predsjednica skupštine danijela đurović za "vijesti"

SNP i ja nećemo protiv NATO-a

Neophodno da svi politički subjekti daju maksimalan doprinos kako bi se odblokirao pravosudni sistem. Struktura i predsjednička mjesta u odborima predstavljaju plod dogovora svih političkih subjekata

44910 pregleda 106 komentar(a)
Vjerujem da ćemo uspjeti da dođemo do potrebne većine za imenovanje čelnika pravosuđa: Đurović, Foto: BORIS PEJOVIC
Vjerujem da ćemo uspjeti da dođemo do potrebne većine za imenovanje čelnika pravosuđa: Đurović, Foto: BORIS PEJOVIC

Predsjednica Skupštine i funkcionerka Socijalističke narodne partije (SNP) Danijela Đurović, kazala je da će u što skorijem roku pokrenuti dijalog o reformi izbornog zakonodavstva, za čije je izmjene u parlamentu potrebna dvotrećinska podrška poslanika.

Ona je u intervjuu “Vijestima” istakla da Crna Gora više ne može sebi dozvoliti da organizuje izbore čiju legitimnost bi mogao da ospori bilo koji od političkih subjekata, i da stoga misli da se “dječje bolesti” demokratije konačno moraju prevazići kako bi se stvorila atmosfera u kojoj će se građani izjašnjavati slobodno.

Đurović je, govoreći o aktuelnim promjenama sastava skupštinskih odbora, navela da će one biti plod dogovora svih političkih subjekata, ali nije mogla da kaže koliko će čelnih mjesta u radnim tijelima pripasti Demokratskoj partiji socijalista.

S premijerom Dritanom Abazovićem nedavno ste najavili pokretanje političkog dijaloga o pitanjima koja zahtijevaju dvotrećinsku/tropetinsku podršku parlamenta, ne precizirajući detalje o tome. Kad će dijalog otpočeti, u kom formatu će se voditi, hoće li biti oročen i šta je garancija da to neće biti još jedni pro forma razgovori?

Na nedavnom održanom sastanku s premijerom iskazala sam apsolutnu spremnost Skupštine da s Vladom radimo na rješavanju urgentnih pitanja koja zahtijevaju odlučivanje kvalifikovanom većinom. To su, prvenstveno, pitanja imenovanja čelnih ljudi u pravosudnom sistemu i izmjene izbornih zakona.

Kao predsjednica Skupštine, potrudiću se da u što skorijem roku pokrenem dijalog o reformi izbornog zakonodavstva, jer smatram da je to pitanje koje ne smije da čeka i da Crna Gora ne bi trebalo da uđe u još jedan izborni ciklus s trenutnim izbornim zakonima. U tom smislu, potpuno sam otvorena za saradnju s predstavnicima svih parlamentarnih stranaka, uvjerena da možemo doći do dobrih rezultata koji će biti od koristi za dalji napredak države.

Što se tiče izbora čelnika pravosudnih institucija - vrhovnog državnog tužioca, sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika - vjerujem da ćemo uspjeti da dođemo do potrebne većine za njihovo imenovanje. Neophodno je da svi politički subjekti daju maksimalan doprinos kako bi se odblokirao pravosudni sistem i kako bi Crna Gora počela da daje konkretne rezultate u poglavljima 23 i 24, što je jedan od preduslova za odblokiranje našeg evropskog puta.

U tom smislu je odgovornost svih političkih subjekata koji participiraju u Skupštini da svoju deklarativnu posvećenost evropskom putu formulišu kroz aktivan odnos u postizanju kompromisa i iznalaženju zajedničkih rješenja.

Ograničavanje političkog dijaloga na formu i rokove prenebregava potrebu za suštinskim dijalogom i može biti kontraproduktivno. Politički dijalog je stalna i kontinuirana potreba parlamentarizma i cijelog društva, i ne odnosi se samo na pitanja za koja je neophodna kvalifikovana većina, već i na sve ostale teme iz nadležnosti Skupštine.

Može li dijalog rezultirati uspjehom s obzirom na to da su neke partije (Demokrate) najavile da neće učestvovati u njemu, dok su prethodno “zamrznule” članstvo u Odboru za izbornu reformu jer su usvojene izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima se izbori u više opština odgađaju za oktobar?

Žao mi je što su se koleginice i kolege iz Demokratske Crne Gore opredijelile za tako radikalan put i smatram da bojkot ovog važnog odbora od strane bilo koje partije nije dobar za ukupne demokratske procese. Nadam se da će još jednom razmisliti o toj namjeri.

Ipak, mi koji ostanemo u Odboru dužni smo da radimo maksimalno ozbiljno i odgovorno i da donesemo rješenja koja će u konačnom unaprijediti izborni ambijent. Vjerujem da imamo snagu za to i da će dijalog rezultirati konkretnim rješenjima.

Crna Gora više ne može sebi dozvoliti da organizuje izbore čiju legitimnost bi mogao osporiti bilo koji od političkih subjekata. Smatram da te “dječje bolesti” demokratije konačno moramo da prevaziđemo i da stvorimo atmosferu u kojoj će se građani na izborima izjašnjavati potpuno slobodno i bez pritisaka.

Danijela Đurović
foto: Boris Pejović

Nemali broj pravnika, predstavnici civilnog sektora i dio partija tvrde da se odgađanjem izbora krši Ustav. Demokratski front i Centar za demokratsku tranziciju podnijeli su Ustavnom sudu inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti izmjena zakona. Da li ćete, kao čelnica Skupštine, biti spremni da preuzmete neku vrstu odgovornosti ako sud utvrdi da je u tom slučaju prekršen Ustav?

Predlog zakona o dopuni Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim se omogućava objedinjavanje izbora u četrnaest opština, usvojen je nakon ponovnog odlučivanja.

Upoznata sam s mišljenjem pojedinih NVO i partija koje smatraju da objedinjavanje izbora na ovakav način nije u skladu s Ustavom i određenim zakonima. Kao što znate, svako ima pravo da podnese inicijativu za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu i da preispita bilo koje zakonsko rješenje, i to su CDT i DF i uradili. Nemam ništa protiv toga i mišljenja sam da treba ostaviti nadležnim institucijama da rade svoj posao, a u ovom slučaju Ustavnom sudu da odluči da li je zakon u suprotnosti s najvišim pravnim aktom. Kao predsjednica Skupštine, apsolutno ću poštovati odluku Ustavnog suda kakva god bila.

Međutim, podsjetila bih da naši evropski partneri već godinama od nas traže objedinjavanje izbora s ciljem izbjegavanja kontinuiranih izbornih procesa, izazivanja političkih tenzija i bespotrebnog trošenja novca građana. Taj stav od početka zastupa i SNP, kojem pripadam. Kako ranije, tako i danas, smatramo da lokalni izbori treba da se održavaju u istom danu, upravo zbog gorepomenutih razloga i, za razliku od drugih partija, svoj stav po tom pitanju nismo mijenjali od jednog do drugog izbornog ciklusa i zavisno od trenutnih političkih potreba.

Odlukom Strahinje Bulajića (DF) da napusti Skupštinu i izborom Ervina Ibrahimovića (BS) za ministra, dva od tri potpredsjednička mjesta u parlamentu ostala su upražnjena. Kad će te pozicije biti popunjene, ima li najava ko će biti kandidati za njih i da li će broj potpredsjednika možda biti povećan, s obzirom na to da se on utvrđuje na Vaš predlog?

Smatram da su gospoda Bulajić i Ibrahimović pružili veliki doprinos radu dosadašnjeg saziva Skupštine, kao i gospođa Branka Bošnjak, koja je kao prva potpredsjednica Skupštine uradila mnogo na promociji aktivnosti najvišeg zakonodavnog doma, a posebno na afirmaciji poslanica i njihovog rada u okviru Ženskog kluba.

Za sada nismo otvarali pitanje izbora novih potpredsjednika, ali mogu da najavim da će se to desiti čim partije dostave predloge, i vjerujem da ćemo se tom pitanju posvetiti u toku proljećnjeg zasjedanja. Ono što mogu da garantujem je da će se u ovom procesu apsolutno poštovati odredbe Poslovnika koje propisuju da po jedan potpredsjednik mora biti iz reda manje zastupljenog pola, odnosno poslanica, kao i iz reda predstavnika partija manjinskih naroda.

Da li ćete, kao što se nezvanično spekuliše, predložiti imenovanje novog generalnog sekretara Skupštine?

Uz sve uvažavanje prema aktuelnom generalnom sekretaru g. Aleksandru Klariću, i zahvalnost na korektnom odnosu koji imamo, mogu da najavim da ću uskoro predložiti novog generalnog sekretara.

Postoji opravdana potreba da mjesto generalnog sekretara pokriva osoba koja ima istu viziju i misiju kao predsjednica Skupštine, te će se u tom smislu ovo pitanje rješavati u što skorijem roku.

Svakako ću za ovu poziciju predložiti osobu koja će biti stručna, profesionalna i odgovorna, i koja će svojim radom doprinijeti unapređenju položaja i rada parlamenta.

Danijela Đurović
foto: Boris Pejović

Parlament je izabrao novu predsjednicu Administrativnog odbora - Suzanu Pribilović (DPS), i sad se očekuje da klubovi nove većine dostave predloge na osnovu kojih će se najvjerovatnije promijeniti predsjednici gotovo svih ostalih skupštinskih radnih tijela. Imate li informaciju koliko tih pozicija će “pripasti” većini, i šta će, osim Administrativnog odbora, ići u ruke DPS-a, koji je poručio da očekuje ključna mjesta?

Nova politička realnost iziskuje i izmjene u radnim tijelima Skupštine. Uzimajući u obzir činjenicu da su određenom broju poslanika prestali mandati stupanjem na ministarske pozicije, neophodno je i u tom smislu redefinisati odbore.

Dosadašnja parlamentarna praksa je bila da na čelu Administrativnog odbora bude predstavnik iz najbrojnijeg poslaničkog kluba većine, što je efektuiralo izborom Pribilović.

Struktura i predsjednička mjesta u odborima predstavljaju plod dogovora svih političkih subjekata do kog ćemo, vjerujem, doći na nekom od prvih narednih Kolegijuma. Efikasna i u punom kapacitetu radna tijela Skupštine, neophodna su za kvalitetan rad parlamenta uopšte.

Da li Vam je sporno što je na čelo Administrativnog odbora došla osoba koja je kao ministarka javne uprave podržala nezakonitu smjenu vlasti u Budvi?

Kao što sam već napomenula, dogovori oko sastava radnih tijela, ali i njihovih predsjednika predstavljaju plod političkog dijaloga i kompromisa. Svako ima ličnu odgovornost da na najkvalitetniji i najprofesionalniji način obavlja povjerenu funkciju. U tom smislu, želim da vjerujem da će i rad gđe Pribilović biti odgovoran, profesionalan i u skladu s Poslovnikom, zakonima i Ustavom.

Zašto prije izbora s funkcije predsjednika tog odbora nije razriješen Milun Zogović (DF), čime je otvoreno pitanje mogućeg kršenja Poslovnika?

U slučaju kolege Zogovića, čiji rad na poziciji predsjednika Administrativnog odbora izuzetno cijenim, nije bilo nikakvog kršenja Poslovnika. Podvlačim da se u ovom slučaju nije radilo o bilo kakvoj opstrukciji, političkom stavu, a još manje revanšizmu, kako mi je spočitavano iz redova pojedinih partija.

Sve je urađeno u skladu s Poslovnikom, a pošto sam dobila informaciju da postoji drugačije tumačenje, konsultovala sam sekretare drugih odbora koji su mi u potpunosti dali uvjerenje da se sve sprovodi u skladu s definisanim procedurama rada Skupštine.

Dakle, novi sastav Administrativnog odbora je predložen i izabran apsolutno u skladu s važećim propisima Skupštine i oko toga nema nikakve dileme.

Kakav je Vaš stav o odluci Demokrata da Upravnom sudu tuže Skupštinu zbog toga što je grupa od 46 poslanika, protivno Poslovniku, zakazala sjednicu na kojoj ste 28. aprila izabrani za predsjednicu parlamenta i na kojoj je izabrana nova Vlada? Mislite li da je moguće da Upravni sud poništi akt kojom je zakazana sjednica?

Smatram da je sjednica Skupštine održana 28. aprila na Cetinju bila apsolutno legalna i legitimna i da je organizovana kao plod potrebe da se prekine višemjesečna blokada parlamenta. Društveno-politički život ne može da stane, građani očekuju da radimo za njih i da zastupamo njihove interese u Skupštini i Vladi, te sam mišljenja da je aktuelna parlamentarna većina u potpunosti ispoštavala sva zakonska rješenja.

Što se tiče prijave koju je Demokratska Crna Gora podnijela Upravnom sudu, ostavljam nadležnim institucijama da rade svoj dio posla i donesu potrebne odluke. Kao predsjednica Skupštine, nemam pravo ni namjeru da se miješam u nadležnosti Upravnog suda i unaprijed mogu reći da ću poštovati svaku odluku sudskih instanci.

Hoćete li, kao članica Savjeta za odbranu i bezbjednost, ispunjavati međunarodno preuzete obaveze države, što pojedine partije dovode u pitanje i nakon Vašeg izbora?

Kao predsjednica Skupštine, koja je po funkciji i članica Savjeta za odbranu i bezbjednost, apsolutno ću odgovoriti svim zadacima na koje naiđem i dati pun doprinos da naše međunarodno preuzete obaveze budu potpuno ispoštovane i ispunjene.

Pojedine tonove određenih političkih subjekata, iako u potpunosti svjesni realnosti i obaveza koje Crna Gora ima na međunarodnom planu, vidim kao politički pokušaj destabilizacije nove parlamentarne većine, i to posebno imajući u vidu moju političku pripadnost.

Međutim, ističem da SNP pitanje članstva Crne Gore u NATO-u smatra zatvorenim i da apsolutno nema bojazni da ćemo ja ili SNP učiniti nešto što bi bilo u suprotnosti s obavezama koje Crna Gora ima kao članica NATO-a i država kandidat EU.

Bilo boljih rješenja za ANB od Kentere

Zašto su SNP-ovi ministri/ministri s kvote SNP-a glasali na sjednici Vlade protiv da predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera bude imenovan za v. d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB)?

SNP smatra da je bilo boljih rješenja za poziciju prvog čovjeka ANB-a od g. Kentere. U tom smislu, naši ministri u Vladi su bili protiv tog kadrovskog rješenja i tražili dodatne konsultacije oko pomenutog pitanja.

I pored njihovog protivljenja, g. Kentera je izabran, i to je realnost koju smo prihvatili. Ipak, želim da izrazim nadu da će nas v. d. direktora ANB-a pozitivno iznenaditi i da će posao koji mu je povjeren obavljati profesionalno i odgovorno.

Od Berana zavisi dalja saradnja s DF-om i Demokratama

Mjesec i po nakon lokalnih izbora u Beranama još nije konstituisana vlast u tom gradu. U kojoj fazi su međustranački pregovori, i koliko je izvjesno da će SNP ostati dio vlasti?

Koliko sam upoznata, čelnici Opštinskog odbora SNP-a Berane imali su inicijalne razgovore s predstavnicima pojedinih partija u Beranama nedugo nakon izbora, ali su oni potom zaustavljeni.

Shvatila sam da je tendencija DF-a i Demokratske Crne Gore da isključe SNP iz vlasti, i da je formiraju s manjim političkim subjektima. U političkoj borbi i kalkulacijama sve je legitimno, ali smatram da nije dobro da SNP, kao partija koja je pojedinačno osvojila najveći broj mandata, ostane izvan vladajuće strukture.

Podsjećam da s Demokratskom Crnom Gorom i DF-om imamo saradnju i dobar odnos u još nekim lokalnim samoupravama, te bi bilo plodonosno da se taj trend nastavi i u Beranama. Međutim, ostavićemo funkcionerima na lokalnom nivou da to pitanje dovedu do kraja.

sjednica Skupštine Cetinje, Skupština Crne Gore Cetinje, Danijela Đurović
foto: Luka Zeković

U slučaju da SNP ode u opoziciju u Beranama, hoće li vaša partija definitivno uskratiti podršku upravama u Mojkovcu, Nikšiću i Herceg Novom?

Poznato je da je predsjednik SNP-a Vladimir Joković takav razvoj situacije najavio u jednoj izjavi. Još uvijek nismo zauzeli konačan stav po tom pitanju, ali smatramo da sprovođenje dvostrukih aršina od opštine do opštine, kojem teže Demokratska Crna Gora i DF, nije dobro i politički mudro. Naročito nije pametno stavljati znak jednakosti između političkih prilika na državnom nivou i onih na lokalnom.

U svakom slučaju, sačekaćemo epilog pregovora oko formiranja vlasti u Beranama, pa ćemo donijeti odluku kako ćemo se postaviti prema daljem koaliranju s pomenutim subjektima u drugim opštinama.

Odluke koje budu donesene vezano za učešće SNP-a u lokalnoj samoupravi u Beranama mogu otvoriti pitanje saradnje s tim subjektima i u drugim opštinama gdje predstoje izbori.

Na visokim funkcijama moralo bi da bude više žena

Koliko Vam znači to što ste, 20 godina nakon Vesne Perović, prva žena na jednoj od ključnih državnih funkcija? Da li je zabrinjavajuće što u međuvremenu nijedna žena nije bila na visokoj državnoj poziciji?

Smatram da je izbor žene na funkciju predsjednice Skupštine nakon punih 20 godina veliki iskorak u demokratskom sazrijevanju države i izgradnji rodno ravnopravnijeg društva. Velika mi je čast što sam se nakon tako dugog perioda našla na čelu zakonodavne vlasti i mišljenja sam da je u tom periodu moralo biti više sluha za rodno izbalansiranije kadriranje na visokim državnim funkcijama. U skladu s tim, očekivala sam da će i u novoj Vladi biti više žena, ali Crna Gora je još uvijek u procesu demokratskog razvoja i vjerujem da ćemo u budućnosti u tom pravcu napraviti ozbiljnije pomake.

Sa svih pozicija koje sam do sada pokrivala trudila sam se da ohrabrim i motivišem što više žena da se uključe u politički život i da svojim znanjem, trudom, radom i kompetencijama doprinesu unapređenju sveukupnog stanja u društvu. Ono što mogu da obećam je da ću s još većom voljom i elanom nastaviti to da radim i s pozicije predsjednice Skupštine, sigurna da bez adekvatnog i proporcionalnog učešća žena u političkom životu ne može biti ni trajnog napretka države.