Odlukom o “pauziranju” izbornih radnji, umjesto njihovom obustavljanju, stvorena je pravna dilema o tome šta se sve smije a šta ne smije činiti tokom narednih mjeseci, odnosno do 23. oktobra za kada su odloženi izbori u više opština.
Jedna od posljedica nepreciznosti u donošenju odluke predsjednika države je i činjenica da se tokom ovog perioda ne smije zapošljavati u organima lokalne uprave, što i predstavlja institucionalnu prednost koju po pravilu partije koriste pred izbore.
Takvu zabranu donosi Zakon o finansiranju partija i izbornih kampanja, ukazao je Vijestima izvor blizak Državnoj izbornoj komisiji - koja formalno nije dio ovog procesa.
I šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović saopštio je da predsjednik države nije donio odluke o stavljanju van snage odluka o raspisivanju izbora, već je samo izmijenio odluke u dijelu datuma održavanja izbora. Zato je jasno, naveo je on, da se sve izborne radnje samo pauziraju i ostaju na pravnoj snazi, a ne poništavaju se.
Izvor Vijesti blizak novoj parlamentarnoj većini rekao je da se razmišlja o dodatnom pojašnjenju odluke predsjednika o odlaganju izbora, što iz kabineta predsjednika države nije potvrđeno.
NVO Centar za demokratsku tranziciju (CDT) podnio je juče Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi (ZLS) koje se tiču odlaganja lokalnih izbora, a, prema informacijama Vijesti, to će uraditi i Demokratski front (DF).
Iz DF-a su “Vijestima” nezvanično kazali da pripremaju inicijativu.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u utorak je donio odluku o odlaganju ranije raspisanih lokalnih izbora u 11 crnogorskih opština, koji će u novom terminu, uz još tri opštine, biti održani 23. oktobra. Đukanović je izbore u skupštinama opština Tivat, Budva, Plužine, Žabljak, Bijelo Polje, Šavnik, Bar, Danilovgrad, Kolašin, Podgorice i Pljevlja odložio nakon što su poslanici, uprkos protivljenju opozicije, u ponedjeljak drugi put usvojili dopune Zakona o lokalnoj samoupravi. Izbori će tako na osnovu na osnovu dopuna Zakona, 23. oktobra biti održani i u Golubovcima, Plavu i Rožajama.
Iz CDT-a su saopštili da ovaj način djelovanja predsjednika i poslanika dovodi do presedana odlaganja izbora bez valjanog razloga, koji dalje može da znači da svaka parlamentarna većina, kojoj to bude politički interes, može odlagati lokalne izbore onako kako joj se prohtije.
Iz CDT-a ukazuju da dopune Zakona nijesu usklađene sa drugim zakonima u pravnom sistemu, a posebno sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika.
”Ove promjene su, pored neusklađenosti sa zakonima, u suprotnosti i sa članom 91 Ustava Crne Gore kojim se reguliše hijerarhija pravnih akata, odnosno precizira koji se akti usvajaju kvalifikovanim većinama. Ovim izmjenama su prekršeni i međunarodni izborni standardi i međunarodni pravni okvir koji proklamuju redovno održavanje izbornih procesa osim u izuzetnim, vanrednim, situacijama”, kazali su iz CDT-a.
Predsjednik je, kako dodaju, izmijenio sopstvenu odluku o održavanju izbora i izbore zakazao u novom, odloženom terminu za 23. oktobar. “Na taj način je postupio suprotno članu 14 stav 2 Zakona o izboru odbornika i poslanika kojim je propisano da od dana raspisivanja izbora do održavanja izbora odbornika, odnosno poslanika ne može proteći manje od 60 ni više od 100 dana. Ovakvo postupanje predsjednika Đukanovića naročito zabrinjava kada imamo na umu da je u decembru 2021. godine, pokušaj neke druge parlamentarne većine da na sličan način odloži izbore nazvao ‘opstrukcijom demokratije i opstrukcijom izbornog procesa”, naveli su iz CDT-a.
Boris Bogdanović rekao je da u opštinama u kojima OIK u utorak nije održao donio Odluku o prekidu (pauziranju) izbornih radnji za glasanje 5. juna, naknadno nije moguće predati izborne liste, jer je rok istekao u utorak u ponoć.
”Zbog pravne hajdučije parlamentarne većine i činjenice da je tek u utorak Đukanović izmijenio odluke, OIK Budva, Plužine i Žabljak nijesu pauzirali izborne radnje, čime su rokovi za predaju izbornih lista istekli”, naveo je Bogdanović.
Ističe da je jedino OIK Tivat uspio da donose Odluku o pauziranju izbornih radnji i time ostavio mogućnost ostalim političkim subjektima i grupama građana, koji to žele, da u oktobru tokom jednog dana predaju svoje izborne liste.
“Imali smo istu situaciju u Tivtu prije dvije godine, kada nama i mnogim drugim političkim subjektima nije dozvoljeno da učestvujemo na odloženim lokalnim izborima 30. avgusta, već smo upućeni na Odluku OIK o prekidu (pauziranju) svih izbornih radnji. Radi se o istovjetnoj pravnoj situaciji, tako da ovdje nema apsolutno bilo kakve dileme”, podsjetio je Bogdanović.
U Odluci SO Tivat o prekidu radnji u sprovođenju izbora za odbornike iz 2020. godine navodi se da se “prekidaju izborne radnje u spovođenju izbora za odbornike u SO Tivat počev od dana donošenja odluke”. Ona je donijeta 23. marta 2020, a izbori su bili raspisani za 5. april, a zatim, zbog epidemije kovid-19 odloženi za avgust iste godine.
U Budvi listu predale Demokrate i DF
Budvanske Demokrate u utorak su pola sata prije ponoći predale Opštinskoj izbornoj komisiji izbornu listu za lokalne izbore u Budvi.
Nosilac liste, kako je “Vijestima” potvrđeno, je Dragan Krapović, aktuelni poslanik te partije i nekadašnji gradonačelnik. Drugi na listi je doskorašnji predsjednik Skupštine opštine Krsto Radović.
Izbornu listu predao je još jedino Demokratski front, na čijem je čelu Milo Božović.
Bonus video:
