Vene li njemački hrast u Vujanovićevom dvorištu?

Mnogi ambasadori u Crnoj Gori su prije osam godina posadili po sadnicu na Cetinju, koji je zbog njihove pomoći dobio ime Park prijateljstva. Na taj način su pomogli vladinu kampanju pošumljavanja Crne Gore
159 pregleda 13 komentar(a)
Plavi dvor Cetinje, Foto: Arhiva "Vijesti"
Plavi dvor Cetinje, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 22.10.2017. 07:48h

Hoće li osmogodišnji hrast u dvorištu predsjednika Crne Gore zauvijek ostati zakržljao samo zato što ga je posadio tadašnji njemački ambasador, jedan od malobrojnih diplomatskih predstavnika u Crnoj Gori koji nije bio miljenik režima i režimskih medija?

Ili je riječ samo o hroničnom nedostatku brige za mnoge parkove u Crnoj Gori pa i za Park prijateljstva ispred cetinjskog Plavog dvora i u njemu za hrast koji je kupio i posadio Peter Plate?

Mnogi ambasadori u Crnoj Gori su prije osam godina posadili po sadnicu na Cetinju, koji je zbog njihove pomoći dobio ime Park prijateljstva. Na taj način su pomogli vladinu kampanju pošumljavanja Crne Gore.

Međutim, Plate je kazao “Vijestima” da je prilikom nedavne posjete otkrio da je “njemačko drvo u lošem stanju” i da se za više od osam godina nije razvilo.

“Povodom jubileja ‘Vijesti’ iskoristio sam priliku da obiđem najljepše djelove Crne Gore poput Cetinja, Budve, Petrovca. Posjetio sam niz veoma živopisnih pijaca, kupio smokava, maslina i ribe i imao zadovoljstvo da se svuda sretnem sa veoma prijateljski raspoloženim ljudima, koji nisu zaboravili moj boravak i rad ovdje. Tokom šetnje po Cetinju vidio sam da je ‘njemačko’ drvo koje smo zasadili tokom ceremonije sa crnogorskim vlastima u lošem stanju”, rekao je Plate, koji svoje penzionerske dane provodi u Strazburu.

Plate je bio jedan od diplomatskih predstavnika koji su krajem aprila 2009. godine donirali i posadili sadnice.

Na “njemačkom” stablu su i dalje zelene vrpce koje se mogu vidjeti i na fotografijama sa svečanosti sađenja.

Park prijateljstva je bio dio Plavog dvora, koji je godinu kasnije i postao zvanična rezidencija predsjednika Crne Gore, kada je i izgled dvorišta promijenjen.

Tada je oko sadnice bivšeg njemačkog ambasadora postavljena šljunkovita staza.

Sagovornica "Vijesti" sa Univerziteta Crne Gore kazala je da je upravo postavljanje staze negativno uticalo na razvoj stabla.

“Veoma je neobično da hrast za osam godina gotovo ne poraste, ali s druge strane i uslovi na mjestu gdje se trentno nalazi su veoma loši (pozicija je na šljunkovitoj stazi, ili uz samu stazu). Jedna biljka tako može da 'tavori' godinama,” kazala je ova profesorica biologije.

Iz Uprave za imovinu su “Vijestima” saopštili da je za kompletno uređenje rezidencije bila zadužena Direkcija za javne radove, u čijoj je nadležnosti bilo i angažovanje firme za izradu projektne dokumentacije uređenja terena kao i firme za izvođenje predviđenih radova.

Međutim, iz Direkcije za javne radove više od mjesec ne odgovaraju na pitanja ko je bio zadužen za sadašnji izgled dvorišta i koliko je koštalo uređenje.

Brigu o daljem održavanju pripadajućeg dvorišta i zelenila preuzela je poslije završetka radova Uprava za imovinu, koja je angažovala Javno komunalno preduzeće Cetinje.

Iz Uprave tvrde da vode računa o sadnicama ambasadora.

“Što se tiče stabala posađenih 2009. godine, vodilo se računa da se prilikom novog projekta pejzažnog uređenja uklope i sačuvaju, pa se i dalje 9 stabala nalaze na istoj poziciji. Ostatak sadnica je u dogovoru sa izvođačem i JKP Cetinje presađeno na plato između Biljarde i crkve na Ćipuru”, saopšteno je “Vijestima” iz Uprave za imovinu.

Kampanju pošumljavanja, u kojoj su pomogli i ambasadori, pokrenulo je 2009. tadašnje Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine.

Plan je bio da se posadi 650.000 stabala, za svakog građanina Crne Gore po jedno.

"Cilj naše kampanje je da postepeno promijenimo odnos prema prirodnim vrijednostima sa kojima raspolažemo i koje mogu i moraju biti osnova za ekonomski razvoj i prosperitet Crne Gore," saopšteno poslije sadnje na Cetinju iz Ministarstva, kojim je rukovodio Predrag Nenezić.

Plate je u Crnoj Gori predstavljao Njemačku od 2008. do 2011. i javno je govorio o problemima koje država i društvo treba da riješe prije nego što nastavi napredak ka Evrospkoj uniji. Režimski mediji optuživali su ga da radi protiv vlade i da je okupljao opoziciju uoči lokalnih izbora, što je ambasador negirao. Kampanja protiv njega u režimskim medijima doživjela je kulminaciju u junu 2011. kada je fudbalsku utakmicu Crna Gora - Bugarska posmatrao iz “bugarskog” dijela gledališta. On je to tada objasnio pozivom bugarskog kolege koji mu je ponudio kartu, znajući za njegovu strast prema fudbalu.

Bonus video: