prijevremeni kraj mandata 42. vlade

Kratak brak, gorak rastanak

Kabinetu premijera Zdravka Krivokapića danas će, tačno godinu i dva mjeseca nakon formiranja, biti izglasano nepovjerenje u parlamentu

115041 pregleda 396 reakcija 101 komentar(a)
Premijer kazao da je šef DPS-a Đukanović dogovorio pad Vlade, Foto: Luka Zeković
Premijer kazao da je šef DPS-a Đukanović dogovorio pad Vlade, Foto: Luka Zeković

Vladi premijera Zdravka Krivokapića danas će, tačno godinu i dva mjeseca nakon njenog formiranja, biti izglasano nepovjerenje u parlamentu.

Za smjenu prve vlade izabrane nakon trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) glasaće najmanje 44 poslanika opozicije i vladajuće koalicije “Crno na bijelo” (GP URA i CIVIS) - tri više nego što je potrebno da bi Krivokapićev kabinet “pao”.

Šef poslaničkog kluba GP URA Miloš Konatar rekao je sinoć na TV Vijesti da će Vladu danas podržati samo 11 poslanika.

Prethodnih sedmica spekulisalo se da bi podršku “rušenju” Vlade mogli dati i poslanici Socijalističke narodne partije (SNP), ali je lider te stranke Vladimir Joković “Vijestima” kazao da to vjerovatno neće uraditi.

Joković
Jokovićfoto: Luka Zeković

”Danas ćemo donijeti definitivnu odluku o tom pitanju, ali najvjerovatnije nećemo glasati za smjenu Vlade”, rekao je.

Protiv izglasavanja nepovjerenja biće poslanici Demokrata, koji su saopštili da bi najpoštenije rješenje krize vlasti bili vanredni izbori.

Iz najvećeg vladajućeg subjekta, Demokratskog fronta (DF), takođe su ocijenili da su novi izbori najpoštenija opcija, poručujući da je pitanje da li će oni glasati za smjenu Vlade - manje važno, jer za to postoji većina.

Prije glasanja o nepovjerenju, poslanici bi trebalo da razmatraju Vladin predlog o skraćenju mandata parlamentu - čije bi usvajanje bilo put u vanredne izbore. Da će se o tome raspravljati male su šanse, jer za to ne postoji većinska podrška poslanika što je pokazala jučerašnja sjednica parlamenta.

Pitanje je da li će biti kvoruma za razgovor o skraćenju mandata ili poslanici kao juče, kad je trebalo da se glasa o nepovjerenju vicepremijeru Dritanu Abazoviću, neće podržati predloženi dnevni red.

Skraćenje mandata Skupštini i novi izbori nisu sad u planu opozicije, koja je od formiranja Vlade tražila odlazak na birališta...

Skupština Crne Gore
foto: Luka Zeković

”Rušenje” Krivokapićevog kabineta trebalo bi da bude uvod u formiranje manjinske vlasti, koju je svim poslanicima ponudila koalicija “Crno na bijelo”.

Time je otvoreno pitanje da li se nakon izglasavanja nepovjerenja vladi nova može birati bez izbora, u okviru postojećeg saziva Skupštine. Tumačenja pravnika su oko toga oprečna.

U članu 110 Ustava Crne Gore piše da vladi prestaje mandat prestankom mandata Skupštine, podnošenjem ostavke, gubitkom povjerenja i ako ne predloži budžet do 31. marta budžetske godine.

Profesor ustavnog prava Mladen Vukčević u knjizi “Komentar Ustava Crne Gore” (prošlogodišnje izdanje), navodi da se gubitkom podrške skupštinske većine otvara prostor za izbor nove vlade u istom mandatu parlamenta.

S druge strane, neki pravnici to osporavaju, tvrdeći da Ustav ne dozvoljava da se u toku mandata Skupštine bira nova vlada, s novim premijerom.

”Može da se izvrši tzv. rekonstrukcija vlade u mandatu ovog parlamenta”, kazao je nedavno dekan Fakulteta za državne i evropske studije, Đorđije Blažić.

U članu 110 piše i da vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora nove, i da prestankom mandata ne može raspustiti Skupštinu.

Ustav Crne Gore
foto: Boris Pejović

Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, Branislav Radulović, kazao je “Vijestima” da primjena člana 110 nije bila sporna ukupnoj crnogorskoj i pravničkoj javnosti decembra 2010. godine, kad je izglasana 39. crnogorska Vlada, premijera Igora Lukšića, u trajućem mandatu tadašnjeg saziva parlamenta.

”Dakle, kako se navodi u ‘Komentaru Ustava Crne Gore’, ‘gubitkom podrške skupštinske većine otvara se prostor za izbor nove vlade u istom mandatu Skupštine’. Stoga, neupitno je da nije moguće u istovjetnoj situaciji i u nepromijenjenom pravnom režimu imati različitu primjenu iste norme Ustava”, objašnjava on.

S izglasavanjem nepovjerenja biće otvoreno i pitanje rokova u kojima je predsjednik države obavezan da predloži novog mandatara za sastav vlade, jer oni nisu uređeni članovima 106 i 107 Ustava, koji tretiraju pitanje izglasavanje povjerenja/nepovjerenja vladi.

U članu 103 Ustava piše da šef države predlaže mandatara u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine.

Vukčević u knjizi navodi da bi, zbog pravne praznine, trebalo primijeniti analogiju, i cijeniti da rok od 30 dana u kom je predsjednik dužan da predloži mandatara, važi i u slučaju izglasavanja nepovjerenja vladi.

”Ovakvo tumačenje temelji se i na Osnovnim odredbama Ustava, posebno na određenju iz čl. 1 po kome je Crna Gora demokratska država zasnovana na vladavini prava, kao i na principu podjele vlasti iz člana 11 Ustava, koji podrazumijevaju i pravilo da obnašanju državnih funkcija nije inherentno vršenje bilo kog prava na način kojim se povređuju ovi ustavni principi”, piše Vukčević.

Vicepremijer i lider GP URA Abazović kazao je da će Vladu danas u parlamentu podržati manje poslanika nego što je juče podržalo dnevni red s tačkom o njegovoj smjeni (za to je glasalo 19 parlamentaraca).

Dritan Abazović, Nikola Bajčetić, Vladan Raičević
foto: Luka Zeković

To će, prema njegovim riječima, biti odgovor na priču o “očuvanju izborne volje naroda”.

”Svi treba da nađemo održivo rješenje koje državu mora da gurne naprijed”, poručio je Abazović.

On je rekao da postoji više opcija kako treba da izgleda buduća vlada, dodavši da su rješenje i vanredni izbori.

”Idealno je da imamo vladu koja će imati podršku najmanje 49 poslanika - bilo kojih 49 koji žele da država ide naprijed”, istakao je Abazović.

Premijer Krivokapić kazao je u obraćanju javnosti da zna da od danas neće biti na toj funkciji, jer je, kako je naveo, to “s dijelom zajedničke (vladajuće) koalicije” dogovorio šef države i lider DPS-a Milo Đukanović.

On je kazao da Vlada nije mogla da preživi “napad koji dolazi iznutra”.

Krivokapić je saopštio da je predložio Abazovića za vicepremijera, a da lider GP URA sad s “poraženim DPS-om” treba da izglasa nepovjerenje Vladi.

Poslanici DPS-a
Poslanici DPS-afoto: Luka Zeković

Premijer kaže da je postupak za razrješenje Abazovića mogao da pokrene još 5. septembra prošle godine, jer su, tvrdi, vicepremijer, ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović i šef policije Zoran Brđanin željeli tog dana da spriječe ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju.

”Kreatori puča izabrali su novi poligon. Ono što se na Cetinju nije moglo završiti, izmjestili su u okvir ove Vlade. Ovo je dobro pripremljena električna stolica... Neće se niko moći sakriti, biće jasno ko je kome šta obećavao, ko je šurovao s bivšim režimom. Svi ćemo brzih dana znati. Potonja prevara biće veća od prve”, poručio je Krivokapić, pozivajući građane da ne izlaze na ulice da protestuju protiv “rušenja” Vlade i formiranja nove.

Krivokapić optužio Abazovića za ustavni puč
Krivokapić optužio Abazovića za ustavni pučfoto: Luka Zeković

Predsjednik Skupštine i lider Demokrata, Aleksa Bečić, rekao je juče da rješenje krize vlasti treba tražiti unutar parlamentarne većine ili ići na vanredne izbore.

”Potrebno je isključiti mogućnost prekrajanja izborne volje građana, i nema problema kad se onda isključi da se dogovaramo s manjinskim strankama. Ako nema rješenja, da idemo na izbore”, podvukao je on nakon sjednice parlamenta.

Aleksa Bečić
foto: Luka Zeković

Komentarišući odluku Demokrata da glasaju protiv dnevnog reda na kom bi bilo razrješenje Abazovića, Bečić je kazao da nisu željeli da mimo dogovora u parlamentarnoj većini rješavaju kadrovska pitanja u Vladi.

Lider i poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, kazao je novinarima u parlamentu da su poslanici SDP-a bili uzdržani prilikom glasanja o dnevnom redu, zato što smatraju da posljedice lošeg rada Vlade treba da snosi - cijela Vlada.

”S druge strane, ne želimo da se miješamo u ‘dobre’ odnose između Abazovića i Krivokapića”, dodao je on.

Poslanici bi danas, osim o skraćenju mandata i nepovjerenju Vladi, trebalo da raspravljaju i o izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, koje su predložili “Crno na bijelo” i opozicija, a kojima se traži održavanje lokalnih izbora u jednom danu.

Tadić Mijović: Krizu riješiti bez nemira

Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG), Milka Tadić Mijović, kazala je juče da je najvažnije da se trenutna politička kriza riješi bez nemira.

”Vlade padaju i udižu se i u normalnim demokratskim sistemima... To treba da se rješava u institucijama sistema. Mi smo tim ljidima dali mandat, da vidimo kako će ga iskoristiti”, rekla je Tadić Mijović u “Bojama jutra” TV Vijesti.

On kaže da vjeruje da će izbora biti prije njihovog redovnog roka 2024. godine.

”Vlada koja će da se formira nakon ove treba da se koncentriše na održavanje ekonomske stabilnosti sistema”, poručila je Tadić Mijović.

Neki pogriješili, neki nisu došli, Demokrate protiv

Za dnevni red o pitanju razrješenja Abazovića juče je glasalo 76 poslanika - 19 za, 11 protiv, dok je 46 bilo uzdržano.

Predlog su podržali poslanici DF-a, kao i poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Vukić i Prave Crne Gore Marko Milačić. Branka Bošnjak iz poslaničkog kluba Pokreta za promjene (PzP) nije glasala, dok iz istog kluba Branko Radulović nije ni bio na sjednici.

Preostala četiri poslanika SNP-a bila su uzdržana.

Lider stranke Joković rekao je listu da je Vukić “slučajno pogriješio” prilikom glasanja za dnevni red, i da je poslanički klub SNP-a “potpuno harmonizovan”.

Poslanici koalicije “Mir je naša nacija” (Demokrate i Demos) i poslanik Liberalne partije Andrija Popović glasali su protiv.