profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu ocijenio

Garčević: Nesposobnost Vlade da usaglasi stavove oko sankcija Rusiji, nanosi veliku štetu Crnoj Gori

Prema njegovim riječima, u postojećoj situaciji, imajući u vidu vanjsko-političke prioritete države i članstvo u NATO, od Crne Gore se očekuje da bude privržena zajedničkoj politici Brisela

7314 pregleda 22 reakcija 22 komentar(a)
Garčević, Foto: Boris Pejović
Garčević, Foto: Boris Pejović

Nesposobnost Vlade da usaglasi stavove oko sankcija Rusiji, nanosi veliku štetu Crnoj Gori jer dovodi u pitanje spremnost da uskladi poziciju sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije (EU), ocijenio je profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu, Vesko Garčević.

Garčević je agenciji MINA rekao da Crna Gora, kao članica NATO-a, ne može da dozvoli da u dramatičnoj situaciji ne samo za Ukrajince, već i evropsku bezbjednost, bira neki “srednji put”, ili pokušava da sjedi na dvije stolice.

Kako je naveo, ne može se govoriti jedno i deklarativno podržavati sankcije, a zapravo ne željeti da one budu sprovedene.

“Na drugoj strani, ova greška Vlade, kašnjenje da se izjasne o ukrajinskoj krizi, mlako reagovanje premijera nakon početka invazije, susreti vršioca dužnosti predsjednika parlamenta sa ruskim agentom i druge slične aktivnost kojima smo prisustvovali u posljednje vrijeme, ukazuju na jak uticaj Rusije na Vladu”, kazao je Garčević.

Prema njegovim riječima, u postojećoj situaciji, imajući u vidu vanjsko-političke prioritete države i članstvo u NATO, od Crne Gore se očekuje da bude privržena zajedničkoj politici Brisela.

„Postupci koje sam naveo, kao i boravak jahti ruskih tajkuna koji su pod sankcijama ili za koje se zna da imaju bliske veze sa ruskim državnim vrhom ne doprinose ugledu Crne Gore“, kazao je Garčević.

Prema njegovim riječima, poslovanja sa ruskim tajkunima i njihov uticaj u Crnoj Gori nijesu nova činjenica.

„Kao što je nedavno otkriveno, voditeljka programa ruske državne televizije u kojem je protestovano protiv rata je crnogorska državljanka. Desetine ruskih državljana sa, najblaže rečeno, sumnjivim finansijskim i političkim vezama sa Kremljinom je dobilo državljanstvo Crne Gore“, dodao je Garčević.

To, kako je kazao, nije bila politika samo aktuelne Vlade, to je bio stav i prethodnih vlada od 2007. pa do danas.

„Ako mislimo da to naši partneri u EU ili NATO ne znaju, onda se duboko varamo. Najmanje što možemo da uradimo je da napravimo detaljnu reviziju tih odluka o dodjeli državljanstava i poslovnih aranžmana“, naveo je Garčević.

Upitan kako vidi dalji tok pregovora između Rusije i Ukrajine i da li se skoro može desiti da dođe do povlačenja ruskih snaga, on je kazao da je vrlo teško prognozirati tok i ishod pregovora.

„Mislim da je još rano govoriti o nekakvom dugoročnom rješenju za Ukrajinu“, naveo je Garčević.

Kako je rekao, pozicije dvije strane su dosta udaljene.

„Sam naziv „posebna operacija Z“ nije samo trebalo da prikrije da je u pitanju invazija na suverenu državu, već da ukaže da je u pitanju brza i efikasna intervencija“, kazao je Garčević.

Međutim, kako je naveo, ideja Moskve o brzoj pobjedi i promjeni vlasti u Ukrajini je doživjela fijasko.

„Čak i ukrajinski građani koji govore ruski, kao na primjer stanovnici Harkiva, pružaju žestoki otpor ruskoj agresiji. Kako rat bude duže trajao, za Rusiju će biti sve teže da u smislu ljudskih, borbenih i finansijskih resursa održava vojna dejstva“, rekao je Garčević.

Rusko napredovanje je, kako je dodao, skoro potpuno zaustavljeno.

„Situacija na terenu će umnogome uticati na to kada će dvije strane početi ozbiljne razgovore i šta Će biti finalni dogovor“, naveo je Garčević.

On je kazao da se mogući dogovor treba graditi korak po korak jer, kako je dodao, drugačije nije ni moguće.

„U ovom momentu je najvažnije da se dogovori, ako je moguće, prekid vatre i omogući civilima dostava humanitarne pomoći. Međutim, kao što se vidi u Mariupolju i drugim gradovima, to nije lako ostvariti“, rekao je Garčević.

Prema njegovim riječima, ne postoji spremnost, prije svega ruske strane, da se pridržava dogovora o primjeni humanitranih mjera.

Garčević je, odgovarajući na pitanje kakve implikacije na Zapadni Balkan, koji nije u potpunosti integrisan u EU i NATO, može imati ruska agresija na Ukrajinu, kazao da, na žalost, bezbjednosna situacija u regionu nije postala bolja posljednjih godina.

„Balkan je hroničan problem na bezbjednosnoj mapi Evrope. I to je tako već vise od 100 godina, od još takozvanog „istočnog pitanja“, kada je naš region dobio naziv „bure baruta““, naveo je Garčević.

Kako je rekao, postoji nekoliko tačaka koje mogu da proizvedu dodatnu nestabilnost.

„Izjave Ambasade Rusije u Sarajevu prije desetak dana da se Bosni i Hercegovini (BiH) može desiti Ukrajina nije ohrabrujuća. Slične izjave smo čuli i u Crnoj Gori“, naveo je Garčević.

On je kazao da bi dosta regionalnih političara voljelo da vide neku vrstu „ukrajinskog modela“ u manjem ili većem obimu ili u BiH, ili na Kosovu, ili u Crnoj Gori.

„Oni mogu da budu ohrabreni onim sto se dešava u Ukrajini, ali i time da je pažnja međunarodne zajednice okrenuta prema Kijevu“, rekao je Garčević.

Tok događaja u Ukrajini, kako je naveo, umnogome će uticati na njihove ambicije.

„Nadam se da su EU i Sjedinjene Američke Države naučili lekciju iz 90-tih i da neće čekati da situacija postane nesnosna da bi shvatili da je trebalo djelovati preventivno“, kazao je Garčević.