjednice Skupštine, Foto: Boris Pejović

Dok je izglasavanje nepovjerenja Vladi u Skupštini naredne sedmice prilično izvjesno, još se sa sigurnošću ne zna kakva je “sudbina” predsjednika parlamenta Alekse Bečića.

Inicijativa za smjenu Bečića, koju je potpisalo 38 poslanika opozicionih partija - Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokratske partije (SDP), Socijaldemokrata (SD), Liberalne partije, Bošnjačke stranke, Albanske koalicije Jednoglasno, Skupštini je predata 21. januara.

Predlog nije potpisao poslanik Albanske liste Genci Nimanbegu, kao ni Predrag Bošković iz DPS-a. Bošković je, kako je objašnjeno, tada bio u Slovačkoj, na Evropskom prvenstvu u rukometu, u skladu sa obavezama koje ima kao potpredsjednik Evropske rukometne federacije (EHF).

Za smjenu Bečića potreban je najmanje 41 glas, što znači bi za to morao da glasa i neko iz vlasti.

Međutim, većina partija na vlasti nije odgovorila na pitanje “Vijesti” da li će glasati za smjenu predsjednika parlamenta.

Odgovorili su samo iz Ujedinjene (UCG) i Prave Crne Gore.

”UCG neće glasati za smjenu predsjednika Skupštine, Alekse Bečića. Odnosno, preciznije, glasaćemo protiv”, rekli su iz partije Gorana Danilovića.

Lider i poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić za “Vijesti” kaže da će glasati protiv smjene Bečića.

”Sve ostale političke subjekte pozivam da se jasno, direktno i nedvosmisleno izjasne po ovom pitanju, po pitanju gdje će još jednom pasti sve maske”, kazao je Milačić.

On je dodao da je sa mnogih adresa posljednjih dana čuo problematizovanje pitanja načina glasanja za razrješenje predsjednika Skupštine.

”Stiče se utisak da mnogi bježe od javnosti, te da im tajnost glasanja u ovom slučaju predstavlja politički spas i bijeg od preuzimanja odgovornosti u jednom od najdelikatnijih trenutaka, dok je u toku neviđena izdaja pobjede 30. avgusta”, rekao je Milačić.

Odgovarajući na pitanje da li će Bečić tražiti da se o njegovoj smjeni glasa prozivkom, kako se spekuliše, iz Skupštine su “Vijestima” rekli da saglasno članu 15 u vezi sa članom 12 Poslovnika Skupštine o Predlogu za razrješenje predsjednika odlučuje se tajnim glasanjem.

”Predsjednik Skupštine Crne Gore će, kao što je to činio i do sada, striktno poštovati odredbe Poslovnika”, rekli su iz Skupštine.

Lider GP URA i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je ranije kazao da on lično nije za smjenu predsjednika Skupštine. Abazović, međutim, nije poslanik.

Iz opozicionog SD-a “Vijestima” su potvrdili da je njihov stav, kada je inicijativa o smjeni Bečića u pitanju, ostao isti.

”Poslanici Socijaldemokrata su potpisnici inicijative za smjenu predsjednika Skupštine, tako da, što se nas tiče, naš stav po tom pitanju je u potpunosti jasan - glasaćemo za smjenu predsjednika Skupštine”, kazali su iz SD-a.

To je u petak na konferenciji za novinare potvrdio i predsjednk SDP-a Raško Konjević.

U obrazloženju inicijative, navodi se, između ostalog, da Skupština za vrijeme mandata Bečića nije bila mjesto suštinskog političkog dijaloga, zbog čega nije uspjela da ostvari jednu od svojih osnovnih funkcija, te dovede do ubrzanja evropskog puta Crne Gore.

”Dominantno zbog te činjenice, odnosno, neostvarivanja svrhe koju bi najviši zakonodavni i politički dom u jednoj državi trebalo da ima, danas smo svjedoci nikad većih društvenih, političkih socijalnih podjela, koje prijete da destabilizuju ukupan ambijent u državi i blokiraju ispunjavanje njenih osnovnih zadataka”, navodi se u obrazloženju.

Bečića bi navodno na toj funkciji mogao da naslijedi lider i poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković, ako Glavni odbor (GO) te stranke da saglasnost da ona bude dio neke manjinske ili tehničke vlade.

Joković je ranije “Vijestima” kazao da ni sa kim nije zvanično pregovarao da preuzme Skupštinu.

Bečić je za predsjednika Skupštine Crne Gore izabran 23. septembra 2020. godine na konstitutivnoj sjednici na kojoj je formirana parlamentarna većina koju čine koalicije “Za budućnost Crne Gore”, predvođena Demokratskim frontom, “Mir je naša nacija” (Demokrate i Demos) i Crno na bijelo (Građanski pokret URA, CIVIS). Oni su na avgustovskim izborima 2020. zajedno osvojili 41 od 81 poslaničkih mjesta, čime je nakon tri decenije Demokratska partija socijalista prešla u opoziciju.

Za izbor Bečića je glasalo 45 od 71 poslanika koji su glasali. Osim poslanika vlasti, Bečića su podržali i poslanici Bošnjačke stranke, kao i Nik Đeljošaj iz Albanske liste.

Vanredna sjednica Skupštine na kojoj će se raspravljati o smjeni Bečića zakazana je za 7. februar.

Prije toga su zakazane tri vanredne sjednice parlamenta za 3. i 4. februar.

Prvo će se 3. februara razmatrati inicijativa za razrješenje potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića i predlog za izbor novog vicepremijera, a za tu funkciju premijer Zdravko Krivokapić je predložio ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića.

Narednog dana će se odlučivati o skraćenju mandata Skupštine, a potom o nepovjerenju Vladi.

Inicijativu o izglasavanju nepovjerenja Vladi, koja bi trebalo da otvori put formiranju manjinskog kabineta koji su ponudili čelnici koalicije “Crno na bijelo”, ili tehničkoj vladi koja se pominje posljednjih dana, podnio je 31 poslanik koalicije “Crno na bijelo”, DPS-a, Socijaldemokrata, Bošnjačke stranke, SDP-a, Albanske liste i Albanske koalicije “Jednoglasno”.

U obrazloženju inicijative se navodi da Krivokapić nije ispoštovao odluku Skupštine da smijeni tri ministra (Đorđa Radulovića, Aleksandra Stijovića i Vesnu Bratić), kojima su u parlamentu izglasane interpelacije, te što nakon razrješenja ministra pravde Vladimira Leposavića nije imenovao novog, što je svojim djelovanjem proizveo institucionalnu krizu...

Za rušenje Vlade potreban je glas 41 poslanika.

Inicijativu nijesu podržali poslanici DF-a, Demokrata, SNP-a, Demosa, Prave Crne Gore, Ujedinjene Crne Gore i Radničke partije. Većina tih partija je, uprkos nezadovoljstvu radom Vlade, protiv njenog “rušenja” sa DPS-om, dok se DF i SNP nijesu još eksplicitno odredili kako će glasati.

Koprivica: Zabrinjava to što nema garancija da se neće s DPS-om

Poslanik Demokrata Momo Koprivica rekao je juče da izlaz iz krize vidi u čvrstim garancijama većine da neće sa DPS-om i da se nakon toga definiše svaki mogući model.

”Za izlaz su neophodne čvrste garancije 41 poslanika - ne sa DPS-om u bilo kojoj kombinaciji, ni da se stvori većina u Skupštini, ni da se pravi vlada. Ako toga nema, jedino moguće rješenje su izbori, kao najpoštenija opcija. Do sada garancija nije bilo i to je nešto što je zabrinjavajuće i što govori da se ne želi produktivan, iskren i otvoren dijalog na nivou onih koje su građani izabrali da vrše vlast, već se želi zakulisna realizacija koruptivnog plana”, kazao je Koprivica na konferenciji za novinare u Skupštini.

Smatra da manjinska vlada nema ni ustavni osnov, ni demokratski kvalifikativ ni svojstvo da bude stabilna, ni potencijal da bude reformska.

Naveo je da Demokrate nikad više neće podržati koncepte manjinske vlade.

”Podržali smo to već jednom 2020. kada je u tu Vladu ušla samo jedna partija, a sve ostale nijesu. I onda je taj koji je ušao u Vladu, mimo sopstvenog principa, proglasio propast tog koncepta. Koliko treba on koncepata da proglasi?”

Kazao je da je inicijativa za rušenje Vlade, kad su imali najproduktivniju sjednicu Skupštine na kojoj su izglasani reformski zakoni Vlade i reformski socio-ekonomski zakoni, koje je predložila Demokratska Crna Gora, izglasan Tužilački savjet, pokazatelj političke korupcije.

Poručio je da se “narodni otpor” na demokratski način ne smije zaustaviti, jer ako narod stane “počiniće se veleizdaja kakvu narod ne pamti”.

Koprivica je kazao da osuđuje pokušaje razbijanja mirnih protesta.