Predlažem da prva aktivnost nove vlade bude to da uvjeri svoje građane i međunarodnu zajednicu da ostaje privržena evroatlantskim vrijednostima - poručio je specijalni izaslanik premijera Velike Britanije za Zapadni Balkan, ser Stjuart Pič.
On je u intervjuu “Vijestima” kazao da je dok invazija Rusije na Ukrajinu potresa Evropu, potreba za stabilnom vladavinom i mudrim rukovodstvom, u skladu s evroatlantskim i vrijednostima NATO-a, važnija nego ikad prije.
”U političkom smislu, ovo je prilika za političke stranke u Crnoj Gori da se okupe sa svih strana nacionalnih i etničkih podjela, kako bi pokazali da podržavaju mir i stabilnost, a ne rusku agresiju. Međutim, postoji rizik da nesigurnost i nestabilnost koje vidimo na političkoj sceni Crne Gore, nose potencijal da izazovu nemir u društvu i nezadovoljstvo strukturama vlasti, a ovakvu priliku mogu iskoristiti neprijateljske države kao što je Rusija”, istakao je Pič.
Komentarišući to što se Crna Gora, uz još oko pedesetak zemalja, našla na spisku “neprijateljskih država” Rusije, on navodi da to nije konkretna prijetnja Crnoj Gori, već pokušaj ruskog predsjednika Vladimira Putina da zaplaši one koji se protive invaziji, kao i da odvrati pažnju sa dešavanja u Ukrajini.
Kako će vojna invazija Rusije na Ukrajinu uticati na bezbjednosni i politički poredak na Zapadnom Balkanu i u Crnoj Gori, i hoće li ih redefinisati na određeni način?
Ničim neizazvan i unaprijed smišljen napad Rusije na Ukrajinu, podsjetnik je svima nama da treba da budemo predostrožni po pitanju prijetnje koju predstavlja Rusija. Već neko vrijeme govorimo da je Crna Gora zemlja koja je podložna uticaju koji dolazi izvan njenih granica. Vaša najbolja odbrana je izgradnja otporne države, sa snažnim institucijama koje su u stanju da istraže i suprotstave se neprimjerenom uticaju i dezinformacijama.
U političkom smislu, ovo je prilika za političke stranke u Crnoj Gori da se okupe sa svih strana nacionalnih i etničkih podjela, kako bi pokazali da podržavaju mir i stabilnost, a ne rusku agresiju. Međutim, postoji rizik da nesigurnost i nestabilnost koje vidimo na političkoj sceni Crne Gore, nose potencijal da izazovu nemir u društvu i nezadovoljstvo strukturama vlasti, a ovakvu priliku mogu iskoristiti neprijateljske države kao što je Rusija.
Crna Gora je cijenjena NATO saveznica koja pokazuje svoju posvećenost vrijednostima NATO-a. Na primjer, glasanjem kojim je dala podršku Ukrajini u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) i Savjetu za ljudska prava, kao i protjerivanjem ruskog diplomate koji je prekršio Bečku konvenciju. Crna Gora svoju čvrstu poziciju članice NATO kluba dalje može dokazati kad se Vlada dogovori da sprovede svoju usklađenost sa EU sankcijama.
Može li, i ako može, kako, agresija Rusije prouzrokovati destabilizaciju regiona, na šta je, između ostalih, upozorio i Evropski parlament usvajanjem rezolucije u kojoj naglašava “da Rusija koristi etničke tenzije na Zapadnom Balkanu da bi rasplamsavala sukobe i podjele”?
Ne mogu da komentarišem konkretno rezoluciju Evropskog parlamenta, s obzirom na to da nismo učestvovali u debati. Ali, da odgovorim na ovo pitanje uopšteno: Rusija ima koristi od izazivanja nestabilnosti u regionu, jer zna da smo snažniji kad se ujedinimo - baš kao što je Evropa pokazala u odgovoru na situaciju u Ukrajini. Politička, vjerska i etnička pitanja uvijek su emotivna i izazivaju podjele, pa su i glavna meta za miješanje.
Šta znači to što se Crna Gora, uz oko pedesetak država, našla na spisku “neprijateljskih zemalja” Rusije?
Sve države članice EU i NATO-a našle su se na ovom spisku, uključujući, naravno, i Ujedinjeno Kraljevstvo (UK), zajedno sa mnogim drugim državama širom svijeta. To nije konkretna prijetnja Crnoj Gori, već Putinov pokušaj da zaplaši zemlje koje se protive njegovoj invaziji, kao i da odvrati pažnju s onoga što radi u Ukrajini.
Crna Gora je, osim podrške sankcijama EU protiv Rusije i rezoluciji Generalne skupštine UN-a o agresiji na Ukrajinu, blokirala vazdušni prostor za ruske avione, što će, uzimajući u obzir da iz te države dolazi veliki broj turista, nesumnjivo uticati na prihode od turizma, koji čine gotovo četvrtinu crnogorskog BDP-a. Da li bi, stoga, međunarodni partneri trebalo na neki način ekonomski da pomognu Crnu Goru?
Ujedinjeno Kraljevstvo i drugi međunarodni partneri prepoznaju žrtvu koju podnosi Crna Gora, kao i drugi u regionu, zbog suprotstavljanja Rusiji. Svi radimo na tome da smanjimo sopstvenu zavisnost od Rusije, pa očekujem da će i Crna Gora proći kroz sličan proces. S vašom Vladom ovdje već tijesno sarađujemo na pitanjima koja se odnose na diverzifikovanje ekonomije i bićemo otvoreni za dalju saradnju u budućnosti.
Prije mjesec i po ste, na kraju dvodnevne posjete Crnoj Gori, saopštili da ćete sarađivati sa svakom vladom koja dijeli interese i vrijednosti Ujedinjenog Kraljevstva. Nedugo nakon Vaše posjete, u crnogorskom parlamentu razriješena je Vlada, a trenutno se čeka izbor nove. Šta bi, po Vašoj ocjeni, a uzimajući u obzir trenutke spoljnopolitičke i unutrašnje političke prilike, trebalo da bude njen prioritet?
Ponavljam posvećenost koju sam izrazio tokom svoje posljednje posjete da ćemo sarađivati sa svakom vladom posvećenom našim vrijednostima. Dok ruska invazija na Ukrajinu potresa Evropu, potreba za stabilnom vladavinom i mudrim rukovodstvom u Crnoj Gori, u skladu sa evroatlantskim i vrijednostima NATO-a, važnija je nego ikad prije. Predlažem da vladina prva aktivnost bude da uvjere svoje građane i međunarodnu zajednicu da ostaju privrženi tim vrijednostima.
U decembru prošle godine boravili ste u posjeti Sarajevu, gdje ste saopštili da Ujedinjeno Kraljevstvo daje punu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine (BiH). Kako, u tom kontekstu, gledate na najave člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da će Republika Srpska otpočeti proces formiranja svojih oružanih snaga i pravosudnih organa?
Ujedinjeno Kraljevstvo ima jasan i čvrst stav kad su u pitanju opasni potezi člana Predsjedništva Milorada Dodika, koji pokušava da se jednostrano povuče iz državnih institucija i poništi 26 godina teško stečenog mira. Ovo je opasan način odvlačenja pažnje s neuspjeha da se poboljša kvalitet života građana te zemlje.
Da li je Dejtonski sporazum održiv i da li mislite da mu je neophodna određena revizija?
Kako sam dosljedno i jasno isticao tokom mojih posjeta regionu, Ujedinjeno Kraljevstvo svoju ulogu u sklopu Dejtonskog sporazuma shvata veoma ozbiljno. U potpunosti smo posvećeni teritorijalnom integritetu i osnovnim strukturama BiH kao jedinstvene suverene države koja se sastoji od dva entiteta. Nastavićemo da budemo aktivan član Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira, kao i da snažno podržavamo mandat u sklopu Poglavlja VII Operacije “Althea”.
Izražavamo duboku zabrinutost, zajedno s mnogim drugim članicama Savjeta, a u skladu s onim što je naglašeno u nedavnim izjavama Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira, zbog retorike i aktivnosti usmjerenih na podjele, uključujući prijetnje za ponovno formiranje vojske Republike Srpske, kao i povlačenje iz drugih institucija na državnom nivou.
Saglasni smo s ocjenom Visokog predstavnika da ovakve aktivnosti imaju za cilj pokušaj da se osmisli otcjepljenje od BiH. Ovim se ugrožava ne samo mir i stabilnost države i regiona, već se prijeti i poništavanju samog Dejtonskog sporazuma.
Pozdravljamo inicijative koje za cilj imaju podršku regionalnoj saradnji, ekonomskoj integraciji i otvorenim tržištima, ali je važno da novi procesi dopunjavaju postojeće inicijative umjesto da se s njima kose, kao i da budu inkluzivni i otvoreni za svih šest zemalja Zapadnog Balkana, pod jednakim uslovima
Kako, kao bivši predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a, tumačite pozive pojedinih regionalnih političara i nekih zapadnih komentatora, da se na Zapadnom Balkanu pojača međunarodno vojno prisustvo?
Vjerujem da region Zapadnog Balkana mora i dalje biti ključno područje interesovanja i fokusa, kao i da međunarodno vojno prisustvo na Zapadnom Balkanu i dalje ima suštinsku ulogu. Na mojoj prethodnoj poziciji u NATO-u, i sad u svojstvu specijalog izaslanika, dosljedno sam podržavao i podržavam KFOR i EUFOR i posao koji rade u cilju održavanja sigurnog i bezbjednog okruženja. Pozdravljam nedavnu odluku o raspoređivanju strateških rezervnih snaga EUFOR-a u BiH. Rezervne snage su povećale vidljivost same misije na terenu i imaju ulogu očiglednog sredstva odvraćanja od onih koji pokušavaju da naruše stabilnost u BiH. Vrijedno je naglasiti da Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje obezbjeđuje dodatne kapacitete štabu NATO-a u Sarajevu preko mehanizma “Berlin plus”, kao i praktičnu podršku Vojsci BiH.
Koje rješenje, kao nekadašnji komandant vazdušnih snaga KFOR-a, vidite kao najizvjesnije u sporu Beograda i Prištine o statusu Kosova?
Postoji samo jedan put da Srbija i Kosovo postignu sporazum o normalizaciji odnosa, a to je kroz dijalog u kojem posreduje EU. Ujedinjeno Kraljevstvo sve vrijeme podržava ovaj proces i ja lično, kao izaslanik, blisko sarađujem sa specijalnim predstavnikom EU Miroslavom Lajčakom, koji je zadužen za dijalog.
Ipak, moramo imati na umu da u konačnom ovaj proces pripada ovim dvijema zemljama. One moraju sarađivati u interesu naroda Kosova i Srbije, kako bi postigli sveobuhvatan, konačan, pravno obavezujući i održiv dogovor, koji je ujedno prihvatljiv i međunarodnoj zajednici. Jasno je da je pronalaženje rješenja u interesu i doprinosi bezbjednosti svih u širem regionu. Apelujem na lidere obje strane da se u pregovorima angažuju svesrdno i konstruktivno.
Razočarala me je vijest da su vlasti na Kosovu odbile predlog o kompromisnom rješenju u cilju olakšavanja glasanja za kosovske Srbe na teritoriji Kosova tokom predstojećih izbora u Srbiji. Iako je jasno da Kosovo ima suvereno pravo da odluči da li će se takvo glasanje održati, neiskorišćavanje prilike za postizanje praktičnog rješenja ponuđenog u ovom slučaju, dovodi u pitanje posvećenost Kosova osnovnim vrijednostima inkluzivnosti i demokratskog prava za sve građane koji tamo žive.
Podržavate li inicijative o uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta na Zapadnom Balkanu? Kakav je Vaš stav o inicijativi “Otvoreni Balkan”, u kojoj učestvuju Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija?
Pozdravljamo inicijative koje za cilj imaju podršku regionalnoj saradnji, ekonomskoj integraciji i otvorenim tržištima, ali je važno da novi procesi dopunjavaju postojeće inicijative umjesto da se s njima kose, kao i da budu inkluzivni i otvoreni za svih šest zemalja Zapadnog Balkana, pod jednakim uslovima. Ujedinjenije tržište će imati pozitivan uticaj na ekonomski razvoj regiona i učiniće ga privlačnijim za strane investicije. Inicijativa Zajedničko regionalno tržište je mehanizam od suštinske važnosti za dalju regionalnu ekonomsku integraciju, koja ide ruku pod ruku s evropskom perspektivom regiona.
Jedinstvo i saradnja NATO-a i EU važniji nego ikad
Kako gledate na trenutnu ulogu NATO-a u Evropi i mislite li da ona može biti ugrožena zahtjevima za uspostavljanje jedinstvenih oružanih snaga EU, kojih je sve više nakon ocjene francuskog predsjednika Emanuela Makrona iz 2019. godine - da se NATO nalazi u stanju “moždane smrti”?
NATO je i dalje, kao i u proteklih 70 godina, kamen temeljac britanske i evropske bezbjednosti i odbrane, vezujući kroz zajedničke vrijednosti Sjedinjene Američke Države za bezbjednost Evrope i podupirući naše kolektivne napore da se suočimo sa zajedničkim prijetnjama.
Usklađenost između NATO-a i EU neophodna je kako bi se osiguralo da Evropa ima instrumente za odgovor na novonastale prijetnje i izazove. Tijesna saradnja je od suštinskog značaja u situacijama gdje NATO i EU posjeduju komplementarne prednosti i instrumente, uključujući borbu protiv hibridnih prijetnji i dezinformacija, odgovor na krizu i otpornost, novonastale i remetilačke tehnologije i vojnu mobilnost.
Odgovor na sukob u Ukrajini pokazuje da su jedinstvo i saradnja između NATO-a i EU važniji i učinkovitiji nego ikad prije. Ovo takođe važi i za Zapadni Balkan, gdje je podrška NATO-a operaciji Evropske unije “Althea” i dalje od suštinskog značaja za održavanje sigurnog i bezbjednog okruženja u BiH.
Bonus video:
