NAKON ODLUKE GRUPE POSLANIKA DA ZAKAŽU SJEDNICU PARLAMENTA

Presedan koji može postati pravilo

Poslanici ne mogu zakazati sjednicu, jer je to nadležnost šefa parlamenta ili ovlašćenog potpredsjednika, kaže nekadašnji potpredsjednik Skupštine

71196 pregleda 95 reakcija 108 komentar(a)
Sa februarske sjednice Skupštine, Foto: Luka Zeković
Sa februarske sjednice Skupštine, Foto: Luka Zeković

Odluka 46 poslanika da, protivno Poslovniku Skupštine, za 28. april zakažu sjednicu na kojoj bi trebalo da se bira nova vlada slučaj je bez presedana, koji potencijalno otvara prostor svakome ko obezbijedi natpolovičnu poslaničku podršku da bez proceduralnih prepreka realizuje u parlamentu svoje ciljeve.

Nekadašnji potpredsjednik Skupštine, Predrag Popović, kazao je “Vijestima” da poslanici ni u redovnom, ni u vanrednom zasjedanju ne mogu zakazati sjednicu, jer je to isključiva nadležnost šefa parlamenta ili ovlašćenog potpredsjednika.

On podsjeća da grupa poslanika, najmanje trećina njih, u vanrednom zasjedanju Skupštine, kao podnosilac zahtjeva za održavanje sjednice određuje njen dnevni red i termin koje je predsjednik parlamenta u obavezi da uvaži.

”Međutim, parlament je sad u redovnom zasjedanju i ovlašćeni predlagači, u ovom slučaju grupa od 46 poslanika, mogu samo da podnesu zahtjev za sazivanje sjednice, koju opet mogu zakazati samo predsjednik parlamenta ili, kao u trenutnim okolnostima, ovlašćeni potpredsjednik. Šta se dešava ako potpredsjednici neće da zakažu sjednicu, to nije definisano ni Ustavom, ni Poslovnikom Skupštine, ni zakonima”, objašnjava Popović.

Popović
Popovićfoto: Privatna arhiva

Poslanici klubova “Crno na bijelo” (Građanski pokret URA i CIVIS), Demokratske partije socijalista (DPS), Bošnjačke stranke (BS), Socijaldemokratske partije (SDP) - Albanske koalicije “Jednoglasno” i Socijalističke narodne partije (SNP) zakazali su plenum na kom će se birati vlada mandatara Dritana Abazovića (GP URA), a kojim će, kako su naveli, predsjedavati treći potpredsjednik Ervin Ibrahimović (BS). Sve to uslijedilo je nakon odbijanja Strahinje Bulajića (DF), koji je nakon smjene Alekse Bečića (Demokrate) rukovodio parlamentom kao potpredsednik.

Ovakim potezom poslanika je prekršen Poslovnik, koji propisuje da sjednicu saziva predsjednik Skupštine, odnosno predsjedavajući (potpredsjednik koji ga mijenja), čime je otvoreno pitanje ustavnosti i zakonitosti budućih odluka parlamenta.

 Šefovi klubova nove skupštinske većine
Šefovi klubova nove skupštinske većinefoto: Luka Zeković

Međutim, zakonska zabrana za preduzetu odluku ne postoji - zakona o Skupštini nema, a Ustav ne tretira to pitanje u dijelu koji se tiče rada parlamenta.

Dio poslanika koji je zakazao sjednicu pravdao je to riječima da dvoje potpredsjednika nemaju ustavno pravo da “zaključaju” Skupštinu, jer Ustav propisuje da građanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.

Slično mišljenje iznio je šef države i lider DPS-a Milo Đukanović, koji je kazao da većina uvijek ima legitimno pravo da zakaže sjednicu.

”Vijesti” su ovim povodom juče kontaktirale više pravnika, ali niko od njih nije želio zvanično da govori.

Jedan od njih rekao je da nije bilo ustavnih smetnji da se zakaže sjednica, jer, kako je pojasnio, nijedan funkcioner, pa ni Bulajić, ne može da odbija da radi svoj posao, ali da je pogrešna odluka da to učini grupa poslanika.

Iz opozicije su u više navrata tvrdili da bi Ibrahimović mogao da zakaže sjednicu, pa na kraju ostaje nejasno zašto nisu posegnuli za tim rješenjem. Lideru BS-a su ranije iz DF-a prijetili krivičnom prijavom ako zakaže sjednicu

”Vijestima” iz Ustavnog suda nisu odgovorili na pitanje hoće li proaktvino pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke grupe poslanika.

Ustavni sud
foto: Luka Zeković

Popović navodi da je 46 poslanika iskoristilo pravnu prazninu, i dodaje da će oni koji se protive tome sigurno iskoristiti određene mehanizme kako bi pravno osporili donesenu odluku.

”O tome će morati da odlučuju nadležni organi - sudovi, Ustavni ili Upravni, koji će ocijeniti validnost budućih odluka parlamenta”, podvlači sagovornik, koji obavlja funkciju potpredsjednika Skupštine u periodu od 1998. do 2001. godine.

Zbog poteza nove većine Prava Crna Gora je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) podnijela krivičnu prijavu protiv 46 poslanika jer su, kako tvrde, “organizovali kriminalnu grupu radi izvršenja krivičnih djela samovlašća, zloupotrebe službenog položaja, te krivičnih djela protiv državnih organa i ustavnog poretka”.

Krivičnu prijavu najavljuju i iz Demokrata, koje su Televiziji “Vijesti” saopštile da će je podnijeti protiv 46 poslanika, zbog, kako tvrde, nezakonitog zakazivanja sjednice, ali i protiv Ibrahimovića jer je, kako navode, pristao da predsjedava tako zakazanom sjednicom.

Tvrde i da je saziv za sjednicu koja je zakazana za 28. april na Cetinju koncipiran suprotno Poslovniku.

Parlament bi trebalo da se izjasni o još jednom zahtjevu, koji je odlazeći premijer Zdravko Krivokapić prekjuče uputio Bulajiću - da se za 5. jun zakaže sjednica na kojoj bi se birala prelazna vlada.

Krivokapić je sinoć na Tviteru pozvao SDT da hitno reaguje po službenoj dužnosti, kao i po krivičnoj prijavi koja je podnijeta protiv 46 poslanika.

Međutim, ako Abazovićev kabinet bude izabran 28. aprila, za šta sad ima podršku 46 poslanika, Krivokapićev predlog biće obesmišljen.

U vladi će biti stranke nacionalnih manjina, GP URA, SNP, SDP i CIVIS. Abazovićev kabinet će, bez učešća u njemu, iz parlamenta podržavati DPS.

Još traže ministarku nauke, BS pokušava da dobije treći resor

Mjesto ministarke nauke u budućem kabinetu Dritana Abazovića još nije popunjeno, jer mandatar pokušava da nađe za tu poziciju ženu koja nije partijski vezana ili je bliska nekoj stranci - saznaju Vijesti.

S obzriom na zahtjeve da žene čine bar 30 odsto nove vlade, i činjenicu da sada od 20 ministarskih mjesta samo tri treba da pokriju žene, Abazović je tražio od koalicionih saveznika da predlože ženu za ministarku nauke.

Prema informacijama “Vijesti”, to pokušava da riješi BS, koji bi time dobio i treći resor, ali za sada nema osobu blisku partiji koja bi bila rješnje za nauku i bolju kvotu žena u vladi - rekao je sagovornik.

Hrvatska građanska inicijativa (HGI) juče je objavila da će njihov lider Adrijan Vuksanović biti ministar bez portfelja, dok se albanske partije još nisu javno oglasile.

Povezani članci

22. April 2022.

Vuksanović ministar bez portfelja

Prema saznanjima “Vijesti”, lider Demokratske partije Fatmir Đeka pokrivaće resor za ljudska i manjinska prava, dok će Maraš Dukaj, u ime saveza triju albanskih partija, biti ministar javne uprave.

Sagovornik je rekao i da bi Đeka radije Ministarstvo socijalnog rada i staranja, koje je dobio BS, ali zasad nema nagovještaja da su unutar te dvije partije postignuti dogovori o razmjeni resora.

DPS: Kreirati jake institucije odbrane i bezbjednosnih službi

Iz DPS-a su, u zaključcima s preksinoć održanog Glavnog odbora - koji se odnose na prioritetna pitanja čije će rješavanje od nove vlade tražiti ta stranka - saopštili da je potrebno pripremiti predlog mjera za dinamiziranje ekonomske i investicione aktivnosti u cilju povećanja budžetskih prihoda i otvaranja novih radnih mjesta u realnom sektoru, te insistirati “na novoj i stručnoj upravljačkoj strukturi u sektoru ekonomije i javnih finansija”.

Kad je riječ o evropskim integracijama, iz DPS-a navode da je neophodno da oni, “kao dominantan promoter evropske politike”, utiču da nova vlada u što skorijem roku preduzme ključne korake koji bi vodili do kvalitativnih i efektivnih rezultata, prije svega u ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24. Dodaju da je u međunarodnim aktivnostima neophodno afirmisati ključne vanjskopolitičke prioritete i njihovu realizaciju kako bi se popravila reputacija Crne Gore.

U oblasti bezbjednosnog sektora, a imajući, kako navode, pričinjenu štetu Crnoj Gori u svim njegovim oblastima, neophodno je hitno stvoriti jake institucije odbrane i bezbjednosnih službi po mjeri crnogorskih nacionalnih interesa.

”Neophodno je sprovesti hitne promjene na čelnim pozicijama bezbjednosnog sektora čime bi se upravljanje vratilo u okvire države Crne Gore... Bezbjednosna procjena svih zaposlenih neophodan je uslov za dalji rad i reformu u ovoj oblasti, imajući u vidu da je u prethodnih šesnaest mjeseci naš odbrambeno-bezbjednosni sektor pretrpio ogromnu negativnu kadrovsku promjenu”, naglašavaju iz DPS-a.

Kad je riječ o zdravstvu, potrebno je, kažu, nastaviti i završiti projekte koji su započeti do 2020. godine, a čija je, kako tvrde, realizacija potpuno zaustavljena.

”Kao što su, na primjer, izgradnja novih klinika i Urgentnog centra unutar Kliničkog centra Crne Gore”.