Sa reformom “najtrulije” daske u pravosuđu, Državnim tužilaštvom, ići će se veoma sporo što pokazuje i najnovija činjenica - da je za mjesto vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca bila gotovo nikakva zainteresovanost.
Time postoji mala mogućnost njegovog izbora na sjednici Tužilačkog savjeta (TS) u subotu.
I dok neki funkcioneri vladajućeg saveza (Koalicija ZBCG, “Crno na bijelo” i Demokrate) priznaju odgovornost za obeshrabrenost pravnika da konkurišu za nekad veoma izazovno mjesto u Vrhovnom državnom tužilaštvu, drugi smatraju da su oni izborom Tužilačkog savjeta završili svoj posao.
TS je saopštio juče da su se “nakon isteka roka koji je, 24. januara 2022. godine, određen odlukom Tužilačkog savjeta o pozivu zainteresovanim licima za obavljanje funkcije vršioca dužnosti VDT, u predviđenom roku od 5 dana prijavila dva kandidata - Dražen Burić i Aleksandar Kovačević.
Burić je 26 godina u Državnom tužilaštvu, trenutno je tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu i još malo v. d VDT-a, takođe je i bivši specijalni tužilac (odnosno zamjenik prema tadašnjem zakonu).
Kovačević je advokat, koji se ranije javljao na oglas za VDT-a ali nije dobio većinsku podršku poslanika za izbor, za koji je potrebno najmanje 49 glasova.
Iako je bilo spekulacija da pojedine partije vladajućeg saveza žele na mjesto v. d VDT-a pravnike koji su im bliski, niko od njih se nije javio na konkurs.
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak (Pokret za promjene) kaže da se sve ovo dešava kao posljedica “kolebanja i predomišljanja”, ali i izostanka jedinstvenog, čvrstog i istrajnog stava unutar vladajuće većine.
Objašnjava da se to odnosi na izmjene tužilačkog zakona i nekih loših, kako kaže, možda “trulih kompromisa”. “Kasnije i zbog odugovlačenja izbora uglednih pravnika u Tužilački savjet i stranačkih nadgornjavanja”.
”Poslala se loša, obeshrabrujuća slika svima onima koji su eventualno imali u planu da se kandiduju za ovu važnu poziciju, koja je profesionalno izazovna, ali i vrlo odgovorna, posebno u ovom politički nestabilnom trenutku. Zato ne čudi mali odaziv i ne čudi da se stari igrači nameću kao rješenje, a to smo negdje i zaslužili svojom nedoraslošću za ove krupne zadatke. Svi snosimo krivicu, neko manje, neko više, ali kao nova vlast pobjeći od nje ne možemo... Znam da nije lako poslije 30 godina diktature raznolike konstituente vlasti “uvesti u istu brazdu”, ali mislila sam da nam je svima reforma ove najtrulije “daske” bila prioritet i zajednički imenilac”, navodi ona za “Vijesti”.
”Nažalost sad imamo Burića i poslije Burića da nam se smije u lice...,” dodaje potpredsjednica Skupštine.
Predsjednik skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Momo Koprivica (Demokrate) smatra da se oni ne smiju miješati u odluke Tužilačkog savjeta. “Naš posao je bio da izaberemo depolitizovan sastav TS-a, i u tome smo uspjeli, a u njihov rad i potencijalne odluke se ne možemo niti želimo miješati. Vjerujem u ljudski i stručni potencijal članova TS. Sve drugačije političke odluke rezultat su upliva onih koji ne žele nezavisno tužilaštvo, već sa DPS-om rade na nedemokratskom preuzimanju vlasti", rekao je Koprivica “Vijestima”.
Politička direktorica GP URA Ana Novaković Đurović izrazila je očekivanje da će TS izabrati najboljeg kandidata i da to svakako bude neko ko, pored ključnih kvalifikacija može predstavljati diskontinuitet sa prethodnim djelovanjem tužilačke organizacije.
”Izbor Tužilačkog savjeta smo čekali više od šest mjeseci, zbog čega političku odgovornost ima Demokratska Crna Gora koja je kočila ovaj proces. Za tih šest mjeseci TS je do sada mogao biti funkcionalan, i već riješiti prve zadatke, poput imenovanja v. d. VDT-a,” rekla je ona “Vijestima”.
Sudeći po izjavama članova TS na prekinutoj konstitutivnoj sjednici 24. januara, a koji nijesu iz reda tužilačke organizacije, čini se da im kandidatura Dražena Burića neće biti po volji, pa je teško za očekivati da će dobiti potrebnu podršku za produženje v. d. mandata.
Da bi dobio novi v. d. mandat Buriću je potrebno šest glasova od 11 članova TS-a u nastavku konstitutivne sjednice, koja je zakazana za subotu 5. februara. Ali prema trenutnoj konstelaciji snaga u tom tijelu, ukoliko uopšte i dođe do glasanja za prijavljene kandidate, Burić će teško dobiti podignutu ruku od uglednih pravnika - Siniše Gazivode, Miloša Vuksanovića, Borivoja Đukanovića, Filipa Jovovića i Steva Muka.
Prvi dio konstitutivne sjednice protekao je u pravnoj borbi dva tabora - uglednih pravnika sa jedne i članova TS-a iz tužilaštva s druge strane, koji su još tog dana bili uporni u zahtjevu da se odmah prekine v. d. mandat Buriću i da se istog dana glasa za novog vršioca dužnosti, ali iz tužilačke organizacije.
Iako tog dana niko nije predložio Burića za novog v. d. VDT-a, čini se da bi članovi TS-a - tužioci Đurđina Nina Ivanović, Sanja Jovićević, Tatjana Begović i Nikola Samaradžić, da je došlo do toga, iznijeli predlog da se v. d. mandat do izbora novog VDT-a povjeri Buriću.
Nakon zahtjeva članova TS-a - uglednih pravnika i predstavnika Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, tog dana je napravljen kompromis zbog čega je sjednica prekinuta i donijeta odluka da se istog dana objavi javni poziv za novog v. d. VDT-a.
Kao pripravnik napravio grešku koja mu je oproštena u Advokatskoj komori
Novi državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava i član Tužilačkog savjeta Andrej Milović, karijeru je počeo u advokatskoj kancelariji Vanje Mugoše, gdje je kao pripravnik ostao bez posla zbog “rušenja ugleda i postupanja, koje se kosi sa moralnim principima advokatske profesije”.
Kancelarija Vanje Mugoše je 31. marta 2017. godine, obavijestila Advokatsku komoru da je Milović kao njihov pripravnik u toku obavljanja staža “direktno ugrozio interese klijenata kancelarije, jer je za potrebe suprotne stranke, pisao i predavao podneske nadležnom sudu i Poreskoj upravi”. Mugoša je u dopisu Komori naveo da je Milović priznao grešku i tražio da se ispita da li zbog povrede Kodeksa Advokatske komore ima elemenata za pokretanje disciplinskog postupka protiv njega.
Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović potvrdio je “Vijestima” da je on upoznat sa dopisom kancelarije Vanje Mugoše ali da su tada u Komori odlučili da se protiv “mladog kolege ne pokreće postupak”. “Tada je on priznao grešku, izvinio se, pa smo uzeli u obzir da je mladi kolega napravio propust, zbog čega smo odlučili da ga disciplinski ne gonimo”, kazao je Begović.
Bonus video:
