Najavili razgovor, ali nisu precizirali kad će biti pokrenut

I prije početka, dijalog naišao na prepreku

Čelnici Vlade i Skupštine najavili otvaranje razgovora o pitanjima za koja je potrebna podrška 54 poslanika. DF raspoložen za razgovore, Demokrate neće sa onima za koje kažu da krše Ustav

61836 pregleda 29 komentar(a)
Najavili dijalog, ali nisu precizirali kad će biti pokrenut: Abazović i Đurović, Foto: Twitter
Najavili dijalog, ali nisu precizirali kad će biti pokrenut: Abazović i Đurović, Foto: Twitter

Demokratski front (DF) zainteresovan je za učešće u međupartijskom političkom dijalogu o pitanjima čije rješavanje zahtijeva širu parlamentarnu podršku, dok Demokrate poručuju da ne mogu razgovarati s onima koji, kako tvrde, krše Ustav i zakone Crne Gore.

Pokretanje političkog dijaloga s ciljem deblokade ključnih pravosudnih institucija juče je najavljeno nakon sastanka premijera Dritana Abazovića (GP URA) i predsjednice Skupštine Danijele Đurović (Socijalistička narodna partija), ali bez detalja kada bi se to moglo očekivati.

Skupština je mjesto parlamentarnog dijaloga partija jer se odluke donose u njoj, dok Vlada u tome nema nikakvu ulogu. Većinska podrška je potrebna za reformu izbornog zakonodavstva, izbore u pravosuđu i izbore sudija Ustavnog suda.

”Za Crnu Goru, njen demokratski iskorak i evropske integracije, od velike važnosti je što se nakon političke krize odblokirao rad Skupštine i otvorila vrata dijalogu. Danas sam sa predsjednicom Skupštine Đurović održao sastanak koji treba da inicira otpočinjanje sveobuhvatnog i aktivnog političkog dijaloga, ali i označi početak jedne uspješne i otvorene saradnje između Vlade i Skupštine”, napisao je Abazović na Tviteru.

Đurovićeva je, dan ranije, takođe na Tviteru, navela da bez političkog dijaloga i pomirenja nema ni ekonomskog, ni bezbjednosnog napretka.

Pokretanje razgovora, kao preduslova za izbor Vrhovnog državnog tužioca (VDT) i deblokadu Ustavnog suda (US) i Sudskog savjeta (SS) - što je jedan od prioriteta nove vlasti - istaknuto je i u koalicionom sporazumu parlamentarne većine.

Za ta imenovanja, kao i za izmjene izbornih zakona, potrebna je dvotrećinska (54 poslanika), odnosno tropetinska (49 poslanika) podrška u parlamentu.

Šef poslaničkog kluba Demokrata, Boris Bogdanović, kazao je “Vijestima” da je odgovornost za nemogućnost dijaloga na onima koji su “izdali izbornu volju građana” i koji sad s Demokratskom partijom socijalista (DPS) “panično bježe od izbora”.

Odgovornost za nemogućnost vođenja dijaloga na onima koji su izdali izbornu volju: Bogdanović
Odgovornost za nemogućnost vođenja dijaloga na onima koji su izdali izbornu volju: Bogdanovićfoto: Luka Zeković

”Više puta smo jasno saopštili: ukoliko Zakon o dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi - odnosno zakon o bježaniji od izbora, koji je usvojen klasičnim političkim i pravnim nasiljem - stupi na snagu, time će se zakucati posljednji ekser u mogućnost vođenja dijaloga s Demokratskom Crnom Gorom... Dijaloga ne može biti sve dok se na ovakav način srozava pravni poredak, krše Ustav i zakoni Crne Gore”, naveo je on.

Za razliku od Demokrata, iz DF-a su “Vijestima” nezvanično kazali da su “uvijek raspoloženi za dijalog”, što je prekjuče najavio i šef poslaničkog kluba tog saveza Slaven Radunović, koji je u parlamentu rekao da oni neće dozvoliti da se mimo njih biraju VDT, sudije US-a i članovi SS-a.

”Ako su potrebne dvije trećine, za to postoji DF, ali sa uslovima da ne mogu da prolaze (bivši glavni specijalni tužilac) Milivoje Katnić i (bivša predsjednica Vrhovnog suda) Vesna Medenica”, podvukao je on, dodajući da su sve poluge države “otrovane” i da je vrijeme da se “objavi rat organizovanom kriminalu”.

Abazović je juče pozdravio takav stav DF-a, a kritikovao Demokrate, rekavši da mu je njihova politika “u kontinuitetu potpuno nejasna”.

Najava dijaloga dolazi deset mjeseci nakon što su razgovori parlamentarnih partija, koje je pokrenuo tadašnji šef Skupštine Aleksa Bečić (Demokrate), propali zbog krize vlasti.

Održan je samo jedan sastanak, početkom jula, kome nisu prisustvovali predstavnici DF-a i SNP-a.

Bogdanović ocjenjuje da je Abazovićev poziv na dijalog jedna od njegovih “najlicemjernijih poruka”. “Kao čovjeka koji se u funkciji predsjednika nacionalističkog pokreta URA nije odazvao na dijalog koji je inicirao tadašnji predsjednik Skupštine. Uz Abazovića, na poziv Bečića nisu se odazvali ni Đukanović, kao ni (lider SNP-a) Vladimir Joković, kao ključni akteri rušenja vlasti i izigravanja izborne volje građana Crne Gore”, napominje on.

O najavi međustranačkih razgovora juče je govorio i ministar vanjskih poslova i bivši dugogodišnji čelnik Skupštine (od 2003. do 2016) Ranko Krivokapić, koji je rekao da je spreman da pomogne Abazoviću i Đurovićevoj da u parlament vrate duh dijaloga.

Na Krivokapićevu inicijativu su u Skupštini organizovani brojni razgovori vlasti i opozicije, koji su, između ostalog, rezultirali izmjenama Ustava i izbornih zakona, izborom čelnika pravosuđa, formiranjem tzv. Vlade izbornog provjerenja...

”Mi smo poslije referenduma zajedno pisali Ustav - i oni koji su bili za nezavisnost i oni koji su bili protiv... Nisu ga glasali svi, ali smo ga zajedno pisali. I amandmane smo donijeli dvotrećinskom većinom... Desilo se sad da se iskočilo iz tog ritma i da nemamo ni dijalog, a kamoli mogućnost dogovora... Prvo moramo vratiti povjerenje da bismo došli do dogovora”, poručio je on.

Demokrate su prije dva dana najavile da će napustiti skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu ako se usvoje izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi.

Demokrate pokrenule upravni spor protiv Skupštine

Nemogućnost pronalaska zajedničkog jezika s novom većinom nagovještava i jučerašnja odluka Demokrata da Upravnom sudu tuže Skupštinu zbog toga što je grupa poslanika (46 njih), protivno Poslovniku, zakazala sjednicu na kojoj su 28. aprila izabrani nova šefica parlamenta i nova Vlada. Odluka grupe poslanika uslijedila je nakon što dva od tri potpredsjednika parlamenta nisu prihvatila pozive da sazovu sjednicu.

Iz Demokrata tvrde da je saziv Skupštine za tu sjednicu, kao akt iz isključive nadležnosti predsjednika parlamenta, odnosno vršioca dužnosti predsjednika, donesen od 46 poslanika “u protivpravnom postupku gdje su oni neovlašćeno koristili memorandum Skupštine, neovlašćeno stavili potpise na akt o sazivu, i takođe neovlašćeno potpise ovjerili pečatom Skupštine”.

Šef Kluba poslanika GP URA Miloš Konatar je na Tviteru napisao da je tužba poslanika Demokrata za rubriku “vjerovali ili ne”.

”Puno toga smo gledali u Crnoj Gori do sada, ali ovo je nešto novo, doprinos političkoj teoriji i praksi”, naveo je on.